P-619/2022
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Ex. vojarna Sv. Križ, Dračevac
SPLIT
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u S. po sutkinji ovog suda D. R., kao sucu
pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice D. C., OIB:…., iz S.,
F. B. R. 1, zastupana po punomoćnici M. R. Š., odvjetnici u
S., protiv tuženika Z. banka d.d. , OIB:…- iz Z., T.
… zastupano po punomoćnicima iz OD P. i P.,
odvjetnicima u Z., radi isplate, nakon održane javne i glavne rasprave zaključene dana 24. studenoga 2022. u nazočnosti punomoćnice tužiteljice M. R. Š., odvjetnice u S. te zamjeniku punomoćnika tuženika F. F.
odvjetniku u Z., na ročištu za objavu presude dana 29. prosinca 2022.,
p r e s u d i o j e
I. Dužna je tužena u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe na ime razlike u iznosima kamata isplatiti tužitelju ukupan iznos od 10.479,73 CHF u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju HNB-a koji vrijedi na datume anuitetnih otplata, i to sa kamatama koje teku na pojedine mjesečne iznose od po:
- 74,23 CHF koja teče od dana 01.11.2007
- 74,10 CHF koja teče od dana 01.12.2007
- 73,96 CHF koja teče od dana 01.01.2008
- 73,82 CHF koja teče od dana 01.02.2008
- 146,29 CHF koja teče od dana 01.03.2008
- 146,03 CHF koja teče od dana 01.04.2008
- 145,77 CHF koja teče od dana 01.05.2008
- 145,51 CHF koja teče od dana 01.06.2008
- 145,25 CHF koja teče od dana 01.07.2008
- 144,98 CHF koja teče od dana 01.08.2008.
- 144,71 CHF koja teče od dana 01.09.2008
- 144,44 CHF koja teče od dana 01.10.2008
- 144,16 CHF koja teče od dana 01.11.2008
- 143,87 CHF koja teče od dana 01.12.2008
- 143,59 CHF koja teče od dana 01.01.2009
- 143,30 CHF koja teče od dana 01.02.2009
- 143,01 CHF koja teče od dana 01.03.2009
- 142,71 CHF koja teče od dana 01.04.2009
- 142,41 CHF koja teče od dana 01.05.2009
- 142,10 CHF koja teče od dana 01.06.2009
- 141,79 CHF koja teče od dana 01.07.2009
- 187,17 CHF koja teče od dana 01.08.2009
- 186,78 CHF koja teče od dana 01.09.2009
- 186,38 CHF koja teče od dana 01.10.2009
- 185,98 CHF koja teče od dana 01.11.2009
- 185,57 CHF koja teče od dana 01.12.2009
- 185,15 CHF koja teče od dana 01.01.2010
- 184,73 CHF koja teče od dana 01.02.2010
- 184,31 CHF koja teče od dana 01.03.2010
- 183,88 CHF koja teče od dana 01.04.2010
- 183,44 CHF koja teče od dana 01.05.2010
- 160,98 CHF koja teče od dana 01.06.2010
- 160,57 CHF koja teče od dana 01.07.2010
- 160,16 CHF koja teče od dana 01.08.2010
- 159,75 CHF koja teče od dana 01.09.2010
- 159,33 CHF koja teče od dana 01.10.2010
- 158,90 CHF koja teče od dana 01.11.2010
- 111,18 CHF koja teče od dana 01.12.2010
- 110,86 CHF koja teče od dana 01.01.2011
- 110,53 CHF koja teče od dana 01.02.2011
- 110,20 CHF koja teče od dana 01.03.2011
- 109,86 CHF koja teče od dana 01.04.2011
- 109,52 CHF koja teče od dana 01.05.2011
- 109,18 CHF koja teče od dana 01.06.2011
- 108,83 CHF koja teče od dana 01.07.2011
- 87,74 CHF koja teče od dana 01.08.2011
- 87,45 CHF koja teče od dana 01.09.2011
- 87,15 CHF koja teče od dana 01.10.2011
- 86,85 CHF koja teče od dana 01.11.2011
- 86,54 CHF koja teče od dana 01.12.2011
- 151,01 CHF koja teče od dana 01.01.2012
- 150,51 CHF koja teče od dana 01.02.2012
- 150,01 CHF koja teče od dana 01.03.2012
- 149,50 CHF koja teče od dana 01.04.2012
- 148,98 CHF koja teče od dana 01.05.2012.
