Republika Hrvatska

Općinski sud u Velikoj Gorici

Prekršajni odjel

Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 36

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Velikoj Gorici, Prekršajni odjel, po sucu Gordani Trivunov, uz sudjelovanje zapisničara Kristine Habunek, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika BČ iz [adresa], zbog prekršaja iz čl. 250. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po čl. 250. st. 11. istog Zakona (NN br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22), pokrenutog povodom podnesenog prigovora protiv Obaveznog prekršajnog naloga izdanog od Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, Policijske postaje Velika Gorica klasa: 211-07/25-4/47391, urbroj: 511-19-36-25-2 izdan 10.05.2025. nakon provedenog žurnog postupka kod ovog Suda 08. srpnja 2026., temeljem čl.94., čl.183. i čl.244.st.1. Prekršajnog zakona (NN br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22),

p r e s u d i o j e

Okrivljenik JČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1988. u mjestu Zagreb, državljanin RH, prekršajno kažnjavan.

k r i v  j e

što je dana 10.02.2025. godine u 10:00 sati u mjestu Velika Gorica, Ulica Matije Magdalenića kućni broj 2 vozila N1 marke Peugeot registarske oznake ZG2866GȚ uvidom u službenu evidenciju utvrđeno da, kao vlasnik vozila - OBRTNIK [obrt] nije u roku od 1 5 dana od dana isteka važenja prometne dozvole (25.01.2025.god. ) istu produžio niti odjavio vozilo,

• čime je počinio prekršaj iz čl. 250. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po čl. 250. st. 11. istog Zakona

- zbog čega se na osnovu istog propisa primjenom čl. 37. Prekršajnog zakona

k a ž n j a v a

ublaženom novčanom kaznom u iznosu od 300,00 eura (tristo) eura

Okrivljeni je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 90 dana po primitku ove presude uplatnicom na žiro račun. Ukoliko okrivljeni u zadanom roku plati 2/3 izrečene novčane kazne smatrat će se da je kazna u cjelini plaćena.

Temeljem čl. 139. st. 1. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 20,00 (dvadeset) eura u roku od 90 dana po primitku ove presude.

Obrazloženje

1. Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Zagrebačka, Policijska postaja Velika Gorica je temeljem čl. 243. st. 1. Prekršajnog zakona, 27.01.2026. pod navedenim brojem, dostavila ovom Sudu prigovor okrivljenika, protiv Obaveznog prekršajnog naloga koji joj je izdan zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude.

2. Ovlašteni tužitelj je izdao Obavezni prekršajni nalog klasa: 211-07/25-4/47391, urbroj: 511-19-36-25-2 izdan 10.05.2025. kojim je okrivljenika za navedeni prekršaj oglasio krivim i kaznio novčanom kaznom u iznosu od 660,00 eura te ga obvezao na plaćanje troška u iznosu od 13,27 eura, ali je isti pravodobno podnio prigovor putem branitelja odvjetnika Denisa Mirić iz Zagreba, zbog terećenog prekršaja, zbog čega je Obavezni prekršajni nalog stavljen izvan snage, nakon čega je Sud, temeljem odredbe čl.244.st.1. Prekršajnog zakona proveo žurni postupak.

3. Vodeći se podacima iz sudskog spisa, utvrđenim iz dokazne dokumentacije priložene uz Obavezni prekršajni nalog kao optužni akt, a budući okrivljenik temeljem odredbe čl. 85. st. 3. Prekršajnog zakona nije dužan iznijeti svoju obranu, sudac je odlučio provesti žurni prekršajni postupak i donijeti presudu bez nazočnosti okrivljenika, temeljem odredbi iz čl. 222. st. 2. i st. 3. Prekršajnog zakona, uz smislenu primjenu odredbi iz čl.167. st. 3. istog Zakona.

4. Sudac je zaključio kako ispitivanje okrivljenika nije potrebno i da to nije od utjecaja na zakonito i pravilno donošenje presude, a da pribavljeni i izvedeni dokazi pružaju dostatnu osnovicu za donošenje valjane presude.

