Republika Hrvatska
Poslovni broj: P Ob-224/2023-82
Općinski sud u Sisku
Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K A
P R E S U D A
Općinski sud u Sisku, OIB: 74610670107 po sutkinji toga suda Nataši Ljuba- Čobanov u parničnom predmetu tužitelja RF, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupan po punomoćnici Antoniji Bošnjak Duk, odvjetnici iz Kutine, protiv tuženice OF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po Zoranu Kosanoviću, odvjetniku iz Kutine, radi izmjene odluke o roditeljskoj skrbi mlt. PF, OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupane po posebnoj skrbnici UF iz Centra za posebno skrbništvo u Zagrebu, nakon zaključene glavne nejavne rasprave održane dana 8. lipnja 2026. u prisutnosti tužitelja osobno i punomoćnice tužitelja, tužene osobno i punomoćnika tužene, dana 9. srpnja 2026.
p r e s u d i o j e
I. Osobni odnosi određeni rješenjem Općinskog suda u Sisku, poslovni broj R1 Ob-506/2022 od 13. siječnja 2023. godine mijenjaju se tako da se nadalje otac RF, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], može viđati i susretati s mlt. PF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kako slijedi:
-u obliku susreta i druženja svaki drugi vikend od petka u 18,00 sati do nedjelje u 17,00 sati, utorkom i četvrtkom od 16,00 do 19,00 sati u onom tjednu u kojem se za vikend mlt. dijete viđa s ocem, kao i srijedom od 16,00 do 19,00 sati u onom tjednu u kojem se za vikend mlt. dijete viđa s ocem, te 7 dana ljetnih praznika u srpnju i 7 dana ljetnih praznika u kolovozu, te polovinu svih neradnih dana i blagdana i to na način da otac dolazi po dijete i nakon druženja dijete vrati majci na njenu adresu
-u obliku video poziva svakog dana osim u vremenu kada dijete boravi s ocem prema terminima susreta i druženja sukladno točci I ove odluke i to u vremenu od 18,30 do 19,00 sati.
II Mijenja se visina uzdržavanja određena Planom o zajedničkoj roditeljskoj srbi od 10.11.2022., koji Plan je odobren točkom II. rješenja Općinskog suda u Sisku, posl. br. R1 Ob-506/2022 od 13.01.2023. i čini sastavni dio rješenja, te se nalaže tužitelju RF da za uzdržavanje mlt. PF umjesto iznosa od 225,63 €/1.700,00 kn, doprinosi iznosom od 300,00 € kn mjesečno, počev od 25.10.2023. nadalje dok za to budu postali zakonski uvjeti, time da je dospjele iznose dužan platiti odjednom u roku od 15 dana, a dospijevajuće najkasnije do svakog 15. u mjesecu za tekući mjesec, sve sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana dospijeća svakog pojedinog iznosa do konačne isplate, a obračunatom po stopi određenoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, odnosno po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve na tekući račun majke i OF koji se kod Privredne banke d.d. Zagreb vodi pod IBAN: [broj bankovnog računa], sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.
Djelomično se odbija zahtjev za povećanje uzdržavanja u iznosu od 100,00 eura počev od 25. 10. 2023. pa nadalje, te pripadajuća kamata.
III. Svaka stranka snosi svoj trošak.
Obrazloženje
1. Tužitelj RF ( nastavno: tužitelj) podnio je tužbu dana 2. listopada 2023. protiv tužene OF ( nastavno: tužena) u kojoj navodi da su tužitelj i tuženica bivši bračni drugovi čiji brak je razveden rješenjem Općinskog suda u Sisku, poslovni broj R1 Ob-506/2022 od 13. siječnja 2023. godine, kojim je ujedno odobren Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi za zajedničko dijete stranaka, mlt. PF ( nastavno: mlt. dijete) rođenu **.**.2021.. Tim Planom određeno je kako će mlt. dijete stanovati s majkom, a da će se osobni odnosi tužitelja i mlt. djeteta odvijati u vidu susreta i druženja svaki utorak i četvrtak u tjednu u trajanju od 2 sata te svake druge subote u mjesecu, također u trajanju od 2 sata. Nadalje, određeno je kako će otac na ime uzdržavanja za mlt. dijete, plaćati mjesečni iznos od 225,63 eura. Tužitelj u tužbi tvrdi da se način odvijanja osobnih odnosa tužitelja s mlt. djetetom pokazao kao izuzetno loš, jer da je razvio privržen i topao odnos s mlt. djetetom a ovakva dinamika i opseg dovode do otuđenja oca od djeteta i nije dovoljno za održavanje bilo kakvog kvalitetnog odnosa s mlt. djetetom, a tužena ne omogućava tužitelju da provede vrijeme s mlt. djetetom u neki drugi dan ako je on onemogućen zbog posla. Dijete ne može niti prespavati kod oca niti otac može planirati bilo kakav odmor ili putovanje s djetetom. Osim toga, iznosi da je komunikacija stranaka vezano za mlt. dijete izrazito loša budući da otac niti ne dobiva potpunu informaciju o svemu bitnome za mlt. dijete. Radi svega navedenoga, tužitelj u tužbi predlaže izmjenu odluke vezano za roditeljsku skrb u dijelu koji se odnosi na osobne odnose s mlt. djetetom na način da tužitelj održava osobne odnose s mlt. djetetom i to : tri pu ta tjedno u trajanju od po 3 sata u poslijepodnevnim satima, svaki drugi vikend od petka u 18,00 sati do nedjelje u 18,00 sati, kao i polovicu svih školskih praznika, te svaki drugi državni praznik i blagdan u vremenu od 9,00 do 18,00 sati. Međutim, protekom vremena, a zbog pogoršanja odnosa između stranaka, tuž itelj je podneskom od 11. ožujka 2026. naveo da smatra potrebnim što preciznije odrediti vrijeme osobnih odnosa s mlt. djetetom, pa konačno predlaže da sud donese presudu kojom se određuju osobni odnosi oca i djeteta vidu susreta i druženja tri puta tjedno od 15,30 do 19,00 sati, a u tjednu kada dijete boravi vikendom kod oca dva puta tjedno od 15,30 do 19,00 sati, svaki prvi i treći vikend u mjesecu od petka u 18,00 sati do nedjelje u 18,00 sati na način da će tužitelj preuzimati dijete na adresi tužene, dok će tužena vratiti dijete na adresu prebivališta, zatim svaki drugi državni praznik i blagdan od 09,00 do 18,00 sati time da je prvi blagdan Uskrs 2026. godine kada dijete boravi kod tužitelja, a idući Uskrsni ponedjeljak kada dijete boravi kod tužene te dalje naizmjenično svaki državni praznik i blagdan, na način da će tužitelj preuzimati dijete na adresi tužene, dok će tužena vratiti dijete na adresu prebivališta, kao i polovicu ljetnih školskih praznika i to način da će mlt. dijete provoditi s tužiteljem 15 dana u kontinuitetu tijekom mjeseca srpnja svake godine i to u vremenu od 1. do 15. u mjesecu i 15 dana u kontinuitetu tijekom mjeseca kolovoza svake godine i to u vremenu od 1. do 15. u mjesecu, polovicu svih drugih školskih praznika, sve na način da će tužitelj preuzimati dijete na adresi tužene, dok će tužene vratiti dijete na adresu prebivališta, te svaki drugi djetetov rođendan na način da će svake parne godine mlt. dijete dana 27.04. boraviti kod tužitelja u vremenu od 09,00 do 18,00 sati pri čemu će tužitelj preuzimati dijete na adresi majke, dok će tužena vratiti dijete na adresu prebivališta. Dodatno predlaže da se presudom navede da ukoliko dijete ne može ostvariti osobne odnose s ocem zbog objektivnih razloga, da se majka obveže omogućiti ocu da osobne odnose s djetetom ostvari u drugom terminu. S obzirom da je tužena tijekom postupka postavila zahtjev za povećanje uzdržavanje mlt. djeteta, o tome se tužitelj očitovao da smatra da nema potrebe povećavati uzdržavanje, jer da su se u međuvremenu smanjili troškovi djeteta u dijelu zdravlja, kao i da mlt. dijete sada ima veću naknadu u vidu inkluzivnog dodatka nego ranije. Potražuje trošak ovog parničnog postupka.
2. U odgovoru na tužbu tužena osporava da bi trebalo izmijeniti sudsku odluku koja je na snazi u pogledu održavanja osobnih odnosa tužitelja i mlt. djeteta, jer tvrdi da je ista primjerena potrebama i dobrobiti djeteta, te da iste ne treba proširivati. Dapače, tvrdi da je primijetila da se nakon susreta i druženja s ocem dijete vraća uznemireno, teško usniva, plače, grebe se po licu i udara, te se majci obraća riječima koje u kući majke nije čulo. Navodi da mlt. dijete nikada kod nikoga nije prespavalo, te da tužitelju nisu poznate djetetove potrebe, ne zna kako se dijete uspavljuje, nisu mu poznati djetetovi rituali, ne zna koliko puta dnevno spava, kada se budi, što i kada dijete jede, kada i na kojim vježbama treba vježbati i slično. Napominje da isto izostaje jer ne postoji roditeljska komunikacija. Smatra da je mlt. dijete premalo kako bi ju se prisiljavalo na spavanje kod oca. Takav stav tužena je zadržala do kraja ovog parničnog postupka jer da se tijekom trajanja ove parnice pojavio otpor djeteta prema kontaktima s ocem. U odgovoru na tužbu tužena je podnijela zahtjev za povećanje uzdržavanja, jer je mlt. dijete veće i krenula je u vrtić koji košta 100 eura mjesečno, te sada ima nove troškove koji u vrijeme odobrenja Plana nisu postojali. Osim toga, plaća tužene se smanjila jer je sukladno dogovoru prilikom sklapanja Plana o ZSR tužitelj zatražio poreznu olakšicu za mlt. dijete. Smatra da tužitelj ima financijskih mogućnosti plaćati povećani iznos uzdržavanja, jer da je zaposlen, pored plaće prima i dnevnice, te dobiva i bonuse, te ima vlastiti OPG koji proizvodi pčelinje proizvode. Zato potražuje od podnošenja zahtjeva, dana 25. 10. 2023. iznos od 400,00 eura mjesečno sa pripadajućim kamatama. Potražuje trošak ovog parničnog postupka.