- 148,46 CHF koja teče od dana 01.06.2012
- 147,93 CHF koja teče od dana 01.07.2012
- 147,40 CHF koja teče od dana 01.08.2012
- 146,86 CHF koja teče od dana 01.09.2012
- 146,31 CHF koja teče od dana 01.10.2012
- 145,76 CHF koja teče od dana 01.11.2012
- 145,21 CHF koja teče od dana 01.12.2012
- 144,64 CHF koja teče od dana 01.01.2013
- 144,07 CHF koja teče od dana 01.02.2013
- 143,50 CHF koja teče od dana 01.03.2013
- 142,91 CHF koja teče od dana 01.04.2013
- 142,33 CHF koja teče od dana 01.05.2013
- 141,73 CHF koja teče od dana 01.06.2013
- 141,13 CHF koja teče od dana 01.07.2013
- 140,52 CHF koja teče od dana 01.08.2013
- 139,91 CHF koja teče od dana 01.09.2013
- 139,29 CHF koja teče od dana 01.10.2013
- 138,66 CHF koja teče od dana 01.11.2013
- 138,03 CHF koja teče od dana 01.12.2013
- 130,06 CHF koja teče od dana 01.01.2014.g. do 31.srpnja 2015.g. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za 5 % poena, a od 01.kolovoza.2015.g. do isplate sa zakonskom kamatom po stopi određenoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena;
II. Dužna je tužena u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe na ime razlike smanjenja otplate glavnog duga usljed povećanja kamatnih stopa odnosno za povećanje anuiteta isplatiti tužitelju ukupan iznos od 3.092,01 CHF u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju HNB-a koji vrijedi na datume anuitetnih otplata i to sa kamatama na pojedine mjesečne iznose od po:
- 26,98 CHF koja teče od dana 01.11.2007
- 26,85 CHF koja teče od dana 01.12.2007
- 26,71 CHF koja teče od dana 01.01.2008
- 26,57 CHF koja teče od dana 01.02.2008
- 51,71 CHF koja teče od dana 01.03.2008
- 51,47 CHF koja teče od dana 01.04.2008
- 51,20 CHF koja teče od dana 01.05.2008
- 50,94 CHF koja teče od dana 01.06.2008
- 50,68 CHF koja teče od dana 01.07.2008
- 50,41 CHF koja teče od dana 01.08.2008
- 50,14 CHF koja teče od dana 01.09.2008
- 49,87 CHF koja teče od dana 01.10.2008
- 49,59 CHF koja teče od dana 01.11.2008
- 49,31 CHF koja teče od dana 01.12.2008
- 49,02 CHF koja teče od dana 01.01.2009
- 48,73 CHF koja teče od dana 01.02.2009
- 48,44 CHF koja teče od dana 01.03.2009
- 48,14 CHF koja teče od dana 01.04.2009
- 27,84 CHF koja teče od dana 01.05.2009
- 47,53 CHF koja teče od dana 01.06.2009
- 47,22 CHF koja teče od dana 01.07.2009
- 62,79 CHF koja teče od dana 01.08.2009
- 62,39 CHF koja teče od dana 01.09.2009
- 61,99 CHF koja teče od dana 01.10.2009
- 61,59 CHF koja teče od dana 01.11.2009
- 61,18 CHF koja teče od dana 01.12.2009
- 60,77 CHF koja teče od dana 01.01.2010
- 60,34 CHF koja teče od dana 01.02.2010
- 59,92 CHF koja teče od dana 01.03.2010
- 59,48 CHF koja teče od dana 01.04.2010
- 59,05 CHF koja teče od dana 01.05.2010
- 50,84 CHF koja teče od dana 01.06.2010
- 50,43 CHF koja teče od dana 01.07.2010
- 50,03 CHF koja teče od dana 01.08.2010
- 49,60 CHF koja teče od dana 01.09.2010
- 49,19 CHF koja teče od dana 01.10.2010
- 48,76 CHF koja teče od dana 01.11.2010
- 31,03 CHF koja teče od dana 01.12.2010
- 30,71 CHF koja teče od dana 01.01.2011
- 30,37 CHF koja teče od dana 01.02.2011
- 30,05 CHF koja teče od dana 01.03.2011
- 29,71 CHF koja teče od dana 01.04.2011
- 29,37 CHF koja teče od dana 01.05.2011
- 29,03 CHF koja teče od dana 01.06.2011
- 28,68 CHF koja teče od dana 01.07.2011
- 20,45 CHF koja teče od dana 01.08.2011
- 20,15 CHF koja teče od dana 01.09.2011
- 19,86 CHF koja teče od dana 01.10.2011
- 19,55 CHF koja teče od dana 01.11.2011
- 19,26 CHF koja teče od dana 01.12.2011
- 43,46 CHF koja teče od dana 01.01.2012
- 42,97 CHF koja teče od dana 01.02.2012
- 42,45 CHF koja teče od dana 01.03.2012
- 41,95 CHF koja teče od dana 01.04.2012
- 41,43 CHF koja teče od dana 01.05.2012
- 40,91 CHF koja teče od dana 01.06.2012
- 40,38 CHF koja teče od dana 01.07.2012
- 39,85 CHF koja teče od dana 01.08.2012
- 39,31 CHF koja teče od dana 01.09.2012
- 38,77 CHF koja teče od dana 01.10.2012
- 38,21 CHF koja teče od dana 01.11.2012
- 37,66 CHF koja teče od dana 01.12.2012
- 37,09 CHF koja teče od dana 01.01.2013
- 36,53 CHF koja teče od dana 01.02.2013
- 35,95 CHF koja teče od dana 01.03.2013
- 35,36 CHF koja teče od dana 01.04.2013
- 34,78 CHF koja teče od dana 01.05.2013
- 34,18 CHF koja teče od dana 01.06.2013
- 33,58 CHF koja teče od dana 01.07.2013
- 32,98 CHF koja teče od dana 01.08.2013
- 32,36 CHF koja teče od dana 01.09.2013
- 31,74 CHF koja teče od dana 01.10.2013
- 31,11 CHF koja teče od dana 01.11.2013
- 30,47 CHF koja teče od dana 01.12.2013
- 22,51 CHF koja teče od dana 01.01.2014.g. do 31.srpnja 2015.g. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za 5 % poena, a od 01.kolovoza.2015.g. do isplate sa zakonskom kamatom po stopi određenoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3%poena;sve do konačne isplate.
