Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-186/2023-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda, Mirjane Rubić predsjednice vijeća, Marka Pribisalića sudca izvjestitelja i člana vijeća i dr. sc. Lidije Vojković , članice vijeća, u građanskopravnoj stvari tužiteljice ŽKĆ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Blaženka Musulin, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Musulin i suradnici d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB 26187994862, radi naknade štete, odlučujući o tužiteljičinoj i o tuženikovoj žalbi protiv presude Općinskoga građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-455/2021- 16 od 21. travnja 2022. te odlučujući o tužiteljičinoj žalbi protiv dopunske presude Općinskoga građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-455/2021-16 od 20. veljače 2026., u sjednici vijeća održanoj 8. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana te se odbija tuženikova žalba kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskoga građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-455/2021-16 od 21. travnja 2022.

II. Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje dopunska presuda Općinskoga građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-455/2021-16 od 20. veljače 2026.

III. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška žalbenog postupka kao neosnovan.

IV. Odbija se tuženikov zahtjev za naknadu troška žalbenog postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1.Pobijanom prvostupanjskom presudom odlučeno je kako slijedi:

„I./ Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, isplatiti tužiteljici ŽKĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s naslova naknade neimovinske i imovinske štete iznos od 11.580,00 kn zajedno sa zateznom kamatom počev 22. veljače 2021., pa sve do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, kao i trošak parničnog postupka u iznosu od 9.708,29 kn, sa zateznom kamatom poćev od dana 21. travnja 2022. pa do isplate, po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, a sve u roku od 15 dana.

II./ Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadu parničnog troška u cijelosti.“

2.Prvostupanjskom dopunskom presudom je odlučeno:

„Odbija se tužbeni zahtjev za isplatu naknade štete u iznosu od 1.791,75 EUR (protuvrijednost od 13.500,00 kn) sa pripadajućom zateznom kamatom u roku od 15 dana, kao neosnovan.“

3.Protiv navedene prvostupanjske presude te protiv prvostupanjske dopunske presude žalbu je podnijela tužiteljica, pobijajući presudu u dijelu kojim je tužbeni zahtjev odbijen i u dijelu odluke o trošku postupka, kao i pobijajući dopunsku presudu u cijelosti, navodeći određeno žalbeni razlog pogrješne primjene materijalnoga prava iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08,123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25, dalje ZPP), predlažući odluke preinačiti sukladno žalbenim navodima i prihvatiti tužbeni zahtjev u cijelosti.

4.Protiv prvostupanjske presude žalbu je podnio tuženik, pobijajući presudu u cijelosti, zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. ZPP-a, predlažući presudu preinačiti sukladno žalbenim navodima i odbiti tužbeni zahtjev kao neutemeljen.

5.Na žalbe nije odgovoreno.

6.Tužiteljičine žalbe nisu utemeljene.

7.Tuženikova žalba nije utemeljena.

8.Predmet spora i u ovom žalbenom stadiju postupka je tužbeni zahtjev radi naknade neimovinske i imovinske štete koju je tužiteljica pretrpjela u štetnom događaju od 5. srpnja 2019., oko 6,00 sati u Zagrebu, kada je ozlijeđena prilikom odlaska na posao, uslijed pada na oštećenom nogostupu nakon izlaska iz autobusa na Savskom mostu, hodajući prema tramvajskoj stanici. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja, tuženikova pasivna legitimacija i odgovornost njegova osiguranika za nastanak događaja, nije sporno niti kako je u mirnom postupku tuženik tužiteljici, po odštetnom zahtjevu, dana 18. siječnja 2021. isplatio iznos od 27.320,00 kn na ime naknade štete, međutim sporna je osnova potraživanja i visina tužbenog zahtjeva.

9.Prvostupanjski sud donio je pobijanu presudu nakon što je u bitnom utvrdio:

-kako tužiteljica u tužbi tvrdi da je dana 5. srpnja 2019., oko 06,00 sati u Zagrebu, ozlijeđena prilikom odlaska na posao, kada je nakon izlaska iz autobusa na Savskom mostu, hodajući prema tramvajskoj stanici, pala na nogostupu koji je bio oštećen, uslijed čega je zadobila tjelesne ozljede, a odgovornost tuženika proizlazi iz činjenice što je njegov osiguranik Grad Zagreb, dužan osigurati nadzor nad održavanjem predmetne površine obzirom je riječ o javnoj površini i osigurati njezino nesmetano korištenje,