3. Posebna skrbnica koja zastupa u ovom predmetu mlt. dijete početno se očitovala da bi u slučaju postizanja sporazuma između stranaka o sadržajima roditeljske skrbi, bila načelno suglasna, a sve iz razloga što su roditelji u konačnici oni koji bi trebali potrebe djeteta staviti ispred svojih i isti bi trebali znati ono što je najbolje za njihovu djecu. Međutim, kako do sporazuma u ovom sporu nije došlo, posebna skrbnica smatrala je da je u interesu djeteta da se isti nadalje urede tako da se djetetu osiguran pravilan rast i razvoj, jer je iz mišljenja i prijedloga HZSR i mišljenja i nalaza vještaka očito da je potrebno da mlt. dijete ima kontakte s ocem u što većem obimu, pa i odrediti noćenje kod oca.
4. Tijekom ovog postupka sud je donio u tri navrata privremenu mjeru. Privremena mjera od 7. listopada 2024. donesena temeljem suglasnog prijedloga stranaka u ovom predmetu pod gornjom poslovnom oznakom bila je ograničenog vremenskog trajanja, konkretno do 7. travnja 2025. Tom je odlukom odlučeno da otac može viđati mlt. dijete u razdoblju od 7. listopada 2024. do 7. siječnja 2025. utorkom i četvrtkom od 16,00-19,00 sati, svaku drugu subotu od 16,00-19,00 sati, a potom slijedeća tri mjeseca od 7. siječnja 2025. do 7. travnja 2025. svaki utorak i četvrtak od 16,00-19,00 sati, te svaku drugu subotu od 8,00-14,00 sati na način da otac dolazi po dijete i nakon druženja dijete vrati majci na njenu adresu. Isto tako određeno je da putem video poziva otac može kontaktirati s mlt. djetetom u vremenu od 18,30 do 19,00 one dane kada nema viđanje s ocem, te da se u slučaju bolesti djeteta osobni odnosi s ocem neće se održavati. Međutim, kako se dokazni postupak nije dovršio, sud je donio novu odluku temeljem suglasnog prijedloga stranaka dana 10. travnja 2025. kojom je obuhvaćen daljnji period. Tim je rješenjem određena je privremena mjera kojom su uređeni osobni odnosi mlt. djeteta sa ocem na način da se isti imaju odvijati svakog utorka i četvrtka od 16,00 do 19,00 sati, te svaku drugu subotu od 8,00 do 14,00 sati na način da otac dolazi po dijete i nakon druženja dijete vrati majci na njenu adresu, kao i putem video poziva svakog dana osim prethodno navedenih termina susreta i druženja u vremenu od 18,30 do 19,00 sati. Privremena mjera ima pravni učinak do pravomoćnog okončanja ovog parničnog postupka ili do drugačije odluke suda. Konačno, ovaj sud donio je temeljem prijedloga tužitelja dana 10. listopada 2025., nakon što je HZSR dao svoje mišljenje i prijedlog i temeljem saznanja iz provedenog razgovora s djetetom na sudu. Tom odlukom izmijenjena je ranija privremena mjera kojom su određeni osobni odnosi mlt. djeteta s ocem u obliku susreta i druženja tako da se isti imaju odvijati svaki drugi vikend od petka u 18,00 sati do nedjelje u 17,00 sati, utorkom i četvrtkom od 16,00 do 19,00 sati u onom tjednu u kojem se za vikend mlt. dijete ne viđa s ocem, kao i srijedom od 16,00 do 19,00 sati u onom tjednu u kojem se za vikend mlt. dijete viđa s ocem, te 7 dana ljetnih praznika u srpnju i 7 dana ljetnih praznika u kolovozu, te polovinu svih neradnih dana i blagdana i to na način da otac dolazi po dijete i nakon druženja dijete vrati majci na njenu adresu. Također su određeni osobni odnosi mlt. djeteta s ocem u formi video poziva svakog dana osim u vremenu kada dijete boravi s ocem prema terminima susreta i druženja u vremenu od 18,30 do 19,00 sati. Posljednja odluka kojom su privremeno regulirani susreti i druženja između tužitelja i mlt. djeteta postala je pravomoćna nakon što je Županijski sudu u Sisku pod poslovnom oznakom Gž Ob-65/2025-2 dana 17. 10. 2025. odbio žalbu tužene i potvrdio rješenje ovog suda.
5. U dokaznom postupku izvršen je uvid u rješenje Općinskog suda u Sisku br. R1 Ob-506/2022-5 od 13. siječnja 2023. te Plan o Zrs od 10.11.2022. koji je i sastavni dio istog, izvješće o obveznom savjetovanju HZSR, PU Kutina ( nastavno: HZSR ) od 9.6.2023., rješenje HZSR od 21.9.2023., nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje, Profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom od 29.8.2023. , obračunske listove isplaćene plaće tužitelja za srpanj 2023. do rujna 2023. i travanj 2025. do lipanj 2025., podatke Fine iz jedinstvenog registra računa za tužitelja od 5.12.2023., potvrdu o visini dohotka i primitaka tuženika od 6.12.2023. i 12.12.2023. , podatke Porezne uprave od 8.12.2023. , mišljenje stručnog tima HZSR od 27.5.2024. i izvješće o obiteljskim i materijalnim prilikama od 20.5.2024., nalaz i mišljenje psihologa HZSR od 17.5.2024. , rješenje HZSR od 19.3.2024., zaključak stručnog tima HZSR od 20.8.2024., kalendar o viđanjima mlt. djeteta i tužitelja, medicinsku dokumentaciju za mlt. dijete iz ožujka 2025. nalazi psihologa Klinike za dječje bolesti Zagreb od 6.6.2023. do 28.11.2024.te 9.2.2023. , rješenje HZSR od 5.6.2025. , mišljenje stručnog tima HZSR od 3.7.2025. i izvješće o obiteljskim prilikama od 3.7.2025. , provedeno je psihologijskoj psihijatrijsko vještačenje po vještacima iz psihološkog centra Izbornik d.o.o. dr.sc. Jadranki Zorić, prof.psihologije i prim.dr.sc. Josipu Podobniku, dr. med. psihijatru , izvješće o stambenim prilikama tužitelja od 8.5.2026., izvješća voditeljice mjere , saslušana je svjedokinja MF te su saslušani tužitelj, i tužene.
6. Odbijen je dokazni prijedlog obnove vještačenja jer je sud utvrdio da je u dostatnoj mjeri utvrđeno činjenično stanje na temelju koje sud može donijeti odluku. Valja nadodati da je u ovakvoj vrsti predmeta važno što prije donijeti odluku o spornim pitanjima, pa kako je neizbježno da se protekom vremena i odrastanjem djeteta okolnosti mijenjaju, sud je kod odluke o tome da se ne provodi obnova vještačenja imao na imu da je potrebno dovršiti postupak radi poštivanja načela hitnosti i ekonomičnosti, te najvažnijeg načela zaštite interesa mlt. djeteta.