III. Nalaže s tuženoj da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužitelju parnični trošak u iznosu od 15.744,00 kn/2.089,59 EURA-a sa zakonskom kamatom koja teče od 29. prosinca 2022. do isplate po stopi određenoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena.
Obrazloženje
1. U tužbi zaprimljenoj dana 28. svibnja 2019 tužitelje je naveo:
Stranke su sklopile Ugovor o namjenskom kreditu broj … u S.,
23.04.2003.g., koji je solemniziran dana 25.4.2003.g. pred javnim bilježnikom T. K.-M. u S., pod brojem OU-….Na poziv
djelatnice tužene o "povoljnijem " kreditima u CHF tužiteljica je dana 25.09.2006.g. sklopila sa tuženom Dodatak ugovora o namjenskom kreditu broj 3207484061 kojim je promijenjena valutna klauzula kredita te je EUR-ski kredit zamijenjen kreditom u valuti CHF. Temeljem tog ugovora tužena je odobrila kredit u iznosu od 82.000,00 CHF u kunskoj protu vrijednosti prema srednjem tečaju HNB-a na dan laćanja. Ugovorena je kamatna stopa do 4,90 % godišnje. Bez posebnog ugovaranja i pregovora tužena je jednostrano za sebe pridržala pravo za vrijeme trajanja ugovora primijeniti promjenjivu kamatnu stopu i način obračuna i naplate u skladu s jednostranim internim odlukama banke. Protivno ugovoru i otplatnom planu, temeljem jednostranih odluka tužene, tužiteljici su povećani anuiteti uslijed protpupravnog povećanja kamate, te je tužena naplatila veći iznos od onog kojeg je bila ovlaštena naplatiti temeljem pravnog posla koji je sklopljen među strankama. Odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi u prethodno citiranom ugovoru ništetne su te su iznosi naplaćeni temeljem tih odredbi uslijed povećanja kamatne stope naplaćeni temeljem djelomično ništetnog pravnog posla.Presudom Trgovačkog suda u Zagrebu posl. br. 26. P-… od 4.
srpnja 2013. g. u pravnoj stvari tužitelja POTROŠAČ- Hrvatski savez udruga za zaštitu potrošača, OIB: …., protiv tuženih banaka, među kojima je i tužena iz ove parnice, radi zaštite kolektivnih interesa potrošača, koja je potvrđena presudom Visokog trgovačkog suda RH broj 43 Pž-… od 13.