-kako je tuženik u odgovoru na tužbu priznao nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimaciju i odgovornost njegova osiguranika za nastanak događaja, navodeći i kako je u mirnom postupku tuženik tužiteljici, po odštetnom zahtjevu, dana 18. siječnja 2021. isplatio iznos od 27.320,00 kn na ime naknade štete, kako je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila ozljedu u vidu bimaleolarnog prijeloma desne potkoljenice koji je liječen operativno i nakon provedenoga liječenja postignut zadovoljavajući oporavak te su kod tužiteljice zaostale trajne posljedice u vrlo malom stupnju,

-kako nije sporna aktivna i pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja i odgovornost osiguranika tuženika, kako su tužiteljici za vrijeme liječenja u kući pomoć i njegu pružali ukućani, kao i cijena sata pomoći i njege od 20,00 kn,

-kako je u postupku izveden dokaz vještačenjem po sudskom vještaku dr. Igoru Stipančiću, specijalistu kirurgu koji je dao nalaz i mišljenje,

-kako iz nalaz i mišljenja spomenutog vještaka proizlazi da je tužiteljica 5. srpnja 2019. pregledana u Klinici za kirurgiju KB „Sveti Duh“, utvrđen joj je bimaleolarni prijelom desnog gležnja, indicirano operacijsko liječenje prijeloma i operirana je istog dana, kako nije bilo komplikacija operacije, otpuštena je kući 10. srpnja 2019. s preporukom hoda sa štakama bez opterećenja noge, sijede kontrolni pregledi kirurga: 19.07.2019. kirurg: skinuti šavi, preporuka ne stajati na operiranu nogu, 23.08.2019. kirurg: „hodati punom težinom…“, 20.9.2019. kirurg: „hod uredan. RTG uredan položaj ulomaka održana kongruentnsot zglobnih tijela .. Uputiti na fizikalnu terapiju“, 02.10.2019. fizijatar: „..sad osjeća bolove i ukočenost zgloba uz oteklinu iste…Ordinirana fizikalna terapija, 05.11.2019. fizijatar: „hod pete prsti izvodi otežano,… palpatorno zadebljan i lagano bolan, ..“ Ordinirana ponovno fizikalna terapija, 17.12.2019. fizijatar:“ nakon 2x15 terapija poboljšanjem i dalje ordiniran fizikalna terapija i u spisu nema druge medicinske dokumentacije, na pregledu vještaka 4. listopada 2019. tužiteljica navodi da je ozljedu zadobila tako što je hodajući nogostupom nagazila na neravninu i pala. Ž je prevezna u KB Sv Duh, kako prije ovog događaja nije nikada imala nikakav prijelom niti ozljedu noge, da je provodila fizikalnu terapiju te je načinila još pregled kirurga u siječnju 2020. , na bolovanju je bila oko 6 mjeseci, nalaz kirurga 22.01.2021. (naknadno dostavljen) navodi se uredan status, zbog utrnulosti natkoljenice traži pregled neurologa, na pregled vještaku je donijela presliku svog Zdravstvenog kartona, podatci u Kartonu su od 13.10.1981. do 13.07.2021. i zabilježeno: 22.08.2012. operacija egzostoze prve kosti donožja lijevog stopala u bolnici „Sveti Duh“ 05.07.2019. „pad u razini … kirurgija KB Sveti Duh, Fractura bimaleollaris 07.01.2020. zatvoreno bolovanje; početak 05.07.2019. završetak 06.01.2020., subjektivne tegobe koje navodi da su zaostale nakon ovog događaja i završenog liječenja su bol u području desnog gležnja pri promjeni vremena i duljem hodanju, navodi da više ne može potrčati za tramvajem, ima klinički hod uredan bez vidljivog šepanja, hod na prstima i petama izvodi nešto teže ali izvodi, gležanj bez vidljivog otoka i deformiteta, a opseg oba gležnja je jednak,