7. Osim provedenog dokaznog postupka sud je organizirao provođenje razgovora s mlt. djetetom radi utvrđivanja mišljenja djeteta o održavanju osobnih odnosa i radi provjere navoda majke mlt. djeteta o promjenama ponašanja mlt. djeteta nakon donošenja privremene mjere od 7. listopada 2024., sa stručnom suradnicom- psiholog Općinskog suda u Sisku. Razgovor je proveden izvan sudnice u prostoriji opremljenoj i prilagođenoj za rad s djecom, u kojoj su osigurani privatnost, sigurnost i nesmetan rad, a bez nazočnosti roditelja ili skrbnika, odnosno druge osobe koja skrbi o djetetu. O provedenom razgovoru sačinjeno je Izvješće od 12. svibnja 2025. Iz istog je utvrđeno da je dijete došlo u pratnji oba roditelja, vedrog izraza lica, držeći roditelje za ruke, uz osmijeh i ponašanje koje ukazuje na emocionalnu povezanost i sigurnost u njihovoj prisutnosti, a djevojčica bez poteškoća prihvaća odvajanje od roditelja i ostaje sa psihologom. Tom prilikom, tata je djevojčicu poljubio, a dijete mu je bez zadrške uzvratilo poljupcem. Djevojčica se spontano uključila u interakciju i komunikaciju, pjevušila je, fizički se slobodno kretala prostorom, što upućuje na osnovnu emocionalnu otvorenost i osjećaj sigurnosti u novoj situaciji. Pokazuje primjerenu razinu kognitivnog razvoja sukladno dobi. Tijekom govora, primjetna je nagla promjena tonaliteta glasa djevojčice, od emocionalno neutralnog ili blago pozitivnog izražavanja, dijete prelazi u povišen, napet i ljutit ton. Taj prijelaz djeluje gotovo imitacijski, kao da oponaša odraslu osobu koju je čulo kako s autoritetom i afektom govori, dajući do znanja da prenosi nečije riječi. U tom dijelu jasno je bilo vidljivo razlikovanje sadržaja koji potječe iz djetetovog neposrednog iskustva od sadržaja koji je internaliziran iz okoline. Rečenice koje je izgovarala pokazuju da dijete preuzima stavove i interpretacije odraslih, te takva internalizacija narativa jedne strane stvara dodatnu zbrku u emocionalnoj strukturi djeteta jer dijete voli oba roditelja, ali osjeća kako bi trebalo izabrati stranu. Djevojčica je tijekom tog razgovora spominjala žensku osobu koja živi malo dalje od tate te se u govoru djevojčice prepoznaje pozitivno osobno iskustvo s istom. Međutim, u dijelu govora u kojem navodi stav svoje mame prema toj ženskoj osobi, dolazi do nagle promjene tona: glas postaje povišen, intonacija oponaša odraslu osobu, a govor poprima dozu prijekora i kritike. Na takav način vidi se da djevojčica usvaja i emocionalni stav majke, što upućuje na snažan identifikacijski odnos s mamom, ali i na emocionalnu lojalnost koja dolazi na štetu vlastite slobode izražavanja. Djevojčica negira dobivanje batina, udarce, vikanje, svađe i kod mame i kod tate. Nadalje, primjetno je da tijekom individualnog razgovora s djevojčicom u sigurnom i neutralnom kontekstu, djevojčica bez zadrške pokazuje emocionalnu spontanost i veselje pri spomenu planiranog popodnevnog boravka kod tate. Međutim, nakon razgovora s psihologom, u prisutnosti oba roditelja, pri ponovljenom pitanju dolazi do vidljive promjene njezinog ponašanja. Postala je tiha, pogledavala je u stranu, tijelo je bilo ukočeno, bez verbalnog odgovora i bez izraza zadovoljstva koji je prethodno bio prisutan. Navedeno ponašanje upućuje na prisutnost emocionalne nelagode što je u skladu sa sukobom lojalnosti koji se kod djece ove dobi često izražava neverbalno i selektivnom šutnjom. Za istaknuti je da mlt. dijete ne pokazuje znakove odbacivanja, nelagode ili nesigurnosti u odnosu na tatu. Konačno, djevojčica izražava želju da roditelji ne znaju što je pričala. Zbog toga, uvažavajući najbolji interes mlt. djeteta i pravo djeteta na privatnost i slobodno izražavanje mišljenja ovaj sud je donio posebno rješenje da će se Izvješće od 12. svibnja 2025. izdvojiti u posebnu omotnicu, te da se radi zaštite povjerljivosti iznošenja mišljenja mlt. djeteta izvještaj stručne suradnice suda neće dostaviti strankama odnosno sudionicima u ovom postupku.
8. Uvidom u rješenje Općinskog suda u Sisku br. R1 Ob-506/2022-5 od 13. siječnja 2023. te Plan o Zrs od 10.11.2022. koji je i sastavni dio istog utvrđeno je da je tom odlukom razveden brak između tužitelja i tužene i da je odobren Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi kojim su se isti kao roditelji mlt. djeteta sporazumjeli da će mlt. dijete stanovati uz majku , a da će mlt. dijete s ocem održavati osobne odnose svaki utorak i četvrtak u tjednu u vremenu od 16,30 do 18,30 sati nakon čega će otac dijete vratiti majci te da će mlt. dijete s ocem provoditi i svaku drugu subotu u mjesecu u vremenu od 16,30 sati do 18,30 sati nakon čega će otac dijete vratiti majci. Isto tako tužitelj se obvezao da će plaćati uzdržavanje u mjesečnom iznosu od 1700 kuna ( 225,63 eura) počevši od 1.8.2022.
9. U ovom sporu provedeno je multidisciplinarno psihološko-psihijatrijsko vještačenje po djelatnicima stručne ustanove Psihološki centar Izbornik d.o.o., Črnomerec 43, Zagreb i to po stalnim sudskim vještacima dr. sc. Jadranki Zorić, prof. psihologije i prim. dr. sc. Josip Podobnik, dr. med psihijatar. Stalni sudski vještaci dali su nalaz i mišljenje na temelju stanja u spisu, a sud ih je ovlastio da u svrhu vještačenja mogu pribavljati sve potrebne podatke, pa i pribaviti dokumentaciju od nadležnih tijela, te pozvati na razgovor stranke i mlt. dijete, a po procjeni vještaka i treće osobe koje su od odlučnog utjecaja na obiteljske odnose stranaka. Zadatak vještaka bio je da obrazloženo iskažu kvalitetu i sadržaj emotivne veze djeteta i svakog roditelja, kvalitetu i sadržaj odnosa između roditelja, te roditeljske kapacitete, kao i eventualno postojanje izloženosti djeteta manipulativnom utjecaju bilo kojeg roditelja. Vještaci su u potpunosti izvršili zadatak dobiven po sudu te su u pismenom obliku iskazali svoj nalaz i mišljenje. Iz istog je vidljivo da tužitelj generalno intelektualno funkcionira na prosječnoj razini, a da njegova struktura sposobnosti indicira blažu emocionalnu destabilizaciju, koja bi se mogla povezati sa situacijskim uvjetima. Njegova socijalna postupanja karakterizira socijalna odgojenost, postupanje u skladu sa socijalnim normama i pravilima. Riječ je o osobi koja je bazično osjetljiva i ranjiva, nesigurna, te mu je kao takvom potrebna odgovarajuća socijalna podrška. Ove karakteristike ne umanjuju njegove roditeljske sposobnosti. Ispitivanjem nije se našlo znakova bilo kakvog poremećaja iz psihijatrijskog klasifikacijskog sustava. Tužitelj se u vještačenju pokazao kao blaga osoba, usmjeren je na dijete, neagresivan i pažljiv, te smatraju da nema zapreka da ostvaruje kontakte sa svojom kćerkom u širem opsegu. Za tuženu je navedeno da ista intelektualno funkcionira na razini prosjeka, uz neujednačenost kognitivne efikasnosti, da je bazično pokazala uredne vidno-perceptivno-motorne sposobnosti. Ipak, kognitivna struktura upućuje na emocionalnu destabilizaciju. Ista je zavisna od doživljaja socijalne prihvaćenosti te se nastoji prezentirati u socijalno poželjnom svjetlu. Kod nje su prisutne pasivno-zavisne tendencije. Primijećen je pad vitaliteta i poteškoće u mentalnoj organizaciji. Ista je socijalno izolirana, ranjivija, sa zastojem na motivacijskom planu te s teškoćama u odnosima s okolinom u smislu podozrivosti. Opisano je pokazatelj emocionalne destabilizacije koja zahtijeva terapijski suport. Njena socijalna ponašanja imaju odlike primjerene socijalne zrelosti i slijeđenja socijalnih normi. Nadalje, vještačenjem je utvrđeno da tužena pokazuje tijekom ispitivanja upadljive tendencije konverzije iz adekvatnog modela komunikacije u model komunikacije histrionskih obilježja, što uključuje ekscesivnu emocionalnost, slabljenje strukture pripovijedanja, sklonost dramatizaciji, teatralnosti u kazivanju, prema osebujnoj komunikaciji s manjkom distance. Ovu naglu promjenu iz jednog u drugi komunikacijski model opservira se kao promjenu modela komunikacijskog funkcioniranja vezano specifično za sporne sadržaje skrbi o djetetu i prikazivanje ličnosti oca djeteta kao potencijalno opasnog za dijete, ali da na temeljnoj strukturi tužena nije bitno pomaknuta prema poremećaju u strukturi ličnosti. Tuženu ocjenjuju osobom koja posjeduje roditeljske kompetencije, no da joj je potrebna suportivna terapijska potpora, budući da je pretjerano usmjerena na traženje kakvih djetetovih teškoća koje bi pripisala očevoj odgovornosti. Zamjećuju da tijekom opservacije odnosa roditelja i djeteta tužena cijelo vrijeme zadržava adekvatan komunikacijski odnos zrele osobe, kao prema vještacima, tako i prema ocu djeteta, kao i samom djetetu. Što se tiče mlt. djeteta, navode da ima trenutku ispitivanja od četiri godine i sedam mjeseci , te da se opće intelektualno funkcioniranje odvija na prosječnoj razini, no neujednačeno. Funkcionalnija se pokazala na zadacima koji zahtijevaju sposobnost memoriranja, orijentaciju prema shemi tijela, rezoniranje vizualnih informacija. Na tim područjima udovoljava zadacima koji su primjereni dobi od 6 i 7 god. S druge strane, zakazuje na zadacima vizualno-perceptivno-motornog tipa, na planu razvoja fine motorike. Tu udovoljava kriterijima za tri godine. To ukazuje na dalju potrebu stimulacije motoričkog razvoja, vježbi kako fizikalnih, tako i vježbi sitne motorike po edukacijskom rehabilitatoru. Govor djevojčice je uredan. Ista je uredno identificirana po spolu. Vedrog je raspoloženja, spontana i komunikativna, te spremna na sudjelovanje u primjerenim aktivnostima. Dalje navode da djevojčica polazi dječji vrtić u kojem je po dobivenim informacijama od majke i djeteta, uredno uklopljena. Vještaci navode da je odnos djevojčice s oba roditelja je topao i podržavajući, te da je iznijela autentična iskustva igre s oba roditelja, kao i odnosa sa djedovima i bakama, kao i širim krugom ljudi s kojima dolazi u kontakt. Sva iskustva je opisala kao ugodna. Ispitivanjem nisu našli kod djeteta znakova bilo kakvih psihosocijalnih teškoća, što odgovara informacijama iz sudskog spisa i prikupljene dokumentacije. Spontano se lijepo zaigra, igra je primjerena dobi. Ne verbalizira o konkretnim negativnim iskustvima tijekom kontakta s ocem. Zaključuju da djevojčica ne pokazuje utjecaj manipulativnih tendencija sa strane ni jednog ni drugog roditelja. Konačno, navode da djevojčica preferira dominantno odrastanje uz majku, dijelom jer takav život i poznaje, te da su njena iskustva s ocem ugodna, no skromna obzirom na opseg dosadašnjih kontakata. Ocjenjuje se da je ta pravilan rast i razvoj potrebno da kontakte s ocem ostvaruje u što širem i slobodnijem opsegu. Nitko od stranaka nije imao prigovora i primjedbi na ovaj nalaz i mišljenje.
