Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    K-284/2025-19

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U SPLITU

    Gundulićeva 27

    S P L I T

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Splitu, po sucu pojedincu Marini Pavić, uz sudjelovanje zapisničarke Maje Brnada, u kaznenom postupku u povodu privatne tužbe PJ protiv okrivljenika ŠJ, zbog kaznenog djela iz članka 149. stavak 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24, dalje: KZ/11), nakon javno održane rasprave dana 27. studenog 2025., 3. veljače 2026., 16. ožujka 2026., 15. travnja2026. i 25. svibnja 2026., u nazočnosti opunomoćenika privatnog tužitelja, ŽJ, odvjetnika u [adresa] i okrivljenika ŠJ, dana 28. svibnja 2026. objavio je i

    p r e s u d i o  j e

    I. Na temelju članka 453. točka 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. -Odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19., 130/20., 80/22., 36/24., 72/25., 13/26., dalje: ZKP/08.)

    OPTUŽENIK: ŠJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. P i pok. Š djevojački Ž, rođen **.**.1957. [adresa], s prebivalištem u [adresa], ugostitelj, sa završenom srednjom školom, umirovljenik, s mjesečnim primanjima 2.000,00 EUR-a, vlasnik hotela "Viktoria" u Seget Vranjicu, vlasnik dviju kuća u [adresa], vlasnik zemljišta u Ljubitovici i poljoprivrednog zemljišta u Okrugu Gornjem, vlasnik dva osobna vozila marke Mercedes i WW Polo, dobrog imovnog stanja, oženjen otac dvoje punoljetne djece, osuđivan

    o s l o b a đ a  s e  o p t u ž b e

    da bi dana 18. 12. 2024. godine oko 10,00 sati u Trogiru, u prostorijama Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru, na raspravi održanoj u predmetu poslovnog broja P-821/2023, postupajući s ciljem da naškodi časti i ugledu privatnog tužitelja iznio neistinite činjenične tvrdnje za privatnog tužitelja, znajući vrlo dobro da je riječ o neistinitim činjeničnim tvrdnjama, na način da je pred okupljenim osobama na sudskoj raspravi u sudskom predmetu, u odnosu na privatnog tužitelja izrekao neistinite činjenične tvrdnje sljedećeg citiranog sadržaja: "Mogu kazati da tuženik nije mogao dalje ništa raditi iz razloga što je tu bila postavljena bomba, tako da se iz straha za život nije moglo ništa dalje raditi, a i cijelo selo ga se boji jer je psihički bolestan čovjek. Čovjek je bio u borbi i sa te strane svaka mu čast i hvala, ali iza rata mislim da se razbolio. Za kraj mogu samo reći da tužitelj svima nama prijeti u selu pa se iz tog razloga bojim za nekakav još novi incident",

    dakle, navedenim iznesenim neistinitim činjeničnim tvrdnjama, a za koje dobro zna da su neistinite namjerno naškodio časti i ugledu privatnog tužitelja,

    pa da bi time počinio kazneno djelo protiv časti i ugleda - kleveta - djelo označeno i kažnjivo u članku 149. stavak 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11, 144/12, 114/23, 36/24)

    II. Na temelju članka 149. stavak 3. u svezi s člankom 145. stavak 2. točka 6. ZKP/08, nalaže se privatnom tužitelju PJ naknaditi trošak kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 400,00 (četristo) EUR-a, u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude.

    Obrazloženje

    1. Privatni tužitelj PJ podnio je putem svog opunomoćenika ŽJ, odvjetnika u [adresa], dana 13. ožujka 2025. privatnu tužbu protiv okrivljenika ŠJ, zbog kaznenog djela klevete iz članka 149. stavak 2. KZ/11.

    2. Privatna tužba je podnesena pravodobno u skladu s člankom 61. ZKP/08 (unutar roka od 3 mjeseca), jer se događaj na koji se odnosi zbio 18. prosinca 2024.

    3. Prije početka rasprave sudac je poučio stranke u smislu članka 527. stavak 3. ZKP/08, nakon čega je privatni tužitelj naveo da ne postoji mogućnost mirnog rješenja.

    4. Pozvan da se očituje o osnovanosti optužnog akta okrivljenik ŠJ je izjavio da se ne smatra krivim za kazneno djelo za koje ga tereti privatni tužitelj te je obranu iznio na kraju dokaznog postupka.

