REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-79/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupanog po Županijskom državnom odvjetništvu u Zadru, protiv tuženika Općine Ražanac, Ražanac, Ulica XVII. 61, OIB: 08842442553, zastupanog po punomoćnici Davorki Bosotina-Stanić, odvjetnici u Zadru, radi ispravka upisa, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž- 1926/2023-5 od 7. svibnja 2025., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zadru poslovni broj P-235/2021-10 od 23. ožujka 2023., u sjednici održanoj 8. srpnja 2026.,
p r e s u d i o j e:
Odbija se revizija tuženika.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja naloženo je Općinskom sudu u Zadru, zemljišnoknjižnom odjelu, da ispravi upis prava vlasništva na k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak 9.476 m2 upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na način da izbriše pravo vlasništva za korist tuženika uz istovremeni upis prava vlasništva za korist tužitelja. Rješenjem suda prvog stupnja ujedno je naloženo tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 398,17 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 23. ožujka 2023. do isplate (toč. I. izreke), dok je odbijen zahtjev tužitelja radi naknade troškova parničnog postupka u preostalom iznosu od 199,08 EUR s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude do isplate (toč. II. izreke).
2. Presudom suda drugog stupnja odbijena je žalba tuženika i potvrđena presuda suda prvog stupnja, dok je rješenjem drugostupanjskog suda odbijena žalba tuženika i potvrđeno rješenje suda prvog stupnja.
3. Rješenjem ovog suda poslovni broj Revd-3906/2025-2 od 16. rujna 2025. tuženiku je dopuštena revizija protiv presude drugostupanjskog suda zbog pravnog pitanja:
„Jesu li sudovi pogrešno primijenili odredbe koje reguliraju tužbu za ispravak kada su Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda naložili „da ispravi upis… na način da izbriše upis prava vlasništva … uz istovremeni upis tog prava… u roku od 15 dana.“?“.
4. Postupajući po navedenom dopuštenju, tuženik je na temelju čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP) podnio reviziju protiv presude suda drugog stupnja zbog pitanja zbog kojeg je revizija dopuštena, s prijedlogom preinačiti pobijanu odluku, podredno ukinuti odluke nižestupanjskih sudova i predmet vratiti na ponovno suđenje, uz naknadu troškova revizijskog postupka
5. Odgovor na reviziju nije podnesen.
6. Revizija nije osnovana.
7. Sukladno odredbi čl. 391. st. 3. ZPP, ovaj sud ispitao je pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.
8. S obzirom na sadržaj pravnog pitanja zbog kojeg je dopuštena revizija u ovom predmetu, u ovom je stupnju postupka sporno jesu li sudovi pogrešno primijenili odredbe koje reguliraju tužbu za ispravak kada su zemljišnoknjižnom odjelu općinskog suda naložili da ispravi upis na način da izbriše upis prava vlasništva za korist tuženika, uz istovremeni upis tog prava za korist tužitelja.
9. Predmet spora je zahtjev tužitelja radi ispravka upisa prava vlasništva, izvršenog na zk.č.br. 1821 upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za korist tuženika na temelju rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z-18186/20 od 31. kolovoza 2020., donesenog u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina].
10. Sud prvog stupnja usvojio je tužbeni zahtjev, ocjenjujući kako je tužitelj stekao pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini na temelju zakona, i to stupanjem na snagu odredbi Zakona o šumama („Narodne novine“, broj 41/90). U obrazloženju svoje odluke prvostupanjski sud je pritom naveo kako, unatoč tome što tužbenim zahtjevom u konkretnom slučaju nije predloženo utvrditi postojanje pogrešnog upisa niti naložiti tuženiku da trpi upis, već samo naložiti zemljišnoknjižnom odjelu suda prvog stupnja provedbu ispravka upisa, navedeno nije utjecalo na osnovanost tužbenog zahtjeva, budući da svrha tužbe za ispravak nije utvrđenje određenog pravnog odnosa ili prava, već ispravak određenog zemljišnoknjižnog upisa.