10. Nadležni HZSR dao je mišljenje i prijedlog u više navrata, te je posebno pribavljeno izvješće o stambenim prilikama tužitelja. Tako Stručni tim HZSR u zaključku od 28. kolovoza 2024. predlaže da je u interesu mlt. djeteta da se zbog uvažavanja dugoročnog interesa djeteta osobni odnosi nakon prvih 6 mjeseci trebaju proširiti i na noćenje djeteta kod oca svaki drugi vikend sukladno uobičajenoj sudskog praksi. Kasnije HZSR u mišljenju od 27. svibnja 2025. navodi da uslijed zdravstvenih potreba djeteta i motoričkih vježbi kod kuće sukladno uputama fizijatra, koje je provodila samo majka te zbog narušenog međusobnog roditeljskog odnosa tada ne predlaže noćenje djeteta kod oca, međutim da postoji opravdana potreba da se ocu znatno prošire kontakti s djetetom, a u svrhu provođenja kvalitetnijeg vremena djeteta s ocem i stvaranja odnosa privrženosti. Konačno, u zaključku Stručnog tima HZSR od 3. srpnja 2025. navodi se da su se ispunili prethodni preduvjeti kroz provođenje važeće privremene mjere te predlažu da se odrede osobni odnosi svaki drugi vikend od petka navečer do nedjelje popodne, dva dana u tjednu kada nije očev vikend po tri sata u popodnevnim satima te 7 dana ljetnih praznika u srpnju i 7 dana ljetnih praznika u kolovozu, te polovinu svih neradnih dana i blagdana. Navedeni prijedlog smatraju opravdanim jer je ostvarivanje čestih i kvalitetnih osobnih odnosa između djeteta i oca vrlo važno za djetetov rast i razvoj te su nužni u dužem vremenskom razdoblju od do sada određenih, uz napomenu da nisu uočene trenutne opravdane okolnosti koje bi ograničavale uspostavu dužih razdoblja boravka djeteta kod oca, a da je dijete u dobi do 4 godine, psihološki je urednog razvoja i kod nje više nisu prisutna teža oštećenja zdravlja.
11. Uvidom u Izvješće o stambenim prilikama tužitelja utvrđeno je da tužitelj sada stanuje u zajedničkom kućanstvu s partnericom i njezinim dvoje mlt. djece u stanu koji je u vlasništvu partnerice, a koji je veličine oko 60 metara kvadratnih. Za stanovanje koriste kuhinju s blagovaonicom, dnevni boravak, kupaonicu, ostavu i dvije spavaće sobe. Na podovima se nalaze pločice i laminat, provedeni su svi potrebni priključci. Grijanje je centralno na plin. Kućanstvo je opremljeno potrebnim namještajem i kućanskim aparatima. Prilikom terenskog izvida kućanstvo je zatečeno uredno i održavano. U sklopu stambene zgrade imaju tavansku prostoriju.
12. Iz obračunskih listova plaće tužitelja vidljivo je da je visina njegove plaće u srpnju 2023. iznosila 1.002,64 eura , a u kolovozu 2025. 1100 eura.
13. Iz podataka Porezne uprave od 15.1.2023. utvrđeno je da je tužitelj evidentiran kao porezni obveznik koji obavlja samostalnu djelatnost poljoprivrede i šumarstva te je po toj osnovi upisan u registar poreznih obveznika.
14. Svjedok MF u svom iskazu u bitnome je rekla da je rješenjem HZSR određena voditeljicom mjere stručne pomoći i potpore u ostvarivanju skrbi o djetetu u pogledu ovih roditelja i da je ista određena na godinu dana počevši od sredine prosinca 2025. Rekla je da su se protekom vremena osobni odnosi između mlt. djeteta i tužitelja prorijedili i da je došlo do sve lošijih odnosa između djeteta i oca,a u odnosu na prethodni period kada je mjera započela kada su se ti kontakti uredno ostvarivali. Saznala je da od početka veljače 2026. dolazi do teškoća u ostvarivanju kontakata i mlt. dijete i tužena su njoj prijavili neprimjerena ponašanja tužitelja. U ožujku 2026. ipak je ostvaren jedan susret. Tada je uz njenu pomoć , a nakon razgovora sa mlt. djetetom došlo do kontakta na način da je tužitelj došao na mjesto preuzimanja djeteta i dijete odveo na trening. U svojim izvješćima zabilježila je da su joj mlt. dijete i majka djeteta govorili o neprimjerenim ponašanjima tužitelja, ali ističe da joj se o tome obratila tužena koja joj je rekla da o tome ranije nije smatrala potrebnim obavještavati nju niti HZSR iako je došlo do nekih problematičnih situacija. Tako joj je rekla da joj je dijete ispričalo da je za vrijeme održavanja osobnih odnosa otac rekao da zašuti kada je plakala te joj je stavio ruku na usta i gurnuo na krevet. Na izinstiranje tužene da joj to dijete kaže osobno dijete joj je to i reklo. Također joj je majka rekla da je dijete po dolasku od oca u nekoliko navrata imalo crvenilo na spolovilu i da je dijete odvela kod pedijatra koji nije ništa propisivao niti utvrdio u dokumentaciji. Nadalje rekla je da joj je mlt. dijete na poticaj tužene reklo riječi koje je izgovorio tužitelj, nešto da bi on rađe bio mrtav nego da je ostao stanovati sa njima u dvorištu. Posebno je istaknula da joj je tužena objasnila da izinstira na tome da baš ona razgovara sa djetetom i da joj dijete to samo kaže jer da se boji da bi ju se moglo optužiti da interpretira ono što je njoj dijete reklo. Nadalje je izjavio da je primijetila promjenu ponašanja kod djeteta u odnosu na nju samu jer da je ranije bila vedra i vesela , a kasnije da je bila tiha i povučena. Saznala je da joj dijete zamjera što je inicirala susret sa ocem. Tada je razgovarala sa djetetom, objasnila joj svoju ulogu te da ukoliko ne želi imati susrete sa ocem da onda ona na tome neće izinstirati nego da će o tome razgovarati sa roditeljima. Djevojčica je rekla da ne želi da više razgovaraju o tati. Nakon toga ponovno je primijetila promjenu ponašanja kod djeteta jer je dijete bilo vedro i veselo. Razgovarala je sa tužiteljem te je on odmah izričito negirao nasilje prema djetetu, a u pogledu crvenila na spolovilu rekao je da je primijetio i pokušao mazati nekim kremama, te da je priznao da je doista izrekao izjavu da bi završio na groblju da su on i tužena ostali u istom dvorištu jer je bio frustriran što nije mogao objasniti djetetu an drugi način zašto roditelji više nisu zajedno. Nadalje je izjavila da se mjera dalje provodi iako je upitno koliko ima smisla, a da se kontakti između djeteta i oca uopće ne ostvaruju na nikakav način. Majka djeteta redovito izvještava oca o nastupima djeteta, roditeljskim sastancima i zdravstvenim pregledima. Poznato joj je da otac kontaktira majku da pita kako je dijete, da li želi kontakte pa dijete kaže da ne želi. Poznato joj je da je tužitelj inicirao video poziv koji je trajao kratko do trenutka kada se u istu uključila partnerica od tužitelja. Teškoće u kontaktima počele su se pojavljivati u veljači 2026. pa kada je dijete pitalo zašto ne želi kontaktirati sa ocem dijete je reklo da kada je kod oca da joj fali mama i da kod oca nema svoj krevet. Poznato joj je da dijete kod oca nema svoj krevet i da je spavala sa ocem u istom krevetu, a dijete je reklo da je istovremeno tamo u krevetu bila i partnerica oca dok otac to negira. Nije se mogla sjetiti niti jednog slučaja da bi bilo koji roditelj govorio protiv onog drugog u nazočnosti djeteta, dapače, oboje su poticali odlazak djeteta kod onog drugog. Upoznala je tužitelja sa mogućnošću uključivanja u rad stručnjaka za očuvanje mentalnog zdravalja jer joje je bilo očito da se on teško nosio sa kontinuiranim odbijanjem kontakata djeteta. U zadnja dva viđanja voditeljice sa djetetom dijete je bilo dobrog raspoloženja otvorena i komunikativna, te joj je dijete izričito reklo da ne želi da se uopće spominje tata. U više navrata je od tužene čula da smatra da je važno za dijete da u svom životu ima figuru oca. Savjetovala je majku na više načina da uspostavi temelj za realizaciju susreta i majka djeteta joj je rekla da je po tim savjetima postupao. Od strane majke djeteta nije vidjela izričito vidljivo ili aktivno manipuliranje djeteta.