5. Sudac je kao obranu okrivljenika uzeo njegove navode iz Prigovora protiv Obaveznog prekršajnog naloga, te je uvidom u Prigovor utvrdio da okrivljenik u istom navodi, između ostalog i u bitnom, kako vlasnik vozila dužan odjaviti vozilo ako ne izvrši produženje važenja prometne dozvole u roku od 15 dana od dana isteka važenja prometne dozvole. Iz navedenog proizlazi da se prekršaj može počiniti samo ukoliko vlasnik ne odjavi vozilo u roku od 15 dana od dana isteka važenja prometne dozvole, dok se u izreci obveznog prekršajnog naloga u smislu opisivanja bića prekršaja koje se okrivljeniku stavlja na teret navodi da isti nije u roku od 15 dana od isteka prometne dozvole istu produžio niti odjavio, a iz čega se jasno može zaključiti kako biću prekršaja nedostaje jasan konstitutivni element prekršaja, odnosno, prekršajni nalog ne sadrži sve bitne zakonske elemente prekršaja (precizan opis radnje koja čini prekršaj), slijedom čega je isti nezakonit neprovediv. Dakle, pogrešna su zaključenja iz izreke pobijanog prekršajnog naloga kako prekršaj čini vlasnik vozila ukoliko nije prometne dozvolu produžio niti odjavio vozilo budući da sukladno zakonu prekršaj može počiniti samo osoba koja vozilo nije odjavila u roku od 15 dana od dana isteka važenja prometne dozvole, a što znači da ono što se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj.

U prilog navedenog dostavlja se odluka Prekršajnog suda u Splitu Poslovni broj Pp-7574/20253, od dana 16. lipnja 2025. Obrana okrivljenika ističe kako u trenutku izdavanja obveznog prekršajnog naloga nije postojao prekršaj koji se okrivljeniku stavlja na teret. Naime, osim činjenice što se iz samog pobijanog prekršajnog naloga može zaključiti kada je to tijelo koje je izdalo prekršajni nalog utvrdilo počinjenje prekršaja, ne može se zaključiti kada je to zapravo prekršaj počinjen, odnosno koji je to zakonski rok i njegovo trajanje ( 15 dana od dana isteka važenja prometne dozvole).

Međutim, u trenutku izdavanja pobijanog prekršajnog naloga, a koji je izdan 10. svibnja 2025. prometna dozvola je produljenja, odnosno ista je ovjerena dana 17. travnja 2025. te vrijedi do 14. travnja 2026., a što znači da u izdavanja obveznog prekršajnog naloga prekršaj uopće nije postojao. Svakako nije životno i logično da bi netko odjavio vozilo nakon što gaje ponovno registrirao, a što znači da je obvezni prekršajni nalog izdan protivno članku 4. prekršajnog zakona koji propisuje da: „nitko ne može biti kažnjen niti se prema njemu može primijeniti druga prekršajnopravna sankcija ako nije kriv za počinjeni prekršaj. ” Dodatno izdavanjem samim pobijanog prekršajnog naloga povrijeđena je svrha prekršajno pravnih sankcija propisana člankom 6. Prekršajnog zakona. Zbog naprijed navedenih razloga u nedostatku obilježja navedene protupravne postupanje okrivljenika ne predstavlja prekršaj, predlaže se stoga sudu nakon provedenog postupka donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe. Podredno, ukoliko u provedenom postupku Sud ipak utvrdi odgovornost za prekršaj koji mu se stavlja na teret, glede odluke o sankciji kojom je izrečena novčana kazna u iznosu od 660,00 eura okrivljenik smatra daje takva kama prestroga i neprimjerena konkretnim okolnostima, a obzirom na okolnosti koje utječu na to da kazna bude manja. Naime okrivljenik se uistinu nalazi u teškoj materijalnoj situaciji, obzirom da faktički jedini uzdržava četveročlanu obitelj s dvoje malodobne djece, dok suprugina minimalna mjesečna primanja služe za vraćanje tekućih obveza po kreditima i zajmovima. Obzirom da je financijska situacija okrivljenika izrazito nepovoljna, plaćanje izrečene novčane kazne kao i odmjerenih troškova prekršajnog postupke značajno bi ugrozilo životnu egzistenciju njegove obitelji, dok s druge strane potvrđuje i činjenica da nije prekršajno kažnjavan. Dakle ukoliko Sud u provedenom postupku utvrdi odgovornost za prekršaj koji mu se stanja na teret, okrivljenik moli da mu Sud temeljem čl. 37. Prekršajnog zakona ublaži izrečenu novčanu kaznu.