-kako iz mišljenja istog vještva proizlazi da je tužiteljica ozlijeđena i istog dana joj je kliničkim pregledom i radiološkom obradom utvrđeno da je zadobila prijelom oba vrška (tzv. bimaleolarni prijelom) desnog gležnja, provela je liječenje kako je opisano, primljena je i hitno operirana u KB „Sveti Duh“ nakon čega je provodila kontrolne preglede kirurga i potom fizikalnu terapiju, provela je nekoliko ciklusa fizikalne terapije, a liječenje je okončano po završenoj fizikalnoj terapiji u siječnju 2020. odnosno pregledom kirurga 22.01.2020., kako je u tužiteljice još zaostao osteosintetski materijal u potkoljenici, isti će vjerojatno biti odstranjen, a odstranjenje tog materijala ne bi trebalo utjecati na buduću funkciju zgloba ako ne dođe do komplikacija operacija tj. vađenja osteosintetskog materijala i po završenom liječenju kako su zaostale trajne posljedice koje se očituju bolovima u desnom gležnju uz blago ograničenje kretnji tog gležnja, kako je vidljiv uzdužni postoperacijski ožiljak medijalno 5 cm dug a lateralno 11,5 cm dug, oba ožiljka su boje kože, palpatorno javlja bolnost samog vrška medijalnog maleola, izmjerene artmetrom kretnje u gornjem nožnom zglobu: : Dorzalna – plantarna fleksija: desno 15 - 0 - 40 , lijevo 20 - 0 - 45 Everzija – inverzija: desno 12 - 0 - 25 , lijevo 15 - 0 – 30, te smanjenje životne aktivnosti zbog zaostalih trajnih posljedica iznosi 5%,

-kako je, prema mišljenju vještaka, tužiteljica pretrpjela strah tzv. primarni u trenutku ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja koji je bio intenzivan i kratkotrajan, tzv. sekundarni strah kao posljedica tjelesne ozljede jakog intenziteta je trajao oko 2-3 dana, srednjeg oko 5-6 dana i manjeg oko mjesec dana, povremeni strah u obliku zabrinutosti za zdravlje je imala oko 3 mjeseca, kao i da je bol jakog intenziteta trpjela oko 3-4 dana, srednjeg do 10 dana, a manjeg još oko 8 tjedana, povremena bol ulazi u smanjenje životne aktivnosti (uzeta u obzir provedena operacija),

-kako vještak ističe da je tužiteljici tuđa pomoć i njega bila potrebna sveukupno kroz 4 tjedna 3 h dnevno koliko je hodala s dvije štake bez oslonca na operiranu nogu, potom je trebala pomoć sveukupno kroz 6 tjedna tri puta tjedno po 2 h zbog otežanog hoda (nabava hrane, pripremanje hrane dulje stajanje), kao i da postoji naruženje zbog zaostalih ožiljaka blažeg stupnja.

10.Temeljem tako utvrđenoga činjeničnog stanja, prihvaćajući nalaz i mišljenje sudskog vještaka kao stručno utemeljen i valjano argumentiran, cijeneći i nesporne činjenice, prvostupanjski sud je zaključio kako je tužiteljica ozlijeđena u predmetnom događaju te da su ozljede dovele do povrede njezina prava osobnosti te joj pripada pravo na naknadu štete sukladno odredbama Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje ZOO), a tuženik kako je odgovoran i u obvezi tužiteljici naknaditi pretrpljenu štetu u cijelosti. Prvostupanjski sud nadalje, obrazlažući pobijanu odluku, obrazlaže i iznose koje je dosudio za pojedine vidove štete (iako je to nepotrebno i suvišno, s obzirom da se radi o kvalifikatornim okolnostima koje u cjelini ukazuju na stupanj i vrstu povrede prava osobnosti) te ističe kako je, uzimajući u obzir intenzitet i trajanje tjelesnih bolova, činjenicu kako je tužiteljica zbog ozljeda zadobivenih u štetnom događaju liječena po specijalistu kirurgu i fizijatru te provodila fizikalnu terapiju te joj je indicirano operacijsko liječenje prijeloma, utvrdio da tužiteljici pripada pravična novčana naknada u iznosu od 11.500,00 kn. Uzimajući u obzir intenzitet i trajanje pretrpljenog straha, kako tužitelju pripada pravična novčana naknada u iznosu od 13.500,00 kn. Imajući u vidu trajanje i intenzitet duševnih bolova zbog smanjenja opće životne i radne sposobnosti u omjeru od 5%, u kojem će isti morati ulagati pojačane napore u svakodnevnom životu i radu te obzirom na životnu dob (rođ. 1960. godine), da joj pripada pravična novčana naknada u iznosu od 7.500,00 kn. Imajući u vidu lokalizacije ožiljaka, kako su isti ožiljci vidljivi trećim osobama povremeno kada tužiteljica nosi kraću odjeću, osobito u ljetnim mjesecima zbog čega će tužiteljica trpjeti možebitnu nelagodu određenog stupnja, da joj za naruženost pripada novčana naknada u iznos od 4.000,00 kn. Naposljetku, kako je tužiteljici bila potreba tuđa pomoć u trajanju ukupno 120 sati, a stranke su učinile nespornim kako su tužiteljici za vrijeme liječenja u kući pomoć i njegu pružali ukućani te cijenu sata od 20,00 kn, to da tužiteljici pripada pravična novčana naknada u iznosu od 2.400,00 kn. Stoga je prvostupanjski sud utvrdio kako tužiteljici pripada pravo na isplatu pravične novčane naknade neimovinske i imovinske štete u ukupnom iznosu od 38.900,00 kn, a koji iznos je potom umanjio za nesporno isplaćeni iznos od 27.320,00 kn, i tužiteljici dosudio daljnji iznos od 11.580,00 kn, sve sa zateznim kamatama po stopi iz članka 29. st. 1. ZOO-a koje teku počevši od 22. veljače 2021. do isplate, a za više zatraženi iznos tužbeni zahtjev je odbijen kao neutemeljen.

