REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd 1682/2021-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, Željka Šarića člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Glušića člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i mr. sc. Igora Periše, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja GH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Anti Pecirepu, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupanog po Općinskom državnom odvjetništvu u Karlovcu, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu broj Gž R-778/2020-2 od 26. studenog 2020., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Karlovcu broj Pr- 20/2018-18 od 26. ožujka 2020., u sjednici vijeća održanoj 28. prosinca 2022.,

r i j e š i o  j e:

Odbacuje se tužiteljev prijedlog za dopuštenje revizije kao nedopušten.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv dijela presude Županijskog suda u Splitu broj Gž R-778/2020-2 od 26. studenog 2020., kojim je potvrđena presuda Općinskog suda u Karlovcu broj Pr-20/2018-18 od 26. ožujka 2020. i kojim je odbijen njegov zahtjev za nadoknadom troška žalbenog postupka.

2. Tuženik nije podnio odgovor na prijedlog.

3. Tužbeni zahtjev je pravomoćno odbijen jer je tužitelj u potpunosti iskoristio sve slobodne dane ostvarene prekovremenim radom na terenu, a broj kojih prekovremenih sati je utvrđen na temelju evidencije radnog vremena dostavljene od strane tuženika, budući da je tužitelj u svome iskazu naveo da se nekada radilo prekovremeno, u prosjeku 2 do 3 sata iza redovnog radnog vremena, a nekada subotom i nedjeljom, pa takvi neodređeni navodi nisu mogli biti temelj za određivanje visine tužbenog zahtjeva.

4. U prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelj je postavio sljedeća pitanja: ''I. Je li sud dužan provesti po radniku predložene dokaze na okolnost radnog vremena ukoliko radnik u parnici tvrdi da Evidencija radnog vremena koju vodi poslodavac nije točna odnosno predstavlja li propust suda da provede predložene dokaze bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 6. ZPP-a?

II. Može li se broj odrađenih prekovremenih sati u parnici dokazivati iskazima svjedoka? Je li pravilno odbiti izvođenje personalnih dokaza na ovu okolnost s obrazloženjem da se broj prekovremenih sati ne može iskazivati u paušalnom iznosu bez navođenja točnih datuma i broja sati?

III. Je li djelatna vojna osoba u slučaju spora oko sadržaja evidencija radnog vremena koje vodi Ministarstvo obrane Republike Hrvatske dužna u upravnom postupku osporavati valjanost evidencija radnog vremena poslodavca kao conditio sine qua non vođenja parnice za isplatu razlike plaće pred stvarno i mjesno nadležnim sudom?

IV. Koje je značenje potpisa radnika na evidenciji radnog vremena koju je po zakonu dužan voditi poslodavac, da li je radnik (u konkretnom slučaju djelatna vojna osoba) svojim potpisom na Evidenciji radnog vremena Ministarstva obrane Republike Hrvatske bezrezervno prihvatio kao istinit njezin sadržaj u pogledu upisane satnice radnog vremena, upisanih vrsta službe i iskazanih sati po pojedinim osnovama ili pak treba smatrati da radnik svojim potpisom samo potvrđuje da mu je poslodavac predočio evidenciju radnog vremena na uvid?

V. Treba li smatrati da Dnevne evidencije radnog vremena koje Ministarstvo obrane Republike Hrvatske vodi za djelatne vojne osobe u smislu evidencije radnog vremena za obračun plaća, predstavljaju javnu ispravu u smislu čl. 230. ZPP-a?''.

5. U obrazloženju važnosti postavljenih pitanja pozvao se na odluke revizijskog suda broj Rev-3773/2018-2 od 8. siječnja 2019., Županijskog suda u Zagrebu broj Gž R- 1220/2019 od 24.09.2020., Gž R-1233/2019 od 11.05.2020. i Gž R-1222/2019-3 od 17.04.2020., ističući da su navedeni drugostupanjski sudovi ukinuli nižestupanjske presude smatrajući da je učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz 354. st. 2. t. 6. ZPP-a na štetu tužitelja. Pozvao se i na presude Županijskog suda u Splitu broj Gž R-778/2020-2 od 26.11.2020. i Županijskog suda u Rijeci broj Gž R-391/2018 od 13.12.2018.

6. Postupajući sukladno odredbama čl. 385., 385.a i 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP) vijeće revizijskog suda je ocijenilo da je prijedlog nedopušten.

7. Prva dva pitanja nisu određena pravna pitanja u smislu odredaba čl. 385.a i čl. 387. st. 3. ZPP i nemaju važnost za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, niti za razvoj prava kroz praksu, jer odgovor na njih ovisi o okolnostima konkretnog slučaja i jer zanemaruju načelo slobodne ocjene dokaza kao jedno od temeljnih načela parničnog postupka, pa tako i odredbe čl. 8. i čl. 220. st. 2. ZPP.

8. Treće, četvrto i peto pitanje polaze od pogrešnih postavki da su u pobijanoj presudi zauzeta shvaćanja da je osporavanje valjanosti evidencija radnog vremena poslodavca u upravnom postupku conditio sine qua non vođenja parnice za isplatu razlike plaće pred stvarno i mjesno nadležnim sudom, da je tužitelj svojim potpisom na Evidenciji radnog vremena Ministarstva obrane Republike Hrvatske bezrezervno prihvatio kao istinit njezin sadržaj u pogledu upisane satnice radnog vremena, upisanih vrsta službe i iskazanih sati po pojedinim osnovama i da Dnevne evidencije radnog vremena koje Ministarstvo obrane Republike Hrvatske vodi za djelatne vojne osobe u smislu evidencije radnog vremena za obračun plaća, predstavljaju javnu ispravu u smislu čl. 230. ZPP. Zato nisu važna ni za odluku u ovom sporu niti za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

9. Slijedom navedenog, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za dopuštenje revizije iz čl. 385.a st. 1. ZPP, valjalo je, na temelju odredbe čl. 392. st. 1. u vezi s čl. 387. st. 5. ZPP, riješiti kao u izreci.

Zagreb, 28. prosinca 2022.

Predsjednica vijeća

Renata Šantek