    5. S obzirom na takvo očitovanje okrivljenika, sud je pristupio provođenju dokaznog postupka pa je tako ispitan privatni tužitelj PJ te svjedoci UJ i ĆJ.

    6. U smislu članka 430. u vezi sa člankom 329. ZKP/08 u dokazne svrhe pročitani su i pregledani zapisnik s rasprave Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru od 18. prosinca 2024. (list 5-10 spisa), DVD snimka koju je sačinio i dostavio ĆJ (list 43 spisa), te je izvršen uvid u spis Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru broj P-821/2023.

    7. Na kraju dokaznog postupka izvršen je uvid u izvadak iz kaznene evidencije za okrivljenika.

    8. Iznoseći svoju obranu okrivljenik ŠJ je kazao kako nije točno da je počinio kazneno djelo klevete za koje se tereti privatnom tužbom. Bio je u korektnim odnosima sa PJ, on je oženio njegovu prvu rođakinju, čak je i brat privatnog tužitelja vjenčanje organizirao u hotelu okrivljenika. Stoga može kazati da s njime nije bio u lošim odnosima, znali su se pozdraviti i nije bilo nikakvih sukoba. Točno je da je okrivljenik dana 18. prosinca 2024. svjedočio u jednom postupku koji se i danas vodi pred sudom u [adresa], i to povodom tužbe PJ protiv ĆJ zbog vlasništva nekretnine. Nije točno ono što je rekao privatni tužitelj da je dobio taj spor, iz razloga što je taj spor još uvijek u tijeku, okrivljenik je naime dobio poziv na sud. Kada mu je predočen spis Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru iz kojeg proizlazi da je postupak broj P-821/2023 pravomoćno okončan, okrivljenik je kazao da zna kako i dalje postoji neki spor između PJ i ĆJ koji se tiče vlasništva nekretnine. Ovo što mu je pokazano se možda odnosi samo na smetanje posjeda.

    8.1. Okrivljenik je bio pozvan pred sud u svojstvu svjedoka i točno je da je kazao da se u mjestu [adresa] nije moglo ništa raditi jer je tu bila postavljana bomba, odnosno rekao je da ĆJ nije mogao ništa raditi. Nije ništa klevetnički u tim njegovim riječima, iz razloga što je doista u selu bila postavljena jedna naprava nalik na bombu, a vidjela se i tijekom ovog postupka na fotografijama i na snimci. Okrivljenik nije vidio tko je postavio tu napravu, ali njemu je osobno PJ kazao za sebe da je bolestan i da hoće svoj mir, pa ako ga budu uznemiravali da će dignuti sve u zrak. Inače ta naprava se nalazila upravo na zemljištu privatnog tužitelja. Točno je i to da su bili u strahu zbog toga, a ovo kada je rekao da se PJ boji cijelo selo jer je psihički bolestan čovjek, mislio je na to da PJ prijeti ljudima po selu, da je udario svog brata, da je udario jednog čovjeka koji je bagerist i o čemu su iskazivali ispitani svjedoci, kao i da je nasrnuo na bolesnu djecu od svjedokinje UJ. Radi toga je okrivljenik kazao ono što smatra kao čovjek, iz tog razloga je rekao da je PJ psihički bolestan. Osim toga privatni tužitelj mu je sam rekao, a to mu je i poznato, da je bio u ratu i da je tamo doživio ružne stvari. Tako mu je PJ kazao da boluje od PTSP-a. Nije vidio osobno kada je to PJ udario svog brata ali je to saznao upravo od njegovog brata koji mu je to ispričao.