11.Ispitujući pobijanu presudu i dopunsku presudu u granicama žalbenih razloga te pazeći po službenoj dužnosti na određene bitne povrede odredaba postupka, ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje kako nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ukazuje tuženikova žalba, kao niti druge bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a, a na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti u smislu članka 365. stavak 2. ZPP-a pa se zakonitost i pravilnost pobijanih odluka može ispitati.

12.Navedena činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda imaju osnovu u sadržaju dokaza provedenih u postupku, a koje dokaze je sud prvog stupnja u bitnom pravilno cijenio u skladu s odredbom članka 8. ZPP-a i o čemu prvostupanjska presuda sadrži valjane razloge, a koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

13. Člankom 19. stavak 1. ZOO-a propisano je kako svaka fizička i pravna osoba ima pravno na zaštitu svojih prava osobnosti pred pretpostavkama utvrđenim zakonom. Iz stavka 2. tog članaka proizlazi da se pod pravima osobnosti u smislu ovog Zakona razumijevaju prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr. 14.Člankom 1045. ZOO-a propisano je da tko drugome prouzroči štetu dužan naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje pri čemu se predmnijeva obična nepažnja. Prema odredbi članka 1095. stavak 1. ZOO-a tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja.

15.Člankom 1100. stavak 1. ZOO-a propisano je da će u slučaju povrede prava osobnosti sud, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Odredbom stavka 2. tog članka propisano je kako će pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

16.Prije svega valja navesti kako i ovaj drugostupanjski sud prihvaća utvrđenja i zaključke prvostupanjskog suda prema kojima je tužiteljica ozlijeđena uslijed pada na javnoj površini u gradu Zagrebu, što je među strankama i nesporno te joj je uslijed ozljeđivanja povrijeđeno pravo osobnosti u smislu citiranih odredaba ZOO-a i tuženik je u obvezi tužiteljici u potpunosti naknaditi štetu koju trpi zbog ozljeđivanja u predmetnom događaju. Takav zaključak proizlazi iz svih izvedenih dokaza koje dokaze je prvostupanjski sud pravilno cijenio.

17.Nadalje, prvostupanjski sud je, odlučujući o naknadi neimovinske štete, vodio računa o svim okolnostima u smislu članka 1100. stavak 2. ZOO-a i to o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih bolova, duševnih bolova i straha, cilju kojem služi naknada i o tomu da se njom ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom, jer je odluka utemeljena na jasnom i obrazloženom nalazu i mišljenju vještaka kirurga, koja utvrđenja je sud pravilno prihvatio kao valjano argumentirane, stručno utemeljene i vjerodostojne. S obzirom na nalaz i mišljenje sudskog vještaka specijalista kirurga o težini povreda koje je zadobila tužiteljica, a posebno o jačini pretrpljenih fizičkih bolova, duševnih bolova zbog umanjenja životnih aktivnosti i strahu, iskazanima u duljini trajanja i intenzitetu, kao i cijeneći tužiteljičinu životnu dob u trenutku ozljeđivanja, prvostupanjski sud pravilno je primijenio materijalno pravo kada je utvrdio i potom tužiteljici dosudio pravičnu novčanu naknadu radi povrede prava osobnosti i naknade imovinske štete u navedenom iznosu od 11.580,00 kn i na taj iznos dosudio zateznu kamatu koja teče od dana podnošenja zahtjeva do isplate, sukladno članku 1103. ZOO-a, a za više zatraženi iznos (za ranijih 13.500,00 kn) tužbeni zahtjev odbio kao neutemeljen.