lipnja 2014. g. utvrđeno je da je tužena povrijedila kolektivne interese i prava potrošača korisnika kredita tako što je u potrošačkim ugovorima o kreditima koristila nepoštenu ugovornu odredbu kojom je ugovorena redovna kamatna stopa koja je tijekom postojanja ugovorne obveze promjenjiva u skladu s jednostranom odlukom banke, o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo te je određeno da je odredba ništetna.Ugovorna kamatna u Ugovoru o kreditu zapravo je naknada koju korisnik kredita plaća za korištenje odobrenih novčanih sredstava tijekom ugovorenog vremena. Prema tome kao takva mora biti određena ili barem odrediva kako to nalaže čl.269.st.2. Zakona o obveznim odnosima, članak 87. Zakona o pravima potošača, te Direktiva 93/13 EEZ, koja u članku 3. govori o kreditima s promjenjivom kamatnom stopom, na način da određuje da je nepoštena ugovorna odredba o kojoj se nisu vodili posebni, pojedinačni pregovori, ako je u suprotnosti s uvjetom o dobroj vjeri, na štetu potrošača prouzročila znatniju neravnotežu u pravima i obvezama stranaka proizašlih iz ugovora.U tom smislu Sud podsjeća na to da zahtjev prema kojem ugovorna odredba mora biti sastavljena jasno i razumljivo također nalaže da ugovor transparentno izloži konkretno funkcioniranje mehanizama na koji upućuje dotična odredba. Prema potrebi, ugovor također mora objasniti odnos između tog mehanizma i onog utvrđenog drugim odredbama, tako da na temelju točnih i razumljivih kriterija može procijeniti ekonomske posljedice koje iz toga proizlaze. Predmetni kredit nije konvertiran, a otplaćen je prijevremeno. Odredbom iz čl.104. st.1. i 3. ZOO-a/91, odnosno odredbom iz čl.323. st.1. i 2. ZOO-a/96 propisane su posljedice ništetnosti , pa je temeljem ove pravne osnove u slučaju ništetnosti pravnog posla ili djelomične ništetnosti pravnog posla kojeg sud stranke sklopile svaka strana dužna vratiti ono što je temeljem ništetnog posla primila.U postupku kolektivne zaštite , te u presudi Europskog suda, utvrđeno je da su banke nesavjesne stranke u ovom slučaju pa korisnici kredita imaju pravo i na naknadu štete kao i na kamatu koja teče od dana stjecanja do isplate sukladno odredbi iz čl.214. ZOO-a/91 odnosno odredbi čl.1115.ZOO-a/96.
2. U svom odgovoru na tužbu od 10. listopada 2019 tuženik je naveo:
Tužitelj se u obrazloženju tužbe poziva na presudu VTS RH Pž-7219/13, donesenu u panici za zaštitu kolektivnih interesa potrošača. Tuženik ukazuje da se u ovom predmetu radi o kreditu koji je izvorno odobren i isplaćen 23. travnja 2003. g., te utoliko ne postoji mogućnost primjene utvrđenja iz presude donesene u kolektivnom sporu.Tuženik je navedenim Dodatkom Ugovora o kreditu "ispregovarao" kamatnu stopu koja je manja od prvotno ugovorene i to za čak 2,59 postotnih poena odnosno za skoro 35 % od prvotno ugovorene kamatne stope iz čega proizlazi kako navedena kamatna stopa od 4,90 % nije tužitelju "nametnuta" ili "jednostrano određena" ili da o istoj nije "pojedinačno pregovarao"- on je istu sam zatražio, o takvoj stopi je pregovarao, te je istom sebe doveo u bitno povoljniji položaj kada je uživao kamatnu stopu od 7,49 %. Valja također istaknuti kako je najveća kamatna stopa koja je bila primijenjena na tužiteljev kredit nakon sklapanja Dodatka iznosila 6,80 % odnosno još uvijek ( nemalih ) 0,69 postotnih poena manje nego prvotno ugovorena kamatna stopa.Tužitelj svoju tužbu i tužbeni zahtjev zasniva na činjenici, da je s tuženikom dana 25. rujna 2006. sklopio Dodatak ugovoru o namjenskom kreditu, kojeg je navodno sklopio, na "nagovor" tuženika. Tuženik izričito osporava navede tužitelja, o tome da je tužitelj nagovoren od strane djelatnika tuženika na izmjene ugovora o kreditu u pogledu valute i kamatne stope. Općenito, a i u konkretnom slučaju, banka nema praksu nagovaranja klijenata na bilo koju valutu. Klijent, konkretno tužitelj je taj koji donosi odluku, prema vlastitom izboru i procjeni. Indikativno je da tužitelj, na okolnost "nagovaranja" nije predložio nikakav dokaz, kojim mi pokrijepio svoje navode o "nagovaranju", " sugeriranju" i slično.Iz prometa po kreditu proizlazi da su osim tužitelja, treće osobe otplaćivale obveze po kreditu. Zbog toga, tuženik ovime, pozivom na shvaćanje Ustavnog suda Rh izraženo u odluci broj U-III/3176/2007 od 6. svibnja 2010. ističe prigovor promašene aktivne legitimacije.U vezi s uvodno istaknutim prigovorom zastare, tuženik ukazuje na to da zastarni rok s naslova stjecanja bez osnove počinje teći od trenutka kada se imovina stjecatelja povećala (v. VSRH Rev-… od 26.6.1992. Izbor odluka 94/105, zatim VSRH Revr … od 6.2.2013.), a ističe protekom roka od 5 godina od dana svake pojedine uplate. Pitanje zastare i prekida zastarnih rokova u kontekstu zaštite prava potrošača prepoznato je na razini Europske unije, te je Europska komisija navedeno pitanje odlučila riješiti predlaganjem nove direktive. Dakle, normativnom aktivnošću u skladu sa načelom vladavine prava i pravne sigurnosti.Ujedno, u odnosu na način promjene kamatne stope, tuženik ističe kako se ista počevši od 1. siječnja 2013. godine mijenjala ovisno o izmjeni varijabilnog parametra, a sve s obzirom na zakonom predviđene zahtjeve.