    8.2. Dalje, UJ je kazala okrivljeniku da je PJ nasrnuo na njezinu djecu. Stoga želi kazati kako nije klevetao PJ, o njemu nigdje nije pričao nego je ovo što o njemu misli kazao samo onda kada je pozvan svjedočiti pred sud. Još želi kazati kako ga je pogodilo ono što je o njemu kazao PJ, odnosno pogodilo ga je što je rekao da je otišao u Njemačku za vrijeme rata, a zapravo je istina da je već 1978. otišao živjeti i raditi u Njemačku, sa svojih 19 godina. Tamo je dakle bila njegova obitelj, a za cijelo vrijeme trajanja Domovinskog rata odnosno stavio se na raspolaganje. Kada je bio rat kazali su im kako je najbolje da materijalno pomažu Republiku Hrvatsku, pa je upravo iz tog razloga davao novčanu pomoć, sudjelovao u kupnji oružja, donio pancirke za 114. brigadu, i svu drugu opremu koju je mogao. U svezi toga ima i priznanja za takvo sudjelovanje u novčanoj pomoći Republici Hrvatskoj. Moli sud da ima na umu da on ovo nije pričao nigdje nego je kazao istinu za koju ja misli da stoji, i zato je to kazao pred sudom. To mu je i dužnost reći. Ovo kada je kazao da je PJ prijetio po selu, to je rekao više zbog drugih ljudi, odnosno obitelji UJ i ĆJ. Čak su mu kćer i sin kazali da mu brane voditi unučad u mjesto [adresa] zbog ove naprave.

    8.3. Na upit opunomoćenika privatnog tužitelja, okrivljenik je naveo kako on nije zvao policiju vezano uz ovu bombu, poznaje cijeli život PJ i misli da ne bi nešto loše napravio ali sin i kćer od okrivljenika su se primjerice bojali voditi djecu u ovo mjesto nakon što je postavljena ova naprava.

    9. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, sud je cijenio sve izvedene dokaze, i to kako svaki dokaz pojedinačno, te u svezi s ostalim dokazima, na temelju takve ocjene dokaza, te obrane okrivljenika, ovaj sud smatra da u konkretnom slučaju nije dokazano da je okrivljenik inkriminirane prigode počinio kazneno djelo klevete iz članka 149. stavak 2. KZ/11, pa je temeljem članka 453. točka 3. ZKP/08 donio presudu kojom se okrivljenik oslobađa optužbe.

    10. Tako tijekom postupka nije bilo sporno da je okrivljenik dana 18. prosinca 2024. ispitan u svojstvu svjedoka na raspravi pred Općinskim sudom u Splitu, Stalna služba u Trogiru, u predmetu pod poslovnim brojem P-821/2023 koji se vodio povodom tužbe PJ protiv tuženika ĆJ radi smetanja posjeda. Okrivljenik je tada svjedočio na okolnosti koje su mu poznate pa je između ostalog kazao kako tuženik (ĆJ) nije mogao ništa dalje raditi jer je tu bila postavljena bomba, tako da se iz straha za život nije moglo ništa dalje raditi, te da ga se cijelo selo boji jer je psihički bolestan čovjek, bio je u borbi i da mu sa te strane svaka čast i hvala, ali misli da se iza rata razbolio. Nije sporno da je okrivljenik u tom iskazu naveo i da privatni tužitelj svima njima prijeti u selu pa da se iz tog razloga boji za još nekakav novi incident.

    11. Iako se u zapisniku sa sudske rasprave u citiranom predmetu okrivljenik ne izjašnjava imenom i prezimenom o tome tko je psihički bolestan čovjek, razvidno je iz konteksta njegovog iskaza kao svjedoka da je mislio upravo na privatnog tužitelja PJ, a to okrivljenik nije ni sporio tijekom ovog postupka.

    12. Sporno je da li je u ovom iskazu okrivljenik za privatnog tužitelja iznio neistinitu činjeničnu tvrdnju koja može škoditi njegovoj časti i ugledu, znajući da je neistinita, onda kada je kazao da se PJ boji cijelo selo jer je psihički bolestan čovjek i da svima njima prijeti u selu.

    13. Sud je razmatrao obranu okrivljenika, materijalnu dokumentaciju iz spisa, kao i iskaze privatnog tužitelja i ispitanih svjedoka ĆJ i UJ.

