Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

Posl. br. Gž-459/2026-3

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca Filke Pejković predsjednice vijeća, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća Svjetlane Pražić i članice vijeća Kristine Vukelić Aničić, u pravnoj stvari tužitelja Novi dani d.o.o., Split, Papandopulova br. 3., OIB: 95077462370, zastupanog po punomoćnici Dori Živković odvjetnici iz Splita, protiv tuženice ŠZ iz [adresa]., [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Branku Čuturi odvjetniku iz Splita, radi isplate, odlučujući po žalbi tuženice, izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Povr 188/2024 od 13. studenog 2025., 8. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tuženice ŠZ, te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Povr 188/2024 od 13. studenog 2025.

Obrazloženje

1.Presudom suda prvog stupnja, točkom I. izreke djelomično je održan na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi poslovni broj Ovrv 23863/2023 od 2. studenog 2023. u dijelu u kojem je naloženo tuženici da isplati tužitelju iznos od 1.777,13 eur s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, točkom II. izreke naloženo je tuženici da naknadi tužitelju parnični trošak u iznosu od 1.426,38 eur s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

2.Protiv prvostupanjske presude žalbu podnosi tuženica ne konkretizirajući žalbene razloge sadržane u čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 148/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, u daljnjem tekstu ZPP-a), iako bi se sadržajno radilo o žalbenim razlozima iz čl. 353. st.1. t. 2. i 3. ZPP-a.

3.Odgovor na žalbu nije podnesen.

4.Žalba tuženice nije osnovana.

5.Ocjenjujući prvostupanjsku presudu u granicama žalbenih razloga tuženice, ovaj sud nije utvrdio da bi bila počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2.,4.,8.,9.,13. i 14. ZPP-a, a na koje bitne povrede odredaba parničnog postupka ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu čl. 365. st.2. ZPP-a.

6.Tuženica svojim žalbenim navodima nije dovela u dvojbu pravilnost odluke suda prvog stupnja.

7.1.Naime, odlučujući o osnovanosti tužbenog zahtjeva tužitelja, sud prvog stupnja utvrđuje da između stranaka nije sporno: da je tuženica upisana kao suvlasnica stambene zgrade [adresa]., odnosno stana od 3 sobe sa sobicom i nusprostorijama na visokom prizemlju, izgrađenog na čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] ZU [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], da su kao suvlasnici stana od tri sobe sa sobicom i nusprostorijama u podrumu na južnoj stani, upisani za po ½ dijela CZ pok. Š i ŠZN; da je vlasništvo tih stanova tužena stekla darovnim ugovorom od 28.02.2019. zaključenim s LZ, bivšom vlasnicom, koja je istu nekretninu naslijedila iza pok. EZ, pok. Š temeljem rješenja o nasljeđivanju ovog suda O-4687/15 od 9.9.2019.

7.2.No. kako je između stranaka bilo sporno da li je osnovan zahtjev tužitelja po osnovi pričuve za razdoblje od listopada 2010. do rujna 2023., za stan u prizemlju navedene zgrade, ponajprije obzirom na prigovor zastare potraživanja tužitelja u smislu čl. 226. st.1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/2005 i dr., dalje: ZOO-a) istaknut od strane tuženice.

U svezi toga, prvostupanjski sud uvažava čl. 85., 89., 90., 375., 379., 380., Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/1996 i dr., dalje: ZV-a), kao i sadržaj međuvlasničkog ugovora, ugovora o upravljanju, popisa suvlasnika.

Temeljem toga sud prvog stupnja smatra da kako je zajednička pričuva namjenski vezana zajednička imovina svih suvlasnika nekretnine, da je uplaćivanje sredstava u zajedničku pričuvu zakonska obveza, te4 da je slijedom toga tužena kao suvlasnica zgrade i suvlasnica posebnih dijelova zgrade obvezna plaćati zajedničku pričuvu.

Budući da nije sporno da je tužena u posjedu predmetne nekretnine, kao ni da ista nije platila pričuvu za utuženo razdoblje, to prvostupanjski sud drži da je ista sukladno čl. 43. st. 1. ZOO-a u svezi čl. 70. st. 1. ZV-a dužna isplatiti tužitelju utuženi iznos pričuve.

8.Sagledavajući prethodno navedeno, napose u kontekstu žalbe tuženice, odnosno činjenice da ista sadrži jednu rečenicu, bez navođenja ikakvih detaljnih razloga temeljem kojih odluku suda prvog stupnja smatra nepravilnom ponajprije u smislu činjeničnih utvrđenja, a nastavno tome i pravilnosti primjene mjerodavnog materijalnog prava, stajalište je ovog da ista nije osnovana.

Naime, rukovodeći se razlozima temeljem kojih je prvostupanjski sud u konkretnim okolnostima zaključio da postoji dugovanje tuženice prema tužitelju po osnovi neplaćene pričuve za ranije navedeno razdoblje, a koje razloge prihvaća i ovaj sud u cijelosti kao pravilno utvrđene, nepobitno dalje proizlazi da je temeljem takvih pravilnih utvrđenja, sud prvog stupnja pravilno primijenio mjerodavno materijalno pravo, kada je odlučio kao u točki I. izreke.

9.Obzirom na prednje, pravilnom drži ovaj sud i odluku o parničnom trošku.

10.Kako je shodno svemu do sada iznesenom, prvostupanjski sud pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje koje je odlučno za ishod spornog odnosa među strankama, to ovaj sud u cijelosti prihvaća zaključke suda prvog stupnja o postojanju pravno relevantnih činjenica, koje tuženica iznošenjem vlastitih pravnih shvaćanja nije uspjela dovesti u dvojbu.

Slijedom svega izloženog, ističe se da se pravna stajališta navedena u pobijanoj presudi zasnivaju na pravilnoj primjeni mjerodavnog materijalnog prava i prihvatljivom tumačenju relevantne zakonske norme, u okviru kojeg postupka je od strane suda prvostupanjskog suda uslijedila odgovarajuća pravna argumentacija koja upućuje na to da pobijana odluka nije posljedica proizvoljnog tumačenja niti pogrešne primjene mjerodavnog prava.

11.Zbog svih prethodno navedenih razloga, valjalo je odbiti žalbu tuženice, potvrditi presudu suda prvog stupnja primjenom čl. 368. st.1. ZPP-a.

U Rijeci, 8. srpnja 2026.

Predsjednica vijeća

Filka Pejković