Ako su ugovorene promjenjive kamatne stope, vjerovnik je dužan:
a) definirati parametre koje prati u kontekstu donošenja odluke o korekciji promjenjive kamatne stope, a koji su jasni i poznati potrošačima i b) kvalitativno i kvantitativno razraditi uzročno – posljedične veze kretanja parametara iz točke a) i utjecaja tih kretanja na visinu promjenjive kamatne stope i
c) odrediti u kojim se razdobljima razmatra donošenje odluke o korekciji visine kamatne stope ( koje je bazno razdoblje te koja su referentna razdoblja).
U odnosu na (neosnovne) tvrdnje tužitelja kako mu je više obračunat iznos preostale glavnice u odnosu na iznos glavnice da nije bilo ništetne promjene kamatnih stopa – ukupno iznos od 3.069,50 CHF tuženik ističe kako tužitelj zasigurno nema pravo tražiti da mu banka vrati glavnicu, obzirom da je temeljna obveza korisnika kredita vratiti banci glavnicu.Povećanje kamatne stope usporilo je otplatnu glavnicu, ali povećana kamata nije uvećala glavnicu. Glavnica je uvije bila ista samo je bila izmijenjena dinamika njene otplate.Tuženik predlaže da sud izvede dokaz uvidom u isprave u spisu predmeta, te odbije tužbene zahtjeve u cijelosti, kao i da naloži tužitelju da tuženiku naknadi trošak ovog postupka u cijelosti.
3. Tijekom dokaznog postupka sud je u dokazne svrhe pregledao i pročitao , ugovor o kreditu od 23. travnja 2003, dodatku govora o kreditu, pregled prometa po kreditu, pregled promjena kamatne stope, nalaz i mišljenje sudskog vještaka M. Z..
4. Tužbeni zahtjev je osnovan.
5.Punomoćnici parničnih stranka su popisali trošak.
6.Iz ovako provedenog dokaznog postupka među parničnim strankama nije sporno da su stranke zaključile Ugovor o kreditu 23.travnja 2003 i da je ugovorena promjenjiva kamatna stopa te da se radi o nenamjenskom kreditu zaključenom u valuti CHF.
7.Iz ovako provedenog dokaznog postupka među parničnim strankama se ukazalo spornim ima li tužitelj pravo potraživati, razliku preplaćenih iznosa s osnova promjenjive kamatne stope i mijenjanja tečaja CHF.
8. Navodi iznijeti u odgovoru na tužbu , tumačenje zakonskih propisa i postupanje tužene u konkretnom slučaju su u suprotnosti s odredbama Zakona o obveznim odnosima ( dalje: ZOO), Zakona o zaštiti potrošača ( daje: ZPP), Zakona o potrošačkom kreditiranju ( dalje: ZPK-a), Direktivi 93/13 EEZ, te stavu sudske prakse.
9.Tužiteljica prije svega napominje da tužbom u ovom predmetu potražuje isključivo razliku koja je nastupila zbog nezakonite promjene kamatne stope do konverzije, ali ne i tečajnu razliku – "valutu", pa su navodi tuženika iz odgovara na tužbu u pogledu valutne klauzule u potpunosti promašeni i nebitni za predmet spora.
10. U pogledu prigovora nedostatka aktivne legitimacije, tužiteljica ističe kako je predmetni kredit u cijelosti OTPLAĆEN (koju činjenicu tužena u svom odgovoru uopće ne osporava), što upućuje na zaključak da je izvršena isplata svih anuiteta prema tuženoj.
11.Budući da je tužiteljica u Ugovoru o kreditu navedena kao korisnik kredita, sve uplate anutiteta vršene su po njezinom nalogu, s njezinim novčanim sredstvima u njezino ime i za njezinu korist, slijedom čega uopće nije bitno tko je fizički vršio uplatu, niti to može sprječavati tužiteljicu u traženju povrata preplaćene razlike.