15. Stranke su zbog proteka vremena, te promijenjenih okolnosti tijekom ovog spora saslušane u više navrata.
16. Tužitelj je na ročištu 4.7.2024. u bitnome izjavio da je sa tuženom sklopio Plan o ZRS kojim su između ostalog određeni kontakti tako što je pristao prilagoditi se situaciji kada je dijete bilo u dobi kada nije hodalo i bile su potrebne vježbe na koje je dijete išlo, kao i da bi umanjio troškove. Tada je izjavio da dijete kada kod njega dolazi da se lijepo druže, da je zaigrana i da već pola godine traži da ostane duže kod njega, ali tužena nakon njegovog telefonskog upita nije pristajala na protivljenje druženja i izinstirala je da dijete vrati u određeno vrijeme. Tada je živio sa roditeljima u kući, radio od kuće ,a rijetko ima terenskih obveza. Dijete tamo ima svoju sobu. Od djetetovog rođenja sudjelovao je u brizi o djetetu. Odgovorio je na upit kako je reagirao u par navrata kada je diejte bilo uplakano pa je rekao da tada nije izinistirao na preuzimanju djeteta. Rekao je da ga majka nije informirala o tome trio je pedijatara djeteta, ali je poslala kontakt telefona, da ga tužena prilikom upisa u vrtić nije tražila suglasnost , pa joj nije niti dao , da je u slučaju izostanka susreta sa djetetom tužena pristala samo u dva navrata na zamjenu termina, da je tužena odbila omogućiti komunikaciju sa djetetom kada je bolesna, te da bi odmah dijete odveo majci ako bi primijetio da dijete želi ići majci. Ne vidi da dijete ima značajnih zdravstvenih problema, no da bi po uputi majke mogao obavljati potrebne vježbe. Dalje je rekao da mu tužena ne dozvoljava da sa djetetom ide na preglede, da je znao kasniti 10-tak minuta kod vraćanja djeteta jer je dijete bilo zaigrano. Rekao je da su mu mjesečni prihodi oko 1000 eura po osnovi plaće, da OPG glasi na njega , ali da zapravo njegovi roditelji rade na OPG-u i da su prihodi istog 100-200 eura mjesečno. Drugih prihoda niti imovine nema. U dopunskom saslušanju 25.9.2025. u bitnome je rekao da mu se plaća povećala na iznos od 1110 eura ,da od poslodavca dobiva putni trošak, a prosječno ostvaruje dnevnice između 200 i 400 eura mjesečno, da je OPG krajem 2024. ugašen, te da smatra da je iznos od 300 eura mjesečno sasvim dostatan za pokrivanje svih ukupnih troškova života djeteta i da njezine potrebe i ti troškovi ne odstupaju od potreba i troškova njezinih vršnjaka. Majka kupuje nešto kvalitetniju obuću otprilike za 30 % više. Rekao je da dijete više ne ide na vježbe , da odlazi na kontrolne preglede radi štitnjače i kod psihologa i da nema posebnih troškova po osnovi zdravlja koji padaju na teret roditelja. Nakon što je donesena privremena mjera kojim je njemu omogućeno šire ostvarivanje osobnih odnosa sa djetetom u tome uživa, a misli da je i dijete zadovoljno. Provode vrijeme u igri, čitanju, odlascima na bazen i dijete iskazuje želju za dužim ostankom kod njega. Znalo se desiti da se susret ne održi jer bi vidio da je dijete vidno uznemireno i ne želi ići iako je majka nagovarala dijete da ode s njim on nije želio prisiljavati dijete. Također se dogodilo dva ili tri puta da zbog posla nije mogao održati susret s mlt. djetetom. U međuvremenu se preselio sa svojom novom partnericom i žive u malom stanu sa dva sina od partnerice koji su u dobi od 7 i 13 g. Za partnericu je rekao da je visoko obrazovana osoba koju poznaje iz djetinjstva te da žive skladno, te kada mlt. dijete dolazi osjeća se vrlo dobro i ugodno. Ne namjerava sa mlt. djetetom prespavljivati u tom stanu no ako bi ostvario to pravo na sudu sve bi pripremio da mlt. dijete s njim provede to vrijeme u obiteljskoj kući gdje su njegovi roditelji. Dana 29.4.2026. u dopunskom saslušanju tužitelja gdje je u bitnome rekao da su sada odnosi sa tuženom vrlo loši, da nije uspio pokušaj razgovora sa tuženom prilikom predaje djeteta, da ga tužena ignorira i da se njihova komunikacija svodi samo na dopisivanje o osnovnim stvarima oko djeteta. Odnos sa djetetom opisuje kao užasnu situaciju. U djetetovim očima prikazan je kao zlo i dijete s njim ne želi kontaktirati. Susret se dogodio 18.2.2026. i to na inicijativu voditeljice nadzora kada je organizirala da dijete odvede na trening. Nazvao je mlt. dijete za rođendan i kada se javila ništa nije rekla već prekinula poziv. Trend pogoršanja stanja i sve veći otpor djeteta dogodio se tijekom ove parnice i više nema susreta. Zbog toga se osjeća jako loše i jako je tužan. Vidi da se dijete bori između dvije strane, ne zna zbog čega je dijete u takvom otporu. Ne želi vršiti pritisak na dijete te kada je saznao da dijete ne želi vidjeti ga više nije dolazio. U početku unatoč otporu djeteta po savjetu voditeljice dolazio je tri ili četiri puta, ali dijete nije niti izašlo iz kuće.
17. U svom iskazu dana 4. srpnja 2024. tužena je u bitnome iskazala da otac dijete ne vraća na vrijeme te ju ostavlja da čeka zbog čega je kontaktirao HZSR. Rekla je da je tužitelj bio prema njoj psihički , fizički nasilan na dnevnoj bazi još od 14 tjedna njene trudnoće. Protivi se proširenju kontakata jer da dijete osjeća strah oca, nervozu, te se po dolasku oca grebe i udara po licu. Rekla je da ju tata udara kapom po glavi, da viče na nju, te joj pokazuje kako ju otac udara po licu. Osim toga, govori joj po dolasku od oca "mama glupa" , udara u vrata i baca igračke. Iskazuje ljutnju na lutke i tuče ih što se nekada nije događalo. Kada se vrati od oca dijete odbija stvari i osobe kojima se prije veselila i govori joj da ju otac stalno ispituje tko joj dolazi. Za vrijeme dok su bili zajedno tužitelj nije pokazivao interes za vježbe djeteta , a nakon što su se razveli više ga nije zvala, da otac ne surađuje sa liječnicima, a da ga ona obavještava o pregledima kod liječnika. Rekla je da dijete odbija odlazak k ocu, da ne želi ići k ocu i da često dolazi u strahu od oca, nervozna je , isfrustrirana i potrebno je puno vremena da ju smiri. Kako je dijete sada starije dobio, ide u vrtić koji košta 100 eura, ide pedijatrici u Dugo Selo dva ili tri puta mjesečno, kod neuropedijatra svaka tri mjeseca, endokrinologa svaka tri ili četiri mjeseca, psihologu svakih 6 mjeseci i to sve u Zagreb osobnim vozilom za što treba 80 eura + cestarina i obratno. Kupuje vitamine djetetu, fiziološke otopine za 10 eura. Živi sa djetetom u kućanstvu , a režije iznose minimalno 100 eura, te za ogrjev je potrebno 100 eura. Obuća se mijenja svaka tri mjeseca , a čizmice koštaju 90 eura, tenisice 60 eura, papuče 28 eura , za vrtić i po kući, za prehranu 100 eura mje3ečno,, što ne uključuje trošak slatkiša, sokova i peciva, a postoje i troškovi za rođendane, higijenske potrepštine i održavanje osobne higijene, pranja i održavanja odjeće. Simboličnim iznosom refundirani su joj troškovi za preglede u Zagrebu. Mlt. dijete prima inkluzivni dodatak od 432 eura. U 2023. dobivala je dječji doplatak u iznosu od 110 eura, a do 1.1.2024. za pomoć i njegu 86 eura. Smatra da nije dobro za dijete da bude kod oca jer je to za dijete stres. Nadalje je rekla da je tužitelj bio nasilan prema djetetu kada su živjeli zajedno i da je to prijavila HZSR i da je pokrenut prekršajni postupak radi nasilničkog ponašanja prema njoj, ali ne i prema djetetu. Rekla je da se ponekad dijete vrati veselo od oca, a ponekad ljuto jer je htjela ići majci, a otac nije dao. U svom iskazu 25.9.2025. rekla je da općenito ne protivi održavanju osobnih odnosa , ali da ju zabrinjavaju neke situacije koje vidi kada se dijete vrati od oca. Nakon privremene mjere te zabrinjavajuće situacije su se nastavile, čak su češće i intenzivnije. Objasnila je da je poznavala tužitelja dugi niz godina, ali da sada vidi da ga nije dobro upoznala i da ju je ne samo razočarao već i šokirao, jer je vidjela da se na njega ne može osloniti, da od njega nema podršku i potporu oko odgoja djeteta i da im nije ni jednom ni drugom dijete prioritet. Rekla je da je dijete odbijalo viđati oca jer da joj je reklo da ju je otac čupao, što je ona prijavila 25.8.2025. HZSR. Također joj dijete govorilo da ju otac udara po glavi i da je i to prijavila u HZSR nakon 2.7.2025. Smatra da je za pokrivanje ukupnih troškova djeteta potrebno 500- 600 eura. Za režije potroši 250 eura mjesečno, 100 eura za vrtić, sezonski kupuje odjeću i obuću za iznose koje je ranije u iskazu rekla, ali za hranu i higijenske potrepštine snosi uobičajene iznose. Ne zna reći koje , ali zna da njezina plaća od 1300 ili 1400 eura mjesečno nije dostatna da se podmire svi njezini troškovi i svi troškovi djeteta. U dopunskom saslušanju na ročištu 29.4.2026. tužena je u bitnome izjavila da je posljednji put tužitelj vidio dijete 18.3. i 21. 