11. Sud drugog stupnja je prihvatio pravno shvaćanje suda prvog stupnja, ocjenjujući kako je cilj tužbe za ispravak uklanjanje prvobitnih pogrešnih zemljišnoknjižnih upisa nastalih pri osnivanju zemljišnih knjiga, te da okolnost što je tužitelj od provedbenog suda zahtijevao ispraviti upis koji je proveden kod preoblikovanja zemljišne knjige ne znači da je postavljen kondemnatorni zahtjev u odnosu na treću osobu koja nije stranka u postupku.
12. Tuženik u reviziji ističe kako tužbeni zahtjev tužitelja nije bio postavljen na ispravan način, uslijed čega je usvajanjem takvog zahtjeva samo naložen ispravak zemljišnoknjižnog upisa bez da je isti prethodno konstitutivno ispravljen, pri čemu nije niti utvrđeno postojanje neistinitog upisa.
13. Odredbom čl. 197. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13 i 108/17 - dalje: ZZK), koji se primjenjuje u ovoj pravnoj stvari, propisano je kako osobe čijim prijavama ili prigovorima zemljišnoknjižni sud nije u cijelosti ili djelomično udovoljio u ispravnom postupku, kao i osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom donesenom u ispravnom postupku zemljišnoknjižni sud naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati, imaju pravo zahtijevati ispravak upisa u zemljišnu knjigu pokretanjem parnice ili drugoga postupka pred nadležnim tijelom (tužba za ispravak).
14. Nadalje, sukladno odredbi čl. 108. st. 2. ZZK, kad zemljišnoknjižni upis određuje drugi sud ili drugo nadležno tijelo, a ne zemljišnoknjižni sud, zemljišnoknjižni sud će se ograničiti na ispitivanje je li upis odredilo za to nadležno tijelo te je li up is provediv s obzirom na stanje zemljišne knjige, a glede ostalih pretpostavki odlučuje onaj sud ili drugo tijelo koje upis dopušta.
15. Prije svega, potrebno je istaknuti kako je svrha tužbe za ispravak usklađivanje zemljišnoknjižnog i stvarnog (faktičnog) stanja, te pružanje pravne zaštite osobama čija su prava u postupku osnivanja zemljišne knjige povrijeđena nevaljanim upisom. Slijedom navedenog, ukoliko sud takav zahtjev ocijeni osnovanim, dužan je odrediti sadržaj upisa koji je potrebno provesti u zemljišnoj knjizi kako bi se otklonile posljedice nevaljanog upisa, pa je stoga i ovlašten, sukladno čl. 108. st. 2. ZZK, naložiti brisanje nevaljanog upisa i provedbu ispravnog upisa u zemljišnoj knjizi.
16. Suprotno tumačenje prema kojem bi za usvajanje tužbenog zahtjeva povodom tužbe za ispravak nužno bilo potrebno deklarirati postojanje nevaljanog upisa i određivati ispravak konstitutivnom odlukom u okolnostima konkretnog slučaja bi predstavljalo pretjerani formalizam, na što je u svojoj odluci ispravno ukazao sud prvog stupnja, budući da je za ostvarenje svrhe tužbe za ispravak dostatno da sud odredi sadržaj upisa koji je potrebno provesti u zemljišnoj knjizi sukladno čl. 108. st. 2. ZZK, te u tom smislu i dade nalog zemljišnoknjižnom odjelu provedbenog suda.
17. Iz navedenih razloga, na postavljeno revizijsko pitanje načelno valja odgovoriti kako sudovi nisu pogrešno primijenili odredbe koje reguliraju tužbu za ispravak kada su zemljišnoknjižnom odjelu općinskog suda naložili da ispravi upis na način da izbriše upis prava vlasništva za korist tuženika, uz istovremeni upis tog prava za korist tužitelja.
18. Slijedom navedenog, s obzirom da shvaćanje drugostupanjskog suda u odnosu na postavljeno pitanje ne odstupa od shvaćanja ovog suda, to se revizija tuženika ukazuje neosnovanom, te ju je valjalo odbiti na temelju čl. 391. st. 6. ZPP i odlučiti kao u izreci.
Zagreb, 8. srpnja 2026.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Ante Perkušić