12. U odnosu nepoštenu ugovornu odredbu o promjenjivoj stopi redovne kamate vođen je sudski postupak zaštite kolektivnih interesa potrošača pred Trgovačkim sudom u Zagrebu koji je dana 04. srpnja 2013.g. donio presudu posl. br. P-… kojom je utvrđeno da je tužena u razdoblju od 10. rujna 2003.g.g do 31.
kolovoza 2008.g. povrijedila kolektivne interese i prava potrošača, korisnika kredita, zaključujući ugovore o kreditima, koristeći u istima, ništetne i nepoštene ugovorne odredbe u ugovorima o potrošačkom kreditiranju-ugovorima o kreditima, na način da je ugovorena redovna kamatna stopa koja je tijekom postojanja obveze u ugovorima o kreditima promjenjiva u skladu s jednostranom odlukom tužene i drugim aktima banke, a da prije zaključenja i u vrijeme zaključenja ugovora, tuženik kao trgovac, i korisnici kreditnih usluga, kao potrošači, nisu pojedinačno pregovarali i ugovorom utvrdili egzaktne parametre i metodu izračuna tih parametara koji utječu na odluku tužene o promjeni stope ugovorene kamate, a što je imalo za posljedicu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana utemeljenoj na jednostranom povećanju kamatnih stopa, a sve na štetu potrošača, pa je time tužena postupila suprotno odredbama tada važećeg ZZP-a (NN 96/03) u razdoblju od 10. rujna 2013. do 06. kolovoza 2007.g. i to člancima 81.,82. i 90., a od 07. kolovoza 2007.g. pa nadalje protivno odredbama tada važećeg ZZP-a ( NN 79/07, 125/07, 75/09, 79/09, 89/09, 133/09) i to člancima 96. i 97. ZZP-a, te suprotno odredbama ZOO-a.
13.Dakle, sukladno stavovima izraženim kroz presudu Trgovačkog suda u Zagrebu posl. br. P-….., koja je potvrđena presudom Visokog Trgovačkog suda u Zagrebu posl. br. Pž-…., koja je djelomično potvrđena odlukom Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl. br. Revt-…. a ona odlukom Ustavnog suda RH posl. br. U-III-…, u postupku zaštite kolektivnih interesa potrošača odlučeno je da je tužena u razdoblju od 10.9.2003.g. fo 31.08.2008.g. ( u kojem je razdoblju sklopljen ugovor koji je predmet ove pravne stvari), povrijedila kolektivne interese i prava potrošača, korisnika kredita (uključujući i tužiteljicu) sklapajući ugovore o kreditima, te koristeći ništetne i nepoštene ugovorne odredbe u dijelu koji se odnosi na promjenjivost kamatne stope.
14. Temeljem odredbe čl.502.c. ZPP-a i čl. 118. ZPP-a, ovaj sud vezan je za utvrđenja iz navedenog postupka zaštite kolektivnih interesa potrošača, tj. vezan je za utvrđenje da je ništetna odredba tuženika o promjenjivoj kamatnoj stopi redovne kamate.
15. Radi navedenog, u ovom postupku tužena se ne može pozvati, niti je na sudu provoditi dokaze kojima su bitnom tužena predlaže utvrditi suprotno onom što je utvrđeno u postupku zaštite kolektivnih interesa potrošača. Time su svi prigovori tužene, a vezani uz način mijenjanja kamatnih stopa i nepostojanje pravnog interesa, neosnovani jer tužena zanemaruje odredbu čl. 502. c. ZPP-a i pravomoćnu presudu kojom je odlučeno o povredama koje je činila tijekom zaključenja i ugovora koji je predmet ovog postupka.
16. Obzirom na prethodno navedene stavove sudova, te na činjenicu da je ugovor o kreditu formalan pravni posao sukladno čl. 1022 ZOO-a tužiteljica kao prosječni građanin nije mogla shvatiti značenje ugovorne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi u odnosu na tečaj CHF u gospodarskom smislu, a opće je poznato da su se predmetni krediti reklamirali i nudili kao povoljniji od kredita vezano uz tečaj EUR-a, pa sve da je i postojala bilo kakva komunikacija i njen sadržaj u smislu u usmenih pregovora, ona ne predstavlja bitnu činjenicu u donosu na ništetnost ovog dijela ugovornih odredbi.
17. Kako su ništetne odredbe Ugovora o kreditu u dijelu koji se odnosi na promjenjivost kamatne stope, bez obzira na to što tužiteljica ne traži deklaratorno utvrđenje ove ništetnosti.
18. Tužena je temeljem ništetne ugovorne odredbe o promjenjivosti ugovorene kamatne stope po jednostranoj odluci banke nepripadno stekla određene mjesečne iznose obračunate kamate koje tužiteljica potražuje temeljem čl. 296 st.1. te čl. 324. st. 1 i 2. u svezi s člankom 323. ZOO.a.
19. Isto tako, čl. 1111 st.1. ZOO-a je propisano kad dio imovine neke osobe ne bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ili zakonu, stjecatelj je dužan vratiti ga, odnosno ako to nije moguće, naknaditi vrijednost postignute koristi.
