Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj: Gž R-498/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Ingrid Bučković, kao sucu pojedincu, u građansko pravnoj stvari tužiteljice OU, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Darko Milić, odvjetnik iz Rijeke, Trpimirova 2/9, protiv tuženika Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet, Rijeka, Braće Branchetta 20, OIB: 98164324541, radi isplate razlike plaće, odlučujući o žalbi tuženika podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba Opatiji, poslovni broj Pr-1973/2020-8 od 19. siječnja 2022., 28. prosinca 2022.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika, kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba Opatiji, poslovni broj Pr-1973/2020-8 od 19. siječnja 2022., u točki I. izreke u dijelu kojim je naloženo tuženiku da isplati tužiteljici iznos od 6.003,90 kuna/796,85 eura[1] bruto, s pripadajućim zateznim kamatama, osim na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenom bruto iznosu te u odluci o troškovima postupka iz točke II. izreke.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom, u točki I. izreke naloženo je tuženiku da isplati tužiteljici iznos od 6.003,90 kn s pripadajućim zateznim kamatama na svaki pojedini mjesečni iznos od 16.-tog u mjesecu do isplate, izuzev na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenim bruto iznosima. Točkom II. izreke, naloženo je tuženiku da naknadi tužiteljici troškove postupka u iznosu od 2.812,50 kn, sa zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

2. Protiv navedene presude žalbu je podnio tuženik, sadržajno pobijajući dosuđujući dio presude, iz žalbenog razloga propisanog čl. 353. st. 1. toč. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91., 91/92., 112/99. 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., dalje: ZPP), s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i odbije tužbeni zahtjev, uz naknadu troškova sudskih pristojbi.

3. Žalba nije osnovana.

4. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu razlike plaće za razdoblje od prosinca 2015. do siječnja 2017., u ukupnom bruto iznosu od 6.003,90 kn s pripadajućim zateznim kamatama, koji zahtjev temelji na odredbi čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011. i Arbitražnoj odluci od 7. prosinca 2011..

5. Pazeći po službenoj dužnosti povodom podnesene žalbe na temelju čl. 365. st. 2. u vezi s čl. 467. st. 1. ZPP-a na bitne procesne povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, ovaj sud je utvrdio da u postupku pred prvostupanjskim sudom i donošenjem pobijane presude nije počinjena nijedna od tih procesnih povreda.

6. Među strankama nije sporno da je tužiteljica zaposlenica tuženika koji predstavlja javnu službi i da joj je tuženik u utuženom razdoblju obračunao i isplatio plaću po osnovici od 5.108,84 kn, odnosno za siječanj 2017. temeljem osnovice u iznosu od 5.211,02 kn. Sporno je da li je tuženik bio dužan tužiteljici obračunati i isplatiti plaću po osnovici u iznosu od 5.415,37.

7. Prvostupanjski sud utvrđuje:

- da je utuženom razdoblju na snazi bio Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama („Narodne novine“ broj 141/12, dalje: TKU/12) koji u čl. 51. određuje da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću, da osnovnu plaću čini umnožak koeficijenta složenosti radnog mjesta na koje je zaposlenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža, a da su dodaci na osnovnu plaću stimulacija, dodaci na posebne uvjete rada, položajni dodaci i uvećanja plaće. Pri tome, čl. 51. st. 4. TKU/12 određuje da ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenog 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim dokumentima

- da su Vlada RH i Sindikati javnih službi i to: Sindikat hrvatskih učitelja, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski liječnički sindikat, Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara-medicinskih tehničara, te Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi 23. studenoga 2006. zaključili Sporazum o osnovici za plaću u javnim službama, a kojim su Sporazumom ugovorili da se osnovica za izračun plaće u javnim službama povećava za 6% u 2007., zatim u 2008., te u 2009. i da se navedene obračunske osnovice primjenjuju od 1. siječnja svake godine,

- da su Vlada RH i Sindikati javnih službi 13. svibnja 2009. zaključili Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama kojim su se suglasili o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz 2008. u visini od 5.108,84 kn bruto , s time da su u čl. III Dodatka utvrdili način povrata osnovice i to tako da se osnovica za obračun plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn bruto nakon što službeni pokazatelji DZS ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, te su u čl. IV. Dodatka Sporazumu odredili i način usklađivanja pariteta između prosječne mjesečne bruto plaće početnika s VSS u javnim službama (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu bruto minimalnu plaću u Republici Hrvatskoj,