    14. Privatni tužitelj PJ je u svom iskazu kazao da je pred Općinskim sudom u Splitu, Stalna služba u Trogiru, pokrenuo postupak radi smetanja posjeda i to protiv ĆJ, upravo osobe koju okrivljenik navodi za svjedoka. Riječ je o tome da je ĆJ sa bagerom preorao njegovu zemlju, bila je riječ o jednoj zapuštenoj livadi u mjestu [adresa], a on je tada sa rasprave saznao da je taj bager ĆJ dao okrivljenik. Osim toga taj isti bager je potom koristila AJ, također osoba koju optuženik predlaže kao svjedokinju. Iz onog što je doživio kod smetanja posjeda, jedino može zaključiti da su se upravo oni na neki način udružili kako bi njega difamirali kao čovjeka, iz toga je proizišlo sve ono što su oni i izjavili tada pred sudom povodom ove tužbe radi smetanja posjeda. On je u to vrijeme kada je učinjeno smetanje posjeda živio u [adresa], a u [adresa] je živjela njegova majka koja je oboljela i koja nije mogla reagirati kod ovog smetanja posjeda. Pokušao je tada upozoriti ĆJ i s njime porazgovarati, ali nakon što je on i dalje nastavio smetati njegov posjed, nije mu preostalo ništa drugo nego podignuti tužbu pred sudom.

    14.1. Kazao je dalje kako je u tom postupku u svojstvu svjedoka ispitan upravo optuženik koji je očito u prijateljskim odnosima sa ĆJ, i izjavio je riječi koje su predmet njegove privatne tužbe i koje su ga strašno pogodile kao čovjeka. Kada mu je odvjetnik pokazao zapisnik s te rasprave od 18. prosinca 2024. šokiralo ga je i uvrijedilo da je optuženik mogao izgovoriti o njemu da je psihički bolestan čovjek. Kazao je da je bio dragovoljac Domovinskog rata i proveo 2130 dana na prvoj crti bojišnice, i okrivljenik je potpuno lažno izjavio ovakve riječi i ne pokazuje nikakvo poštovanje. On nema nikakav dokaz za takve riječi koje je izgovorio, oklevetao ga je na sudu, a misli da je to učinjeno smišljeno zajedno sa ĆJ i AJ. Nije točno ono što je uvodno kazao okrivljenik, odnosno ne odgovara istini da bi on u selu postavio bilo kakvu bombu, niti može vjerovati da bi itko mogao pomisliti da se usred sela može nalaziti bomba a da policija za to ne bi čula i reagirala. Stoga je iz iskaza okrivljenika pred sudom u [adresa] shvatio kako on želi kazati da je privatni tužitelj postavio nekakvu bombu, što ne odgovara istini. Prošao je grozote u Domovinskom ratu, ali strašno ga pogađa da netko neistinito govori da je psihički bolestan čovjek. Misli da ga je okrivljenik htio prikazati u lošem svjetlu i to ga i danas pogađa. Po pitanju ovog postupka koji se vodio radi smetanja posjeda može kazati kako je sud presudio u njegovu korist i naložio ĆJ da se suzdrži od bilo kakvog daljnjeg smetanja njegovog posjeda. Međutim on je nakon toga pokrenuo još jednu parnicu protiv njega i to radi utvrđenja prava vlasništva i to na ovoj istoj nekretnini na kojoj mu je zasmetao posjed. Iz dokumentacije koju mu pokazao odvjetnik, optuženik i AJ se ponovno pojavljuju kao osobe koje bi trebale biti svjedoci u predmetu povodom tužbe za utvrđenje prava vlasništva. Prije nego što je ŠJ iznio ove klevete protiv njega na sudu, kazao je da nisu u životu progovorili do tada deset riječi. Okrivljenik je bio živio i radio u SR Njemačkoj 45 godina. Okrivljenik o njemu ni ne može znati ništa, a ponajmanje bilo što o njegovom zdravstvenom stanju.

    14.2. Bio je užasnut i razočaran kada je vidio što je optuženik izjavio pred sudom, i ne može razumjeti da si netko daje za pravo o ljudima tako govoriti. Motivi zbog kojih je on to izgovorio jedino mogu biti povezani sa ĆJ i time što mu je okrivljenik htio pomoći u njegovoj tada procesnoj situaciji. On nikakav predmet, koji god to predmet uopće bio, nije postavio u selu.

    15. Uvidom u spis Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru broj P- 821/2023, proizlazi kako je ŠJ ispitan u svojstvu svjedoka u predmetu koji se vodio radi smetanja posjeda povodom tužbe PJ protiv ĆJ.