18.Naposljetku, tužiteljici su pravilno dosuđeni i iznosi na ime naknade imovinske štete kako je to detaljno i navedeno pod točkom 10. obrazloženja ove drugostupanjske presude.

19.Tužiteljica u žalbi osporava zaključke i pravni stav prvostupanjskoga suda, iznosi sadržajno svoje tumačenje relevantnih zakonskih odredaba, kao i svoju paušalnu ocjenu rezultata provedenoga dokaznog postupka, ukazujući da bi tužiteljici pripadao veći iznos na ime naknade neimovinske štete od onoga koji je utvrdio prvostupanjski sud, ali te tvrdnje tužiteljica u postupku nije dokazala. Na taj način tužiteljica zapravo osporava činjenična utvrđenja i polemizira s pravnim stajalištima prvostupanjskog suda, koja stajališta prihvaća i ovaj sud, a tim i takvim žalbenim navodima ni na koji način žaliteljica nije dovela u sumnju pravilnost utvrđenja i zaključaka prvostupanjskog suda pa se žalbeni navodi ukazuju kao neutemeljeni, dijelom i paušalni i pravno neodlučni. Pritom žaliteljica gubi iz vida kako je prvostupanjski sud odluku donio, što je već i naglašeno, sukladno članku 8. ZPP-a, savjesnom i brižljivom ocjenom svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te temeljem cjelokupnog dokaznog postupka, cijeneći vrste ozljeda i njihove posljedice.

20.Glede tuženikovih žalbenih navoda valja odgovoriti kako tuženik u žalbi u bitnom ustraje u prigovoru da bi tužiteljici u mirnom postupku isplatio cjelokupan pripadajući iznos na ime naknade štete, očito pogrješno držeći kako bi prvostupanjski sud u ovom slučaju nepravilno primijenio tzv. Orijentacijske kriterije za dosuđivanje naknade štete zbog povrede prava osobnosti. Međutim prvostupanjski sud je potpuno pravilno cijenio sve izvedene dokaze pojedinačno i u njihovoj ukupnosti, utvrdio stupanj i vrste zadobivenih ozljeda i potpuno pravilno utvrdio novčani iznos koji tužiteljici u tom pogledu pripada.

21.Iz svega navedenog vidljivo je kako je na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo iz citiranih zakonskih odredaba kada je pobijanom presudom i dopunskom presudom tužbeni zahtjev djelomice prihvatio, a stranke žalbenim navodima nisu dovele u sumnju pravilnost utvrđenja i zaključaka prvostupanjskog suda.

22.Prvostupanjska odluka o troškovima postupka je donijeta primjenom članka 154. stavak 2. i članka 155. ZPP-a te pravilnom primjenom odredaba Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 142/15, 103/14, 144/14, 107/15, 126/22, 138/23, dalje OT). Ovdje valja jasno navesti i kako u smislu članka 365. ZPP-a drugostupanjski sud u odluci o trošku postupka pazi na pravilnu primjenu materijalnog prava isključivo u dijelu i u granicama razloga navedenih u žalbama stranaka, a tužiteljica i tuženik u konkretnom slučaju, osim prigovora glede omjera uspjeha parničnih stranaka, određeno i ne ukazuju na pogrješnu primjenu materijalnog prava u odluci o trošku postupka, a pobijanim rješenjem je pravilno odlučeno o uspjehu stranaka.

23.Polazeći od iznijetog valjalo je, postupajući temeljem članka 368. stavak 1. ZPP-a, odbiti žalbe kao neutemeljene i potvrditi prvostupanjsku presudu i dopunsku presudu.

24.Zahtjev tužiteljice i tuženikov zahtjev za naknadu troška žalbenog postupka odbijeni su kao neutemeljeni jer tužiteljica i tuženik nisu uspjeli u žalbenom stadiju postupka.

25.Zbog navedenoga odlučeno je kao u izrijeci ove presude.

Split, 8. srpnja 2026.

Predsjednica vijeća

Mirjana Rubić