- da su Vlada RH i Sindikati javnih službi 26. listopada 2011. zaključili Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje:Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu), s tim da te izmjene nisu potpisane po Samostalnom sindikatu zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske iako su po predstavnicima tog sindikata parafirane, a kojim su izmjenama promijenjeni čl. III. te čl. IV. Dodatka, koji su se odnosili na način povrata osnovice i način usklađivanja pariteta, a promijenjen je i čl. VII. Dodatka u kojem su utvrđeni odgovarajući uvjeti nužni za ostvarivanje odredbi Dodatka te Izmjena i dopuna Dodatka i to na način da se uskladba odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao, ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativni rast u nekom od razdoblja opisanih u čl. III. do V. tih Izmjena i dopuna,

- da je 7. prosinca 2011. godine arbitraža koja je sastavljena temeljem Sporazuma o arbitraži donijela Arbitražnu odluku kojom je utvrdila sadržaj Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu,

- da su Vlada RH, te Sindikati javnih službi koji su potpisali naprijed spomenute Izmjene od 26. listopada 2011. donijeli 28. prosinca 2012. i Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna o osnovici plaće za javne službe, a to u odnosu na čl. IV. u vezi s čl. VII. Dodatka Sporazumu,

8. U odnosu na pravnu valjanost Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu, prvostupanjski sud zauzima stav da iste imaju pravnu narav i pravnu snagu kolektivnog ugovora sklopljenog sukladno čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama („Narodne novine“ broj 39/09., 124/09., dalje: ZOPJS), s time da je Odluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama („Narodne novine“ broj 40/09.) stavljena izvan snage stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovici plaće u javnim službama („Narodne novine“ broj 124/09., dalje ZID ZOPJS).

9. Vezano za rok važenja Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu, prvostupanjski sud zauzima stav da je sukladno članku XI. stavak 4. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu ugovoreno trajanje istih pet godina pa da je zbog pravila o produženoj primjeni kolektivnih ugovora iz članka 199. stavak 1. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14., dalje:ZR) njihova primjena istekla 26. siječnja 2017.

10. U odnosu na ispunjenje uvjeta za povišenje osnovice, prvostupanjski sud cijeneći da je iz pokazatelja Državnog zavoda za statistiku RH vidljivo da je tromjesečni BDP u drugom tromjesečju 2015. realno bio veći za 1,2% u odnosu na isto tromjesečje 2014., a da je tromjesečni BDP u trećem tromjesečju 2015. bio realno veći za 2,8% u odnosu na isto tromjesečje 2014, zaključuje da je za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine došlo do rasta međugodišnjeg realnog tromjesečja prosječeno 2% (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja - 1,2% + 2,8% = 4% : 2 = 2%), slijedom čega da proizlazi da su krajem studenog 2015. ispunjeni uvjeti iz članka III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu za primjenu osnovice za obračun plaće u javnim službama od 5.415,37 kn bruto.

11. U odnosu na načina primjene osnovice, a s obzirom na to da se plaće u javnim službama isplaćuju iz državnog proračuna te da ih tuženik sam ne obračunava, već to čini preko Centralnog obračuna plaća, prema stavu prvostupanjskog suda do primjene navedene osnovice plaća nije moglo doći "automatizmom", ali propust Vlade RH da donese Odluku o visini osnovice za izračun plaće u javnim službama ne može ići na štetu tužiteljice, iz razloga što je Vlada RH sklopila sve navedene pravne poslove, uključujući i Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. u ime i za račun svih poslodavaca iz javnih službi pa je trebala i osigurati sve materijalne i formalne pretpostavke da poslodavci, pa tako i tuženik, mogu ispuniti svoje obveze, uključujući i povećanje osnovice kada su se za to ispunili uvjeti.

