Poslovni broj: 11 Kž-1119/2022-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Lidije Vidjak kao predsjednice vijeća, te Siniše Pleše i Renate Miličević kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Kristine Šušilović, u kaznenom predmetu protiv optuženog D.J., zbog kaznenog djela protiv imovine – krađa – iz članka 228. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17 i 118/18 - u daljnjem tekstu: KZ/11) odlučujući o žalbi koju je protiv presude Općinskog suda u Varaždinu broj: 10 K-195/2020 od 28. veljače 2022., podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Varaždinu, u sjednici vijeća održanoj 27. prosinca 2022.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba državnog odvjetnika kao neosnovana i potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinski sud u Varaždinu, na temelju članka 544. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14,70/17 i 126/19 – u daljnjem tekstu: ZKP/08), stavio je izvan snage kazneni nalog tog suda broj K-195/2020-2 od 26. lipnja 2020. te je, nakon održane rasprave, na temelju članka 453. točka 3. ZKP/08 oslobodio od optužbe optuženog D.J. da bi počinio kazneno djelo protiv imovine – krađa – iz članka 228. stavak 1. i 2. KZ/11, činjenično pobliže opisano u izreci presude.
2. Na temelju članka 149. stavka 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. do 5. ZKP/08 te nužni izdaci optuženika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.
3. Protiv navedene presude žalbu je podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Varaždinu, a žali se zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te predlaže da drugostupanjski sud pobijanu presudu ukine i predmet uputiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
4. Odgovor na žalbu podnio je optuženi D.J., s prijedlogom da se žalba državnog odvjetnika "odbaci i prizna pobijana presuda“.
5. Na temelju članka 474. stavak 1. ZKP/08 spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.
6. Žalba državnog odvjetnika nije osnovana.
7. Državni odvjetnik u žalbi polemizira s utvrđenjima prvostupanjskog suda i smatra da je prvostupanjski sud pogrešno analizirao i ocijenio provedene dokaze i to u prvom redu iskaze svjedoka B.H., koji je vidio da optuženik određene stvari oštećenika stavlja u svoje vozilo, a što djelomično potvrđuje i svjedok D.K. i da pravilnom analizom i ocjenom tih iskaza i to na način kako ih analizira i ocjenjuje državni odvjetnik, proizlazi da je optuženik počinio inkriminirano mu kazneno djelo iz članka 228. stavak 1. KZ/11 za koje ga je prvostupanjski sud pogrešno oslobodio od optužbe.
7.1. Prema mišljenju ovog drugostupanjskog suda, prvostupanjski sud je iznio jasne i potpune razloge za svoja utvrđenja na temelju kojih je izveo pravilan zaključak da nije dokazano da bi optuženik počinio inkriminirano mu kazneno djelo. Državni odvjetnik ispušta iz vida sve dokaze u svojoj ukupnosti, a kada se isti analiziraju u međusobnoj povezanosti, kako je to pravilno učinio prvostupanjski sud, proizlazi naprijed navedeni zaključak. Naime, osim iskaza svjedoka B.H. i djelom iskaza svjedoka D.K. ne postoji niti jedan, u prvom redu materijalni dokaz iz kojeg bi proizlazilo da je optuženik oštećeniku otuđio inkriminirane predmete. Osim optuženika u inkriminirano vrijeme kod oštećenika su radili i B.H. te povremeno B.H.i D.K.. Iz iskaza oštećenika proizlazi da je primijetio nestanak predmeta tek kada je u automobilu B.H. vidio neke svoje predmete i tada mu je B.H. rekao da je neke predmete otuđio i optuženik, a to mu je, za dio predmeta, potvrdio i D.K. pa je na taj način posumnjao na optuženika kao počinitelja kaznenog djela. Kada se ima na umu da iz iskaza oštećenika proizlazi da mu je B.H. već u dva navrata otuđio neke predmete i da mu je zbog toga oštećenik uzimao dio plaće, što navedeni svjedok i potvrđuje u dijelu da mu je oduzimano od plaće, ali navodi da ne zna zbog čega, te činjenica da navedeni svjedoci optuženika, koji poriče počinjenje kaznenog djela, nisu prijavili oštećeniku odmah kada su navodno vidjeli da je otuđio oštećeniku predmete nego tek kada je oštećenik pojedine svoje predmete vidio u vozilu B.H., onda proizlazi zaključak da je prvostupanjski sud pravilno analizirao i ocijenio provedene dokaze na temelju kojih nije s potrebnom izvjesnošću za donošenje presude kojom se optuženik proglašava krivim (članak 455. stavak 1. ZKP/08) dokazano da bi optuženik počinio inkriminirano mu kazneno djelo, te ga je pravilno oslobodio od optužbe. Slijedom navedenog žalba državnog odvjetnika nije osnovana.
8. Drugostupanjski sud ispituje presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i iz osnova iz kojih se pobija (članak 476. stavak 1. ZKP/08 u svezi članka 467. ZKP/08).
9. Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, u skladu s člankom 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP/08, nije našao da bi bila ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka, niti povreda kaznenog zakona na štetu optuženika, na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
10. S obzirom na navedeno trebalo je primjenom članka 482. ZKP/08 odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu 27. prosinca 2022.
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Lidija Vidjak,v.r.