20. Obzirom na sve prethodno navedeno tužiteljica ima pravo potraživati povrat preplaćenog utuženog iznosa i to u kunskoj protuvrijednosti CHF, jer je na taj način i pomirivala anutitete prema tuženoj ( vraća se ono što se nezakonito primilo).
21. Prema odredbi čl.215. st.1. ZOO-a, zastara počinje teći provg dana poslije dana kada je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze, ako zakonom za pojedine slučajeve nije što drugo propisano.
22. Podnošenjem kolektivne tužbe Trgovačkom sudu u Zagrebu u sporu za zaštitu kolektivnih prava pod posl. br. P-… prekinut je tijek zastare, dok je pravomoćnim okončanjem spora pred Visokim Trgovačkim sudom RH donošenjem presude pod posl. br. Pž-… dana 13. lipnja 2014. g. zastara počela teći iz početka, kada je tužiteljica stekla pravo potraživati razliku više plaćenih kamata, te joj očito nije protekao opći zastarni rok od pet godina propisan čl.225. ZOO-a.
23. Naime, izmjenama i dopunama ZPP-a ( NN broj 57/11) od 25. svibnja 2011.g. uvedena je nova glava 32. (tužba za zaštitu kolektivnih interesa i prava) pa je čl. 502. a. propisano tko na koji način može podnijeti tužbu radi zaptite kolektivnih interesa i prava, a čl.502.c. je propisano da fizičke i pravne osobe se mogu u posebnim parnicama za naknadu štete pozvati na pravno utvrđenje iz presude kojom će biti prihvaćeni zahtjevi iz tužbe iz čl. 502.a .st. 1. ovoga zakona, u kojem slučaju će sud biti vezan za ta utvrđenja u parnici u kojoj će se ta osoba na njih pozvati.
24. Bez stupanja na snagu izmjena ZPP-a koje omogućuju kolektivnu tužbu, pojedincu prije stupanja na snagu tih izmjena nije bio moguć pristup sudu na ovakav način radi utvrđenja ništetnosti određenih ugovornih odredbi onako kako je to sada regulirano izmjenama ZPP-a, odnosno novim pravnim mogućnostima zaštite kolektivnih interesa, pa time i zaštitom pojedinačnih interesa fizičkih osoba.
25. Obzirom na ništetnost odredbi Ugovora o kreditu u dijelu koji se odnosi na promjenjivost kamatne stope, tužena je dužna vratiti sve ono što je primila na temelju takvih odredbi sukladno odredbama čl.323.st.1.ZOO-a. Odredbom čl.1111.st.1. ZOO-a je propisano kad dio imovine neke osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ili zakonu, stjecatelj je dužan vratiti ga, odnosno, ako to nije moguće, naknaditi vrijednost postignute koristi. Odredbom čl.166.st.1.ZOO-a je propisano da se ispunjenje sastoji u izvršenju onoga što čini sadržaj obveze, te niti ga dužnik može ispuniti nečim drugim, niti vjerovnik može zahtijevati nešto drugo.
26. U konkretnom slučaju između stranaka je zaključen Ugovor o kreditu s valutnom klauzulom, te je tužitelj svaki mjesec vršio plaćanje anuiteta u kunskoj protuvrijednosti iznosa određenog u CHF. Sukladno prethodno navedenim jasnim odredbama ZOO-a, tužitelj je ovlašten zahtijevati povrat onoga što je tužena zaprimila, odnosno kunsku protuvrijednost iznosa određenog u CHF. Tužitelj napominje da je i sudska praksa kroz odluku Županijskog suda u Varaždinu posl.br.Gž-…od 29.listopada 2018.g. zauzela stav: „... Pritom se ukazuje tužitelju da po osnovi stjecanja bez osnova ima pravo na isplatu ili u kunskim novčanim iznosima ili u kunskoj protuvrijednosti pojedinačnih iznosa izraženih u valuti CHF prema tečaju na datume anuitetnih otplata, jer je upravo za isplaćene iznose u kunama ili u kunskoj protuvrijednosti iznosa CHF na dan pojedinačnih uplata, u visini obračunate razlike anuiteta po ugovornoj kamatnoj stopi od 5,50% i promjenjivoj kamatnoj stopi, umanjena imovina tužitelja i povećana imovina tuženice.“ Obzirom na sve prethodno navedeno tužitelj ima pravo potraživati povrat preplaćenog utuženog iznosa i to u kunskoj protuvrijednosti CHF, jer je na taj način i podmirivao anuitete prema tuženoj (vraća se ono što se nezakonito primilo).