    16. Kazneno djelo klevete čini onaj počinitelj koji postupa s izravnom namjerom i u cilju klevetanja, znajući da je riječ o neistini, dakle uz objektivno mora postojati i subjektivno obilježje kaznenog djela. U konkretnom slučaju okrivljenoj se inkriminira iznošenje neistinite tvrdnje. Da bi se radilo o protupravnom ponašanju, pored objektivne neistinitosti, to iznošenje moralo biti zlonamjerno, difamantno. Oba ova obilježja moraju jasno proizlaziti iz činjenično opisanog postupanja koje se okrivljeniku stavlja na teret te u postupku moraju biti nedvojbeno dokazana, da bi se zbog istog okrivljenik mogao proglasiti krivom.

    16.1. Specifičnost kaznenog djela klevete je u tome što se neistinitost klevetničke tvrdnje presumira (praesumptio iuris) s obzirom na načelo "quissuis praesumitur bonus", što znači da ako se za nekoga tvrdi nešto negativno, onda to treba i dokazati, jer dok to nije dokazano takva tvrdnja smatra se neistinitom. To znači da kod klevete umjesto načela "in dubio pro reo" vrijedi obrnuto načelo "in dubio contra reo".

    17. Sud je kako je to navedeno, tijekom dokaznog postupka u svojstvu svjedoka ispitao ĆJ i UJ.

    18. Svjedok ĆJ u svom iskazu je naveo kako su on i PJ rodbinski povezani, misli da su treći rođaci iako je PJ nedavno na sudu kazao kako nisu u rodbinskim odnosima. Vodili su sudski postupak pred Općinskim sudom u Splitu, Stalna služba u Trogiru oko nekretnine i to je danas pravomoćno okončano. Međutim nakon tog postupka više nije u dobrim odnosima s PJ odnosno danas ne razgovaraju. ŠJ poznaje cijeli život i s njime je u dobrim odnosima. Svjedok nije bio prisutan na raspravi u [adresa] kada je ŠJ ispitan u svojstvu svjedoka ali može kazati kako je doista u mjestu [adresa] gdje on inače ima kuću i zemlju, bila postavljena jedna naprava, on bi je nazvao "konzola", i ona se nalazila upravo na jednoj kućici koja pripada PJ. Ne može sa sigurnošću kazati o kakvoj napravi je točno riječ, ali budući se njegova kuća nalazi u blizini gdje je ta naprava bila postavljena, može kazati kako je tada osjećao strah. Nije vidio tko bi točno postavio tu napravu, ona se tamo nalazila nekoliko dana i ne zna tko ju je odnio. Misli da su to mogli vidjeti i ostali stanovnici ovoga mjesta, a on ju je čak fotografirao svojim mobitelom i ukoliko je to potrebno sudu može dostaviti tu fotografiju sa svog mobitela.

    18.1. Na upit okrivljenika je li mu poznato je li PJ ikada napao nekoga bageristu u mjestu [adresa], svjedok je odgovorio kako mu je poznato da je PJ doista napao jednog bageristu kojeg su angažirali i on i ŠJ, tada je PJ "uletio" u kabinu tom bageristi jer je htio spriječiti da on obavi radove zbog kojih je angažiran. Inače oni su ga bili angažirali radi uređivanja jedne nekretnine koja je bila u vlasništvu Općine a PJ je smatrao da ta zemlja pripada njemu.

    18.2. Na upit okrivljenika je li on ikada osobno čuo od PJ da boluje od PTSP-a svjedok je odgovorio da on to osobno nije čuo. Na daljnji upit je li PJ ikada prijetio nekome u mjestu [adresa], svjedok je kazao kako se sjeća da je PJ ove prigode kada je napao bageristu kazao kako će svih njih ubiti. Ovu prijetnju je uputio njemu, njegovoj supruzi i misli UJ. Ovo kada je kazao da je PJ napao bageristu onda pojašnjava kako je on tada uletio u bager, izbacio je ovog bageristu i ugasio mu je bager. Na to je mislio kada je govorio da ga je na jedan način napao.