3. kada je došao gledati natjecanje mažoretkinja. Tom je prilikom prišao djetetu, stavio ruku na prsa, ali se dijete izvijalo i ignoriralo oca. Ponovno je došao nakon nastupa, ali je dijete odbijalo kontakt i obilazilo klupu da ne dođe do bliskog susreta. Pitao ju je da li želi da ju pričeka i da idu, no i to je odbila. Za taj susret je pripremila stvari da dijete ide sa ocem ukoliko to želi, ali se to nije dogodilo .Posljednji put je dijete prespavao kod oca 7.2. , a nakon toga je rekla da želi ići kući, i misli da se tada nešto dogodilo što je potpuno promijenilo situaciju jer dijete želi vidjeti oca i odbijalo je susrete. Ispričala je da joj je otac začepio usta i bacio na krevet što je rekla i pred voditeljicom mjere. Jedno vrijeme je omogućavala kontakte tužitelju sa djetetom preko telefona, a s vremenom je komunikacija bila kraća i kontakti su izostali. Istaknula je da je cijelo vrijeme pokušavala poticati dijete da se kontakti ostvaruju. Rekla je da je i ona tužna kao i tužitelj zbog toga jer zna da to nije normalno. Kada bi došao termin da vidi oca dijete bi znalo reći da ju boli trbuh, a kada bi rekla da ne mora ići odmah bi ju prestao boliti trbuh. Rekla je da je zbunjena i da ne zna što se dogodilo i da ne zna više kako pomoći djetetu. Odvela je dijete na razgovor kod psihologa HZSR te joj je rečeno da je zatraženo da policijska službenica bude nazočna razgovoru da bi se utvrdilo da li eventualno postoje elementi nasilja nad djetetom. Onda su joj rekli da će dalje obavještavati, a voditeljica mjere ju je savjetovala da ne poduzima ništa i da pusti dijete da se umiri. U posljednjih mjesec dana dijete se dobro osjeća, vesela je i zadovoljna. Nakon što je zaprimila nalaz i mišljenje vještaka u ovom predmetu osobno nije išla zatražiti psihološku pomoć iako zna da se u istom navodi da joj je potrebna suportivna terapijska podrška po psihologu kako bi kompenzirala teškoće koje se prelijevaju na dijete na način da je pretjerano usmjerena na traženje djetetovih poteškoća koje bi pripisala očevoj odgovornosti. Konačno rekla je da dijete inače nema problema ostanka na drugom mjestu npr. u igraonici, kod prijatelja ili na treningu već samo kada treba ići kod oca. Izjavila je da su odlasci kod oca u zadnje vrijeme štetili djetetu. Nije prijavila policiji niti ODO-u da je primijetila mehaničko oštećenje kože i jako crveno spolovilo kod djeteta , a sve je to rekla u HZSR.
18. Iz ostalih dokaza vidljiva je povezanost činjenica o kojima iskazuju stranke i svjedokinja, te nalaz i mišljenje vještaka, obzirom na protek vremena od proteka ovog postupka pa nadalje, te se isti nadovezuju na naprijed istaknute dokaze.
19. Provedenim dokaznim postupkom sud je utvrdio slijedeće relevantne činjenice na kojima je temeljio svoju odluku:
- da je rješenjem Općinskog suda u Sisku, poslovni broj R1 Ob-506/2022 od 13. siječnja 2023. godine određeno da će se osobni odnosi tužitelja i mlt. djeteta odvijati u vidu susreta i druženja svaki utorak i četvrtak u tjednu u trajanju od 2 sata te svake druge subote u mjesecu, također u trajanju od 2 sata.
- da je rješenjem Općinskog suda u Sisku, poslovni broj R1 Ob-506/2022 od 13. siječnja 2023. godine određena tužitelju obveza plaćanja uzdržavanja za mlt. dijete u iznosu od 225,63 eura.
- da je mlt. dijete u vrijeme podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari bilo u dobi od 2,5 godine, a da je mlt. dijete sada u dobi od 5 godina
- da tužitelj i tužena smatraju da je interes djeteta da ima kontakte s ocem
- da je za pravilan rast i razvoj mlt. djeteta potrebno da kontakte s ocem ostvaruje u što širem i slobodnijem opsegu
- da mlt. dijete ne verbalizira o konkretnim negativnim iskustvima tijekom kontakta s ocem za vrijeme provođenja razgovora s djetetom po stručnoj suradnici suda- psihologu, te provođenja vještačenja
- da je o sadržaju provedenog razgovora i iskazivanju mišljenja mlt. dijete zatražilo zaštitu privatnosti jer ne želi da roditelji saznaju o čemu je govorilo
- da je vještačenjem utvrđeno da nema zapreka da tužitelj ostvaruje kontakte sa mlt. djetetom u širem opsegu
- da je vještačenjem utvrđeno da su kod tužene uočene pasivno-zavisne tendencije i teškoće u odnosima s okolinom u smislu podozrivosti, te da je pretjerano usmjerena na traženje djetetovih teškoća koje bi pripisala očevoj odgovornosti
- da se vještačenjem zaključuje da djevojčica ne pokazuje utjecaj manipulativnih tendencija sa strane ni jednog ni drugog roditelja
- da su se osobni odnosi između tužitelja i mlt. djeteta ostvarivali do 26. 2. 2026. nakon čega je došlo do prekida istih
- da je od tada i aktualno mlt. dijete u otporu prema ocu
- da je mlt. dijete prijavilo tuženoj neprimjerena ponašanja oca ( guranje na krevet i zatvaranja usta rukom ), te je tužena isto prenijela voditeljici mjere
- da neprimjerena ponašanja tužitelja( guranje na krevet i zatvaranja usta rukom), tužena nije prijavila nadležnim tijelima
- da je mlt. dijete reklo voditeljici mjere da ne želi viđati oca jer joj nedostaje majka i da kod oca nema svoj krevet
- da tužitelj živi u kućanstvu sa partnericom i njezino dvoje mlt. djece, te da je taj stambeni prostor primjeren za boravak mlt. djeteta i preko noći
- da i tužitelj i tužena iskazuju žal da je mlt. dijete u otporu prema ocu
- da su troškovi života mlt. djeteta povećani i iznose 300,00 eura mjesečno
- da tužitelj ima prihode od plaće koja je 2023. iznosila 1.002,00 eura mjesečno, a 2025. je iznosila 1.100,00 eura mjesečno, te uz plaću prima naknadu za prijevoz i prehranu koju potroši na tu svrhu
- da tužitelj nema drugih osoba koje je dužan uzdržavati
- da mlt. dijete primalo doplatak za pomoć i njegu, a sada prima inkluzivni dodatak zbog utvrđenih zdravstvenih teškoća.
20. Analizirajući svaki dokaz zasebno te sve dokaze u njihovoj ukupnosti sud je donio odluku kao u izreci presude.
21. Predmet ovog spora o roditeljskoj skrbi je izmjena odluke kojom su regulirani osobni odnosi roditelja i mlt. djeteta, te izmjena ranije odluke o uzdržavanju djeteta u smislu povećanja uzdržavanja. Za primijetiti je da su se odnosi između stranaka pogoršali tijekom trajanja ove parnice. Bez obzira, a i zbog toga sud je donio odluku u interesu mlt. djeteta.
22. Članak 119. Obz-a propisuje da dijete ima pravo ostvarivati osobne odnose s roditeljem s kojim ne stanuje, a roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom, neovisno o njegovu pravu na ostvarivanje roditeljske skrbi. Isto tako je jasno propisano da su roditelj i druge osobe koje stanuju s djetetom i skrbe se o djetetu dužne omogućiti djetetu ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljem s kojim ne stanuje te se suzdržavati od svakog ponašanja koje bi otežavalo ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s tim roditeljem. Osim toga roditelj koji ne stanuje s djetetom nema pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom jedino ako mu je to odlukom suda zabranjeno. U konkretnom slučaju nema dokaza koji upućuju na razloge za zabranjivanje održavanja osobnih odnosa mlt. djeteta i tužitelja.