6. Sudac je izveo dokaz uvidom i čitanjem u: Dopis PP Velika Gorica, prigovor okrivljenika s prilozima, obavezni prekršajni nalog, u obavijest o počinjenom prekršaju, u potvrdu Ministarstva pravosuđa za okrivljenika.

7. Nakon provedenog žurnog postupka, povodom obrane okrivljenika navedene u prigovoru protiv Obaveznog prekršajnog naloga, a temeljem izvedenih dokaza, sudac je sa sigurnošću i nesporno utvrdio i s uvjerenjem zaključio da je okrivljenik predmetne zgode postupio suprotno odredbi iz čl. 250. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po čl. 250. st. 11. istog Zakona, na način pobliže opisan u izreci ove presude, zbog čega je nakon provedenog dokaznog postupka donio odluku kao u izreci presude.

8. Sudac je cijenio obrambene navode okrivljenika iznijete u prigovoru na Obavezni prekršajni nalog, navodeći sve činjenice jasno, okolnosno, razumljivo, uvjerljivo i životno, a temeljem izvedenih dokaza sa sigurnošću je utvrdio da je okrivljenik počinio prekršaj za koji se tereti.

9. Sudac je uvidom u sve izvedene dokaze koji su već nabrojani, potvrdio činjenice i okolnosti koje su navedene u činjeničnom opisu radnje prekršaja u Obaveznom prekršajnom nalogu, a povodom kojih ga je ovlašteni tužitelj i izdao protiv okrivljenika.

10. Sudac je temeljem čl.88.st.2. Prekršajnog zakona slobodno cijenio sve već navedene dokaze, kao i postojanje ili nepostojanje činjenica i pri tome nije ograničen ili vezan nikakvim dokaznim pravilima.

11. Nakon provedenog žurnog postupka, povodom obrane okrivljenika iznesene u prigovoru protiv Obaveznog prekršajnog naloga, te analizom svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sudac je sa sigurnošću i nesporno utvrdio i s uvjerenjem zaključio da je okrivljenik predmetne zgode ostvario sva bitna obilježja djela prekršaja koji mu je stavljen na teret, na način opisan u izreci ove presude.

12. Stoga je sudac nakon provedenog žurnog postupka donio odluku o počinjenom prekršaju kao u izreci presude i okrivljenika proglasio krivim te ga kaznio novčanom kaznom za prekršaj u visini za koju smatra da je primjerena i opravdana, te da odgovara stupnju krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja okrivljenika.

13. Prilikom izbora vrste i mjere kazne sudac je cijenio sve olakotne i otegotne okolnosti propisane u čl.36.st.1. i st.2. Prekršajnog zakona.

14. Sudac nalazi da ima mjesta primjeni čl.37. Prekršajnog zakona budući smatra da na strani okrivljenika postoje posebno izražene olakotne okolnosti kao što su djelomično priznanje počinjenja prekršaja, dok otegotnih okolnosti nije našao na strani okrivljenika.

15 Stoga je sudac za počinjeni prekršaj, umjesto kazne u propisanom iznosu, okrivljeniku izrekao kaznu ispod propisanog posebnog minimuma kazne, jer smatra da se svrha kažnjavanja može postići i blažom kaznom od najmanje propisane a okrivljeni do sada nije prekršajno kažnjavan.

16. Temeljem odredbe čl.152.st.3. i čl.183.st.2. Prekršajnog zakona upozorava se okrivljenik da ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

17. Odluka o trošku prekršajnog postupka temelji se na propisima navedenim u izreci presude, a visina je odmjerena u najmanjem paušalnom iznosu, razmjerno duljini trajanja i složenosti postupka.

Velika Gorica, 08. srpnja 2026.

Zapisničar

Sudac

Kristina Habunek, v.r.

Gordana Trivunov,v.r.

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude temeljem odredbe čl.244.st.1. Prekršajnog zakona nije dopuštena žalba.

Presuda se dostavlja:

1. Okrivljeniku,

2. Branitelju okrivljenika

3. Ovlaštenom tužitelju,

4. Prekršajni odjel radi izvršenja,

5. pismohrana, ovdje,