    18.3. Na upit opunomoćenika privatnog tužitelja može li se izjasniti koliko je ljudi vidjelo ovu napravu o kojoj je maločas govorio, svjedok je kazao kako je ta naprava bila postavljena na "kantunu" kućice PJ i da je to mogao vidjeti svatko tko je tu prolazio, dakle moglo se raditi i o 10 osoba, 20 ili 50 osoba. Na daljnji upit opunomoćenika privatnog tužitelja koliko je ova naprava bila udaljenja od drugih obiteljskih kuća, svjedok je odgovorio da su neke kuće na udaljenosti od 60 metara, neke na 50 metara i 100 metara. Inače i njegova stara obiteljska kuća se nalazi na takvoj nekoj udaljenosti a on je tu u to vrijeme držao kokoši. Na upit opunomoćenika privatnog tužitelja može li pobliže opisati kako je izgledala ova naprava, je li na njoj nešto pisalo i slično, svjedok je odgovorio kako se on nije približavao ovoj napravi na malu udaljenost, ali je s udaljenosti od oko 5-6 metara istu snimio. Po njegovoj nekoj procjeni visina ove naprave bila je oko pola metra i visine 110 cm. Tu je na tome mjestu stajala 3-4 dana. Dalje navodi kako nitko od mještana nije pozvao policiju, barem koliko on zna, i da su možda pogriješili što nisu zvali policiju.

    18.4. Svjedok je potom sudu pokazao snimku koju je on snimio, nakon čega je ista pokazana i opunomoćeniku privatnog tužitelja.

    18.5. Na upit opunomoćenika privatnog tužitelja je li ove prijetnje o kojima je pričao da ih je uputio PJ nazočio i bagerist kojeg je spominjao, svjedok je kazao kako je bagerist bio u neposrednoj blizini i po njegovom mišljenju je mogao čuti te prijetnje. Nije prijavljivao policiji ove prijetnje a ne zna jesu li drugi to učinili. Svakako zna da se ljudima jako teško miješati u tuđe odnose i da ne žele biti u to upetljani. Može kazati kako je PJ i protiv njega podnio privatnu tužbu navodeći da sam ga ja u jednom sudskom postupku oklevetao.

    19. Svjedokinja UJ je kazala kako živi u [adresa], ali u mjestu [adresa] živi njezina stara majka koja je dementna i njezina dvojica braće koji su osobe s invaliditetom. Ona u [adresa] dolazi možda dva puta tjedno, a sada i više, jer brine o svojoj majci i braći. Nije u nikakvim rodbinskim odnosima sa PJ ali je u nekim daljnjim rodbinskim odnosima sa ŠJ. Također nije u dobrim odnosima sa PJ jer smatra da je on taj koji izaziva svojim ponašanjem odnosno provokacijama određene probleme, a kada to kaže onda misli na to da je isti znao verbalno napadati njezinu bolesnu braću, čak im je bio prijetio smrću ali to nisu prijavljivali. Inače PJ vodi neki imovinsko pravni spor protiv ĆJ i on se odnosi na zemlju u [adresa], zna da je ĆJ htio legalizirati neku nekretninu, a onda je nastao spor između njega i PJ. Ona je radi toga prije možda godinu ili dvije svjedočila u jednom sudskom postupku u [adresa]. Problem između PJ i njezine braće bi nastao onda kada bi PJ pustio svoje kokoši na njihovu zemlju i slično. Ona s njime inače nema nikakav kontakt.

    19.1. Poznato joj je kako se otprije neke dvije godine u mjestu [adresa] na jednoj terasi gdje je PJ nekada držao svinje pojavila jedna naprava za koju ona smatra da je bila bomba. Nije osobno vidjela tko bi postavio tu napravu, samo je od ljudi u mjestu čula da je to učinio PJ. Ona danas ne želi kazati imena tih osoba koje su joj to rekle jer ih ne želi dovoditi u neugodan položaj. Mjesto gdje se nalazila ta naprava je inače državno vlasništvo i oni su sada svi u postupku legalizacije tih nekretnina. Misli da je ta bomba odnosno naprava tu stajala nekih 15 dana i svjedokinja ju je vidjela sa puta i to sa udaljenosti od nekoliko metara i ona je tu napravu odnosno bombu fotografirala ali danas više nema tu fotografiju u mobitelu. Upitana li osjećala strah ako je mislila da se radi o bombi i zašto o tome nije obavijestila policiju, kazala je da to nije učinila zato što to nije učinio ni nitko drugi iz sela. Znala je vidjeti PJ kako također prolazi pored ovog mjesta gdje se nalazila ta naprava. Zaključno može kazati kako misli da jedino PJ zna svojim riječima provocirati mještane pa tako i njezinu braću.