23. Članak 416. Obz-a propisuje slijedeće:
(1) Prije donošenja odluke o tome s kojim će roditeljem dijete stanovati, o roditeljskoj skrbi i osobnim odnosima djeteta s roditeljem sud će:
1. omogućiti djetetu da izrazi svoje mišljenje, sukladno odredbama ovoga Zakona
2. utvrditi na koji način je svaki od roditelja provodio vrijeme s djetetom i na koji način je ostvarivao roditeljsku skrb o djetetu prije pogoršanja obiteljskih odnosa i
3. po potrebi pribaviti nalaz i mišljenje centra za socijalnu skrb ili ovlaštenog sudskog vještaka.
4. uzeti u obzir postojanje obiteljskog nasilja
(2) Sud će u postupku posebno cijeniti:
1. spremnost svakog od roditelja na suradnju u postupku obveznog savjetovanja
2. spremnost svakog od roditelja na poticanje ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem.
(3) Spremnost na suradnju iz stavka 2. ovoga članka nije od važnosti u slučajevima obiteljskog nasilja.
24. Posebno valja u ovoj parnici ukazati na posebne dužnosti suda u parnicama koji se vode o ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s roditeljem koja je propisana u članku 417. Obz-a. Tako je istom odredbom propisano:
(1) U postupcima u kojima se odlučuje o ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s roditeljem sud je dužan:
1. upozoriti roditelje da je ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s roditeljem od posebne važnosti za djetetovu dobrobit
2. poticati roditelje na postizanje sporazuma i sudjelovanje u postupku obiteljske medijacije, osim u slučajevima obiteljskog nasilja i
3. ako izostane sporazum iz točke 2. ovoga stavka, voditi računa da mjesto na kojem će se ostvarivati osobni odnosi djeteta s roditeljem bude prikladno za dijete, uzimajući u obzir istodobno stvarne prostorne i vremenske mogućnosti roditelja koji ima pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom.
(2) Odluka suda mora sadržati detaljne podatke o načinu, vremenu i mjestu preuzimanja, odnosno povratka djeteta, a po potrebi i troškovima ostvarivanja osobnih odnosa roditelja s djetetom.
25. Naročito je važno kod ovog slučaja upozoriti stranke a napose tuženu, temeljem članka 417. stavak 3. Obz-a na pravne posljedice nepoštivanja obveze omogućavanja ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem, i to:
1. mogućnost izricanja novčane kazne u iznosu do 3.980,00 eura
2. mogućnost izricanja zatvorske kazne od jednog dana do šest mjeseci te
3. mogućnost promjene odluke s kojim će roditeljem dijete stanovati.
26. Zakon predviđa mjere kojima se osigurava provedba odluke o ostvarivanju sobnih odnosa djeteta s roditeljem u članku 418. Obz-a, no ovaj sud nije odlučio primijeniti navedenu odredbu jer smatra da je trenutni otpor djeteta privremenog karaktera i da će savjesnim i odgovornim pristupom roditelja, napose tužene, biti realiziran interes djeteta a da isti neće ostati samo verbalizacija koja se ne provodi.
27. Ipak sve citirane odredbe ( od 416- 418. Obz-a) ukazuju da se upravo u parnici radi odlučivanja o osobnim odnosima djeteta, dakle sporu o roditeljskoj skrbi, kakav je ovaj, može i mora preventivno djelovati u smjeru otklanjanja svakog ponašanja ( aktivnog ili pasivnog) onog roditelja koji bi mogao uzrokovati nepoštivanje sudske odluke kojom se određuju osobni odnosi. Dakle, u Osmom dijelu Zakona, u dijelu II. Posebni parnični postupci, 3. Postupak radi rješavanja pitanja o roditeljskoj skrbi, ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s roditelj i uzdržavanju djeteta, posebno je propisano na koji način se može osigurati ostvarivanje osobnih odnosa i prije nego stvar dođe u fazu ovršnog postupka. Zato je mišljenje ovog suda, da je zadatak suda da u parnici utvrdi najbolji interes djeteta, pa ako je taj interes da se osobni odnosi imaju održavati, da ni u kojem slučaju ne treba odustati od donošenja odluke koja određuje opseg, dinamiku i način provođenja istih, pa makar mlt. dijete pokazuje otpor održavanju osobnih odnosa s roditeljem koji ima pravo na ostvarivanje osobnih odnosa. Pogotovo taj zadatak suda mora biti ispunjen ako je sud tvrdio izostanak bilo kakvog negativnog ili opasnog utjecaja oca na mlt. dijete. Također nije dokazano da je otpor djeteta prema ocu uzrokovan razlozima na koje tužena nije mogla i ne može utjecati. Naime, nije da se samo aktivnim načinom utječe na stavove djeteta, već je to moguće i pasivnim načinom a što u konačnici na isti način stvara posljedice na dijete pa i uzrokovati otpor djeteta prema drugom roditelju.
28. Sud na strani oca nije uočio opravdane zapreke za ostvarivanjem kontakta s malodobnim djetetom, jer isto ne proizlazi iz niti jednog dokaza. Stoga sud ne može prihvatiti tvrdnju tužene da mlt. dijete ima otpor prema ocu kojeg ona nije uzrokovala, jer sud nije utvrdio razloge za otpor na strani oca ili razloge koji imaju drugi izvor.
29. Neopravdano je pozivati se na traumatizaciju djeteta u slučaju prisiljavanja djeteta, jer različitim oblicima, može se postići da se otpor djeteta ukloni, ukoliko isti postoji. Osnovni cilj koji se želi postići održavanjem susreta i druženja roditelja i djeteta mora se osigurati, jer je nedopustivo osporiti pravo djeteta i pravo oca na ostvarivanje susreta i druženja, kad je isto u interesu djeteta kojeg ne spori ni sama tužena.
30. Sud je nedvojbeno utvrdio da tužitelj, tužena, vještaci te HZSR smatraju da je interes djeteta da ostvaruje osobne odnose s ocem, a sud smatra da je za dijete štetno i neprimjereno da preuzima odgovornost za emocionalno stanje majke što se manifestira kroz odbijanje kontakata s ocem. Zato je sud donio odluku kojom se kontakti djeteta i oca omogućuju, jer ako se svi slažu da je to interes djeteta, ali nisu sposobni to omogućiti djetetu , tada je na sudu odgovornost da donese odluku kako je pobliže određeno u točki I izreke ove presude.
31. Nadalje, sud smatra da je prostor u kojem živi tužitelj primjeren za boravak mlt. djeteta i da nema bitnih razloga koji se odnose na stambene uvjete koji bi utjecali pravo mlt. djeteta i pravo tužitelja da se osobni odnosi imaju odvijati u kućanstvu tužitelja tako da dijete u istom prespava. Sud zaključuje da nema objektivnih prepreka da se odrede osobni odnosi na način kako je opisano. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da interes djeteta da ima osobne odnose sa tužiteljem prednjači pred mogućim nedostatkom prostora, a kakav stav ima i ovaj sud. Isto tako, sud ne prihvaća argument tužene da tužitelj nije u mogućnosti znati potrebe djeteta, da je dijete još malo i nenaviknuto na spavanje izvan kuće majke. Naime, niti iz jednog dokaza ne proizlazi da tužitelj nema dovoljno roditeljskih kapaciteta da se nosi sa situacijama u kojima se do sada nije nalazio. Osim toga, svaki roditelj se odrastanjem djeteta suočava sa svakodnevnim izazovima, što je prirodni i uobičajeni proces u skrbi o djetetu i odgajanju djeteta. Nema razloga zbog kojeg bi se isto uskratilo tužitelju.
32. Slijedom svega gore navedenog sud je donio odluku o održavanja osobnih odnosa tužitelja s mlt. djetetom, te je svoju odluku temeljio na prijedlogu HZSR kojeg smatra da je u interesu mlt. djeteta. Time je definirano vrijeme, opseg, dinamika, način i primopredaja mlt. djeteta u pogledu održavanja osobnih odnosa u dovoljnoj mjeri, dok se roditeljima prepušta da preuzmu odgovornost za detaljnije provođenje ove odluke.
33. U pogledu zahtjeva za povećanje uzdržavanja sud je primijenio odredbu članaka 285. Obz-a. Ta odredba predviđa da osoba koja prima i osoba koja daje uzdržavanje može tražiti da sud povisi ili snizi iznos uzdržavanja, odluči o prestanku uzdržavanja ili promijeni način uzdržavanja određenog prijašnjom ovršnom ispravom ako su se okolnosti promijenile.
34. Provedenim dokaznim postupkom sud je utvrdio da je od donošenja aktualne sudske odluke kojom je određena visina obveze uzdržavanja mlt. djeteta došlo do bitno promijenjenih okolnosti. Naime, sud je utvrdio da je došlo do promijenjenih okolnosti koje opravdavaju promjenu visine obveze tužitelja da uzdržava svoje mlt. dijete jer je od dana donošenja rješenja Općinskog suda u Sisku posl. br. R1 Ob-506/2022 od 13.01.2023. mlt. dijete starije i ima nove troškove, tako da je sud utvrdio da iznos koji je određen tom odlukom, konkretno700,00 kn/225,63 eura, nije dostatan za pokrivanje svih potreba djeteta. Naime, mlt. dijete sada ide u vrtić koji košta 100,00 eura mjesečno, u vrijeme donošenja odluke o uzdržavanju nije trebalo potrebnu opremu za vrtić, obuću i odjeću kakvu treba sada, te su inflatorni utjecaji na cijene povećali troškove života mlt. djeteta.