12. Stoga, prvostupanjski sud, pri nespornoj visini tužbenog zahtjeva, dosuđuje tužiteljici utuženi iznos razlike plaće, s pripadajućim zateznim kamatama na svaku pojedinu mjesečnu razliku od 16. tog u mjesecu za prethodni mjesec do isplate osim zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, pozivom na čl. 92.st.3. ZR-a i čl. 29. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., dalje ZOO).

13. Odluku o troškovima postupka prvostupanjski sud temelji na čl. 154. st.1. i čl. 155. ZPP-a pa dosuđuje tužiteljici troškove postupka u cijelosti, u visini odmjerenoj sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (“Narodne novine” broj 142/12., 103/14., 118/14. i 107/15., dalje: Tarifa).

14. Pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je prihvatio zahtjev tužiteljice za isplatu utuženog iznosa s pripadajućim zateznim kamatama.

15. Pravilan je stav prvostupanjskog suda da Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu predstavljaju kolektivni ugovor koji je sklopljen u skladu s odredbom čl. 2. ZOPJS-a, na temelju kojeg propisa se osnovica plaće u javnim službama određuje kolektivnim ugovorom kojeg sklapa Vlada RH i sindikati javnih službi, kao i u skladu s odredbom čl. 51. st. 4. TKU/12, kojim je bila utvrđena primjena Dodatka Sporazumu iz 2009. te svih njegovih izmjena i dopuna ili novih sporazuma koji se na njega nastavljaju, a koji predstavljaju važeće dokumente koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim dokumentima. Istu odredbu je sadržavao i Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama („Narodne novine“ broj 115/10, dalje: TKU/10).

16. Naime, Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu potpisali su sindikati javnih službi s jedne strane i Vlada Republike Hrvatske, s druge strane, te je u Preambuli navedeno da je svrha sklapanja Dodatka Sporazumu iz 2009. osigurati primjerenu i pravednu cijenu rada u javnim službama nakon izlaska iz gospodarskih teškoća. Radi provedbe tog dokumenta su prihvaćene konkretne mjere, između ostalog, analiza odredbi svih kolektivnih ugovora, svih izmjena, odnosno dodataka ugovorima te svih sporazuma koji u naravi stvari predstavljaju kolektivne ugovore, a kojima se reguliraju plaće, odnosno kriteriji za određivanje plaća u javnim službama, kao i sve propise kojima se određuju plaće, odnosno kriteriji za određivanje plaća u javnim službama. Upravo iz sadržaja Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu proizlazi da se radi o dokumentu koji po svojoj naravi predstavlja kolektivni ugovor kojim su regulirani kriteriji za određivanje plaća u javnim službama pa su utoliko neosnovani žalbeni navodi tuženika da bi takve odredbe morale biti dio teksta zakona, odnosno konkretnog kolektivnog ugovora.

17. Također, u konkretnom slučaju pozivom na čl. 199. st. 1. ZR-a primjenjuju se pravila o produženoj primjeni kolektivnih ugovora u razdoblju od narednih tri mjeseca, slijedom čega je rok važenja Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu istekao s danom 26. siječnja 2017., kako to pravilno zaključuje prvostupanjski sud.

18. Stoga je suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud, pri nespornoj visini tužbenog zahtjeva, pravilno primijenio materijalno pravo kada je tužiteljici dosudio utuženi iznos na ime razlike između isplaćene plaće i plaće obračunate po povećanoj osnovici za utuženo razdoblje.

19. Pravilna je i odluka o troškovima postupka, jer iako se prvostupanjski sud pogrešno pozvao na čl. 154. st. 1. ZPP-a, umjesto ispravno na čl. 154. st. 5. ZPP-a s obzirom da tužiteljica nije uspjela s razmjerno neznatnim dijelom tužbenog zahtjeva zbog kojeg nisu nastali posebni troškovi, tužiteljici pripada naknada troškova postupka u cijelosti.

20. Iz navedenih razloga, valjalo je primjenom čl. 368. st. 1. ZPP-a odbiti žalbu tuženika, kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu u dosuđujućem dijelu točke I. izreke i u točki II. izreke, kao u izreci ove presude.

21. Prvostupanjska presuda u odbijajućem dijelu točke I. izreke, kao nepobijana, ostaje neizmijenjena.

U Rijeci 28. prosinca 2022.

Sutkinja

Ingrid Bučković