    19.2. Na upit opunomoćenika privatnog tužitelja je li svjedokinja ikada vidjela da bi PJ dodirivao ili nešto radio s ovom napravom, svjedokinja je odgovorila kako ona to nije vidjela.

    20. Sud je tijekom postupka reproducirao DVD snimku koju je sačinio i dostavio ĆJ a na kojoj snimci se nalazi određena naprava, i za koju sud vjeruje da je bila postavljena upravo u mjestu [adresa] o čemu će dalje biti riječi.

    21. Ponajprije je za kazati kako je povodom spora između privatnog tužitelja PJ i ĆJ vođen postupak pred sudom u kojem je svoj iskaz dao i okrivljenik. Analizom iskaza ispitanog privatnog tužitelja i okrivljenika ne proizlazi da su njih dvojica prije toga imali bilo kakav spor ili narušene međuljudske odnose. Dakle u trenutku kada je okrivljenik davao svoj iskaz pred sudom a koji je i predmet ove privatne tužbe, okrivljenik nije imao razloga zlonamjerno i difamantno govoriti o privatnom tužitelju. Što se tiče navoda okrivljenika da je privatni tužitelj psihički bolestan čovjek, sud vjeruje da namjera okrivljenika nije bila oklevetati privatnog tužitelja, već je sudu prihvatljiva njegova obrana da je to izgovorio pred sudom u uvjerenju da iznosi istinitu činjeničnu tvrdnju i da je to izgovorio u uvjerenju da privatni tužitelj ima zdravstvenih problema, dok je sudu za to dao objašnjenja koja je sud prihvatio. Naime, okrivljenik je u nastavku te svoje tvrdnje naveo da je privatni tužitelj "bio u borbi" i da mu s te strane treba iskazati čast i hvalu, ali da misli da se privatni tužitelj iza rata razbolio. Stoga sud vjeruje, a sagledavajući cijeli njegov iskaz i kontekst odnosno obranu da je to izgovorio jer on to misli kao čovjek, da je ove riječi izgovorio u uvjerenju da su istinite, jer je on čuo od privatnog tužitelja da je obolio nakon rata. Stoga za sud nema dokaza da je ovim riječima okrivljenik imao namjeru klevetanja.

    22. Što se tiče ostatka iskaza okrivljenika koji mu se inkriminira, a koji se odnosi na riječi "kako tužitelj svima njima prijeti u selu pa da se boji za nekakav još novi incident", sud je posebnu pažnju posvetio iskazima ispitanih svjedoka ĆJ i UJ, koje je doveo u svezu sa obranom okrivljenika i materijalnom dokumentacijom u spisu. Naime, okrivljenik u svojoj obrani navodi kako je njemu poznato da je privatni tužitelj udario jednog bageristu, da je nasrnuo na osobe u selu koje su bolesne, da je prijetio ljudima po selu, pa da se iz tog razloga boji za nekakav novi incident. Iz njegove obrane proizlazi da on ta saznanja crpi iz kazivanja UJ i ĆJ, te od brata od privatnog tužitelja. Stoga, sudu je logično da je okrivljenik ispričao pred sudom ono za što je on uvjerenja da se i zbilo, odnosno tvrdnje za koje drži da su istinite. Iako su očito odnosi između privatnog tužitelja i ovih svjedoka narušeni, sud im je poklonio vjeru jer u svojim iskazima govore o vlastitim promišljanjima, iskustvima i poimanju cijele situacije, pa dozvoljavajući da svjedoci dijelom subjektivno iskazuju kada su u pitanju vlastite emocije, ipak u njihovim iskazima nije bilo pokušaja da privatnog tužitelja s kojim čak nisu u dobrim odnosima prikažu kao primjerice osobu koja je u selu postavila napravu nalik na bombu. Stoga su sudu njihovi iskazi vjerodostojni u pogledu toga da su i sa okrivljenikom razgovarali o svojim odnosima sa privatnim tužiteljem, i da je u konačnici na osnovu svega toga okrivljenik na sudu izgovorio riječi za koje on drži da su istinite. Ovdje je sada bitno napomenuti kako se kroz cijeli postupak provlačilo pitanje je li u mjestu [adresa] bila postavljena neka bomba, tko ju je postavio, i je li okrivljenik govoreći o njoj kazao kakve klevetničke tvrdnje za privatnog tužitelja. U tom smislu, sud je osim ispitivanja svjedoka izveo dokaz pregledom DVD snimke koju je dostavio svjedok ĆJ i koja doista prikazuje određenu napravu, za koju sud vjeruje da je bila postavljena u mjestu [adresa], jer tako proizlazi iz iskaza ispitanih svjedoka kojima je sud poklonio vjeru i koji nemaju razloga o tome lažno iskazivati. Osim toga, nije logično ni očekivano da bi bilo tko mogao takvo što izmisliti, posebno što je sud na tu okolnost (kad bi ju smatrao neistinitom) mogao u svojstvu svjedoka pozvati još nekolicinu stanovnika toga mjesta. Osim toga, okrivljenik nigdje u svom iskazu ne govori da je vidio baš privatnog tužitelja da je postavio ovu napravu, ali uvažavajući izgled i mjesto gdje je ona postavljena, sudu je logično da bi takva naprava mogla izazvati i strah kod stanovnika. Respektirajući navedeno, sud smatra dokazanim da je određena naprava bila u selu, i da okrivljenik u svom iskazu o tome da se iz straha nije moglo ništa raditi, nije imao nikakve namjere oklevetati privatnog tužitelja, jer je govorio o vlastitim saznanjima i iskustvima koja ima s privatnim tužiteljem, pri čemu nije nigdje kazao kako je napravu postavio baš privatni tužitelj.