35. Iskaz tužene vezano uz troškove mlt. djeteta sud je ocijenio životnim i istinitim. Tužitelj je u svom iskazu izjavio da smatra da je iznos od 300 eura dostatan za pokrivanje troškova života mlt. djeteta, koji dio iskaza je logičan sudu. Općepoznata je činjenica da su troškovi života povećani zbog općih ekonomskih uvjeta i inflacije tijekom zadnjih nekoliko godina u Republici Hrvatskoj, te je to u skladu s iskazom kako majke mlt. tužitelja tako i iskazom tuženika. U prilog toga ide činjenica da Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike donosi Odluke o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta svake godine, pa je tako za 2023. minimalni iznos za dijete od 0-6 iznosi iznosio 172,67 eura, za 2024. iznos od 195,16 eura te za 2025. iznos od 224,00 eura. Očit i vidljiv je trend povećanja troškova života u RH na temelju kontinuiranog povećanja minimalnih novčanih iznosa koji su potrebni za mjesečno uzdržavanje djeteta.
36. Kako je tužitelj sam u svom iskazu rekao da smatra potrebnim iznos od 300,00 eura za uzdržavanje djeteta, sud je zaključio da su se ostvarili uvjeti za povećanje iznosa, zbog povećanja troškova života mlt. djeteta te da isti iznose 300,00 eura mjesečno.
37. Visina uzdržavanja u konkretnom slučaju određena je uzimajući u obzir kriterije koje propisuju odredbe članka 311., 313. i 314. Obz-a.
38. Članak 311. Obz-a propisuje slijedeće
(1) Ukupne materijalne potrebe djeteta koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose se na troškove stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, odgoja, obrazovanja, skrbi o djetetovu zdravlju i druge slične troškove djeteta.
(2) Ukupne materijalne potrebe djeteta određuju se prema životnom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja.
39. U članku 313. Obz-a predviđeno je ovako:
(1) Ukupne mogućnosti roditelja obveznika uzdržavanja koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose se na prihode i imovinsko stanje roditelja koji ima obvezu plaćati uzdržavanje u vrijeme kad se uzdržavanje određuje.
(2) Roditelj koji ima obvezu plaćati uzdržavanje za dijete dužan je prikazati ukupne neto prihode u koje ulaze sva stalna i privremena novčana primanja.
(3) Ako procijeni da je to potrebno, sud može od Ministarstva financija – Porezne uprave, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva obrane, Središnjeg registra osiguranika, Financijske agencije i drugih fizičkih i pravnih osoba zatražiti podatke kojima raspolažu uz odgovarajuću primjenu odredbi Ovršnog zakona.
(4) Kad sud utvrđuje mogućnosti roditelja koji ima obvezu plaćati uzdržavanje, dužan je osim prihoda i imovinskih prilika iz stavka 2. ovoga članka uzeti u obzir i sve druge mogućnosti stjecanja zarade u skladu s dobi, obrazovanjem i radnom sposobnosti roditelja.
(5) Novčane obveze roditelja obveznika uzdržavanja uzimaju se u obzir samo u iznimnim slučajevima ako traju dulje vrijeme i ako su nužne za zadovoljenje osnovnih životnih potreba.
39. Članak 314. Obz-a propisuje slijedeće:
(1) Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi odlukom će jednom godišnje, a najkasnije do 1. travnja tekuće godine odrediti minimalne novčane iznose koji predstavljaju minimum iznosa ukupnih materijalnih potreba za mjesečno uzdržavanje maloljetnog djeteta u Republici Hrvatskoj, koje je dužan platiti roditelj koji ne stanuje s djetetom.
(2) Minimalni iznos određuje se u postotku od prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu, i to:
1. za dijete do 6 godina, 17% prosječne plaće
2. za dijete od 7 do 12 godina, 20% prosječne plaće i
3. za dijete od 13 do 18 godina, 22% prosječne plaće.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, potrebe maloljetnog djeteta za uzdržavanje mogu se utvrditi u iznosu nižem od zakonskog minimuma, ali ne manje od jedne polovice zakonskog minimuma:
1. ako je obveznik uzdržavanja dužan uzdržavati dvoje ili više djece ili
2. ako dijete vlastitim prihodima pridonosi svojem uzdržavanja.
(4) Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi odredit će odlukom jednom godišnje, a najkasnije do 1. travnja tekuće godine tablice o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta u skladu s dobi djeteta, prihodima roditelja obveznika uzdržavanja prema platnim razredima i prosječnim troškovima života u Republici Hrvatskoj.
40. Utvrđeno je da je tužitelj zaposlena osoba, da osim mlt. djeteta nema drugih osoba za uzdržavanje, te da ima ukupne mjesečne prihode od plaće u iznosu od 1.110,00 eura, pa je zaključak suda da je isti u mogućnosti plaćati povećani iznos uzdržavanja u visini od 300,00 eura mjesečno.
41. Sud je zaključio da je visina od 300,00 eura mjesečno na ime doprinosa za uzdržavanje mlt. djeteta, jer visina troškova života mlt. djeteta iznosi 300,00 eura mjesečno što proizlazi iz iskaza tužene koja je nabrojala sve troškove koje mlt. dijete ima.
42. Za napomenuti je da je i tužena dužna uzdržavati mlt. dijete, međutim njezina skrb i briga o djetetu novčano se izjednačava s iznosom koji se određuje drugom roditelju. Izjednačivanje svakodnevne skrbi o maloljetnom djetetu i novčanog uzdržavanja propisano je u članku 310. Obz-a, po kojoj odredbi roditelj s kojim dijete stanuje svoj udio u obvezi uzdržavanja djeteta ispunjava kroz svakodnevnu skrb o djetetu, a roditelj koji ne stanuje s djetetom obvezu uzdržavanja djeteta ispunjava zadovoljavanjem materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja. Svakodnevna skrb o djetetu smatra se jednakovrijednom zadovoljavanju materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja. S tim u svezi opravdano je tuženu obvezati da plaća iznose uzdržavanja kao u izreci.
43. Tužena kao roditelj s kojim mlt. dijete stanuje predlaže povećati uzdržavanje, međutim isti iznos je pretjeran pa je sud djelomično odbio taj zahtjev za iznos od 100,00 mjesečno. S druge strane iznos koje po aktualnoj sudskoj odluci treba plaćati tužitelj prenizak je u odnosu na troškove koje mlt. dijete ima te je u interesu mlt. djeteta da se odredi novi, veći iznos uzdržavanja.
44.Pri tom valja reći tužitelju da se iznos kojeg mlt. dijete prima po osnovi inkluzivnog dodatka ne uračunava niti se zbog toga umanjuje obveza uzdržavanja roditelja. Naime, sud nije prihvatio argument tužitelja da njegovu obvezu treba umanjiti zbog toga što mlt. dijete prima inkluzivni dodatak. To stoga što članak 5. stavak 2. Zakona o inkluzivnom dodatku ( Narodne novine br. 156/23) eksplicitno propisuje da se ova naknada ne smatra prihodom. Svrha ovog dodatka je namjenska, jer on služi isključivo za prevladavanje prepreka koje proizlaze iz invaliditeta i za ravnopravno uključivanje djeteta u društvo. Taj novac pokriva povećane životne troškove uzrokovane zdravstvenim stanjem djeteta, a ne njegove redovite potrebe (poput hrane, odjeće i školovanja) koje su roditelji dužni pokrivati novčanim davanjem. Pomoć koju država osigurava na ovaj način ne oslobađa roditelje njihove zakonske obveze i roditelji nemaju pravo profitirati na temelju invaliditeta vlastitog djeteta.
45. Zbog svega toga sud je odlučio o zahtjevu za povećanje uzdržavanja tako da je naložio tužitelju da plaća iznos od 300,00 eura mjesečno, dok je iznos od 100,00 eura kao pretjerano visok odbio. To bez obzira na vrijeme podnesenog zahtjeva za povećanje uzdržavanja u ovom sporu, jer se iznos utvrđen u ovom postupku potreban za pokrivanje mjesečnih potreba djeteta vremenom neznatno mijenjao s jedne strane, a s druge strane mogućnosti tužitelja, jer je u 2023. tužitelj bio registriran kao porezni obveznik koji obavlja samostalnu djelatnost poljoprivrede i šumarstva, pa je tada imao i druge prihode. Međutim, isto nije značajno utjecalo na visinu obveze tužitelja kroz cijelo razdoblje, jer sud smatra da se tako vrijednosno izjednačila mogućosti za uzdržavanje s potrebama djeteta.
46. O trošku je sud odlučio temeljem članka 366. Obz-a po kojoj odredbi u statusnim stvarima, stvarima u kojima se odlučuje o roditeljskoj skrbi, osobnim odnosima i mjerama za zaštitu prava i dobrobiti djeteta te u stvarima uzdržavanja djeteta sud o troškovima postupka odlučuje slobodno, vodeći računa o okolnostima slučaja i o ishodu postupka. Uzimajući u obzir složenost predmeta ovog postupka, potrebu da se ovaj postupak vodi radi utvrđivanja relevantnih činjenica radi utvrđivanja interes mlt. djeteta sud smatra primjerenim i pravičnim da svaka stranka snosi svoj trošak.
47. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.
U Sisku 9. srpnja 2026.
Sutkinja
Nataša Ljuba-Čobanov
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda na nadležni Županijski sud u tri primjerka.
Dostaviti:
1.Tužitelj po pun.
2.Tužena po pun.
3. posebna skrbnica
4. HZSR , PU Kutina