27. U svom nalazu i mišljenju od 08. lipnja 2020 sudski vještak M. Z. je naveo da je razlika između obračunatih anuiteta u planu otplate od strane banke i kamate iz dodatka ugovora iznosi 4,90 % tako da je više plaćena kamata 57.327,51 kn te manje plaćena glavnica 16.637,70 kn.
28. U svom iskazu sudski vještak M. Z. je naveo:
Mogu kazati da u cjelosti ostajem kod svog pisanog nalaza i mišljenja a u odnosu na prigovore tuženika mogu navesti sljedeće. Da je ukupno otplaćena glavnica prema početnom otplatnom planu u predmetnom razdoblju vještačenja jednaka 222904,10 kuna a da je ukupno stvarno otplaćen a glavnica prema korigiranom otplatnom planu u istom razdoblju jednaka 206268,40. Razlika između te dvije brojke daje 16.635,70 kuna. Na posebno pita. zam. pun. tužen bika da li je tužitelj iznos od 16.635,70 kuna platio tuženiku odnosno da li je isti iznos prešao iz imovine tužitelj u imovinu tuženika. Vještak odgovara da to vještakov zadatak nije bio. Vještak je imao za zadatak izračunati razliku između početnog otplatnog plana između banke i tužitelja i stvarno obračunatih rata odnosno anuiteta. Zam. pun .tuženika ustraje na postavljenom pitanju obzirom kako tužitelj upravo potražuje iznos koji je vještak naveo i izračunao sljedom čega je nužno da vještak odgovori na postavljeno pitanje da li je navedeni iznos tužitelj uopće platio. U ovakvim situacijama vještć platio svoje rate kredita. Zadatak je kako sam i prije naveo utvrditi razlike onoga što je banku tužitelju i obračunavala. Na posebno pit. pun. tužitelja s obzirom da je kredit prijevremeno otplaćen da li je i ovaj iznos tužitelj trebao platiti tuženiku s ostatkom duga. Vještak odgovora. Kod prijevremene otplate kredita koju je tužitelj na pravio banka obračunava sve dospjele dugove uključujući glavnicu dospjelu na dan, obračunatu kamatu do tog datuma te sve eventualne troškove zatvaranja kredita, eventualne zatezne kamate te druge troškove koji iz toga mogu i proizaći. Ako je tužitelj zatvorio kredit onda se u svakoj banci podrazumjeva da je osoba otplatila sve navedeno. Na posebno pit. zam. pun. tuženika da li je povećana kamata uvećala glavnicu . Vještak odgovara . Nije nego je u predmetnom razdoblju u svakom Anuitetu udio glavnice bio smanjen. Samim time proizlazi ii razlika u iznosu otplaćene glavnice koju smo prethodno spomenuli. Na posebno zam. pun. tuženika da li je glavnica tijekom cijelog perioda otplate kredita bila ista. Vještak odgovara: Ugovorena ukupna glavnica je uvijek ista, ali se promjenom kamatne stope u bilo kojem načinu obračuna kredita i udio glavnice u svakim anuitetu mjenja . Ovim načinom obračuna udio glavnice je primjerice u 1 rati kredita najmanji a u zadnjoj rati najveći.
29. Sud u cijelosti poklanja vjeru nalazu i mišljenju sudskog vještaka M. Z. čije vještvo je stručno i argumentirano i isto je u cijelosti u skladu sa dostavljenom dokumentacijom u sudski spis, isti vještak je otklonio sve prigovore tuženika na ročištu od 24.11.2022.
30. Zbog svega iznesenog valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.
31. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl.154.st.1 Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13 dalje: ZPP) te na odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ 142/12, 103/14, 118/14, dalje OT) a sastoje se od sastava tužbe -100 bodova, pristupa na ročište od 3. prosinca 2020 -100 bodova, 8. ožujka 2021- 100 bodova, 17. svibnja 2021. - 100 bodova, 20. rujna 2021- 100 bodova 24 studenoga 2022-100 bodova, sastava podneska od 17 . listopada 2019 -100, bodova, 1. veljače 2021- 100 bodova, 12. svibnja 2021.- 100 bodova odnosno ukupno 900 bodova, što uz vrijednost boda s paušalom od 10,00 kuna, daje iznos od 9.000,00 kuna,koji iznos je uvećan na ime 25% PDV-a odnosno 2.250,00 kuna, troškova vještačenja 2.000,00 kuna, pristojbe tužbe od 1.237,00 kuna, pristojbe presude od 1.257,00 kuna pa zbrajajući te iznose dolazi se od iznosa od 15.744,00 kune koji iznos je određen u točki III. izreke presude.
U Splitu, 29. prosinca 2022.
S U D A C
Dragan Ramljak, v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od primitka. Žalba se podnosi ovom sudu u 3 primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud. (Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.)
DNA:
-punomoćniku tužitelja
-punomoćniku tuženika
-u spis