    23. Radi svega gore navedenog sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljenik iskazivao o tome što je on osobno vidio i čuo odnosno da nema dokaza da je njegova namjera bila oklevetati privatnog tužitelja, upravo suprotno, sudu je logična i uvjerljiva njegova obrana kako je iskazujući pred sudom u parničnom predmetu iznosio tvrdnje za koje je uvjeren da su istinite.

    24. Nadalje, kazneno djelo uvrede čini onaj tko uvrijedi drugoga. Uvreda je namjerno kazneno djelo protiv časti i ugleda koje se sastoji u izraženom ili pokazanom omalovažavanju druge osobe ili u nepoštivanju ljudskog dostojanstva. Sadržaj uvrede je u omalovažavanju, u negativnom sudu o vrijednosti drugoga. Uvreda riječima može biti pogrdna u formi suda koji ne sadrži činjenice, koji nema supstance, na sugestivan način izjavljuje dojam o ličnosti drugoga Ili psovka- kad počinitelj u formi suda bez razumnog sadržaja izjavljuje svoje nepovoljno mišljenje o društvenoj sposobnosti druge osobe. Izjava da je privatni tužitelj psihički bolestan čovjek sud je razmatrao u kontekstu cijelog iskaza kojeg je dao okrivljenik, a u kojem se nadovezao da je privatni tužitelj bio u ratu i nakon toga obolio, radi čega sud ne smatra da su te riječi bile upućene kao kakav pogrdni sud o privatnom tužitelju.

    25. Slijedom svega naprijed navedenog i obrazloženog valjalo je okrivljenika ŠJ na temelju članka 453. točka 3. ZKP/08 osloboditi optužbe da bi počinio kazneno djelo iz članka 149. stavak 2. KZ/11.

    26. Budući da je kazneni postupak završen presudom kojom se okrivljenik ŠJ oslobađa optužbe, to je temeljem članka 149. stavak 3. ZKP/08 privatni tužitelj PJ obvezan naknaditi trošak kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 300,00 eura (tristoeura), u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude, koji je određen imajući u vidu broj radnji koje je sud poduzeo tijekom ovog postupka, kao i trajanje i složenost ovog postupka.

    U Splitu, 28. svibnja 2026.

    SUDAC

    Marina Pavić

    POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u četiri primjerka ovom sudu. O žalbi odlučuje Županijski sud.

    DNA:

    -okrivljeniku ŠJ,

    -privatnom tužitelju PJ,

    -opunomoćeniku privatnog tužitelja, ŽJ, odvjetniku u [adresa],

    -u spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.