Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: 50 Gž Ovr-1874/2022-5
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji Vlatki Fresl Tomašević, kao sucu pojedincu, u ovršnoj pravnoj stvari po prijedlogu ovrhovoditelja H. T. d.d., Z., OIB:…, koje zastupa punomoćnik T. Z., odvjetnik iz Odvjetničkog društva Z. i partneri d.o.o., u K., protiv ovršenice M. U. iz V., OIB: …, radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Kutini, poslovni broj Ovr-447/2022-3 od 28. listopada 2022., dana 27. prosinca 2022.
r i j e š i o j e
Preinačuje se rješenje Općinskog suda u Kutini, poslovni broj Ovr-447/2022-3 od 28. listopada 2022. i rješava:
Odbija se zahtjev ovršenice da se pljenidba i prijenos novčanih sredstava po zahtjevu za izravnu naplatu ovrhovoditelja od 5. srpnja 2021. temeljem rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika M. B., poslovni broj Ovrv- 9762/2009 koje je postalo pravomoćno i ovršno 2. studenog 2009. proglasi nedopuštenom.
Nalaže se ovršenici da ovrhovoditelju naknadi trošak žalbenog postupka u iznosu od 156,25 kn/20,73 eura[1] u roku od 8 dana.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja pljenidba i prijenos novčanih sredstava po zahtjevu za izravnu naplatu ovrhovoditelja od 5. srpnja 2021. temeljem rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika M. B., poslovni broj Ovrv-9762/2009 koje je postalo pravomoćno i ovršno 2. studenog 2009. proglašena je nedopuštenom.
2. Protiv navedenog rješenja ovrhovoditelj je podnio žalbu zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007- Odluka USRH, 84/2008, 86/2008- Odluka USRH, 123/2008, 57/2011, 25/13, 89/14- Odluka USRH, 70/19, 80/22 u daljnjem tekstu ZPP) koji se u ovršnom postupku primjenjuje temeljem odredbe čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj112/12, 25/13, 93/14, 55/16- Odluka USRH, 73/17, 131/20 u daljnjem tekstu OZ) s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje prvostupanjskome sudu.
3. U odgovoru na žalbu ovršenica osporava navode žalbe ovrhovoditelja te predlaže da sud drugog stupnja istu odbije i potvrdi prvostupanjsko rješenje.
4. Žalba ovrhovoditelja je osnovana.
5. Pošavši od utvrđenja da je ovrhovoditelj zahtjevom za naplatu od 5. srpnja 2021. podnio prijedlog za ponovno postupanje po osnovi za plaćanje, rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika M. B., poslovni broj Ovrv-9762/2009 koje je postalo pravomoćno i ovršno 2. studenog 2009., u odnosu na koju osnovu je Financijska agencija (u daljnjem tekstu FINA) prestala s postupanjem budući su se ispunili uvjeti iz čl. 12. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Narodne novine broj 68/18, dalje ZPONS), da niti jednom zakonskom odredbom tog Zakona nije predviđena mogućnost da FINA, nakon prestanka izvršavanja osnove za plaćanje, može ponovno naložiti zavođenje iste osnove za plaćanje kao i da prema stavu Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 27. studenog 2019. nije dopušten prijedlog ovrhovoditelja da FINA nakon što je prestala postupati po rješenju o ovrsi temeljem čl. 12. ZPONS i isto rješenje izbrisala iz Očevidnika ponovno to rješenje upiše u Očevidnik i nastavi po njemu postupati sud prvog stupnja predmetnu pljenidbu i prijenos novčanih sredstava po zahtjevu za izravnu naplatu ovrhovoditelja od 5. srpnja 2021. proglasio je nedopuštenim.
6. Navedena utvrđenja ne mogu se prihvatiti.
7. Naime, pravno shvaćanje zauzeto na sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 27. studenog 2019., na koje se prvostupanjski sud u pobijanoj odluci poziva, nije primjenjivo u ovoj pravnoj stvari. Naime, istim je određeno da nije dopušten prijedlog ovrhovoditelja da FINA, nakon što je na temelju čl. 12 ZPONS prestala postupati po rješenju o ovrsi i isto izbrisala iz Očevidnika, ponovno navedeno rješenje o ovrsi upiše u Očevidnik i nastavi ponovno postupati sukladno istome.
8. Iz navoda stranaka proizlazi da u ovoj žalbenoj fazi nije sporno, a što proizlazi i iz preslike zahtjeva za izravnu naplatu od 5. srpnja 2021. koji je priložila ovršenica uz prijedlog za proglašenje izravne naplate nedopuštene, da je rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika M. B., poslovni broj Ovrv-9762/2009, koje je postalo pravomoćno i ovršno 2. studenog 2009., određena ovrha na imovini ovršenice, da je ovrhovoditelj navedenu osnovu već ranije dostavio na naplatu FINI, da je navedena osnova bila isknjižena jer po istoj nije bilo naplate u cijelosti, sukladno odredbi čl. 12. ZPONS te da je ovrhovoditelj ponovno podnio istu osnovu plaćanja FINI na postupanje, zahtjevom od 5. srpnja 2021.
9. Dakle kako je u ovoj pravnoj stvari ovrhovoditelj 5. srpnja 2021. dostavio novi zahtjev za izravnu naplatu FINI čime je pokrenuo novi postupak izravne naplate kod FINE odnosno kako nije predložio FINI da nastavi, nakon što je na temelju čl. 12 ZPONS prestala postupati po rješenju o ovrsi i isto izbrisala iz Očevidnika, postupati u tom postupku po toj osnovi, ne radi se o nedopuštenom prijedlogu u smislu naprijed navedenog pravnog shvaćanja.
10. Pri tome valja reći da je svrha i smisao ovršnog postupka upravo ostvarenje prisilne naplate potraživanja ovrhovoditelja koje proizlazi iz određene ovršne ili vjerodostojne isprave. Stoga bi po stavu ovog suda drugog stupnja ograničavanjem ovrhovoditelja da samo jednom može pokrenuti postupak izravne naplate odnosno da ga se onemogući u ponovnom pokretanju istog na način da ponovno dostavi istu osnovu na naplatu FINI nakon što po toj osnovi u postupku izravne naplate nije bilo naplate zbog pomanjkanja sredstava ovršenika dovelo u pitanje samu svrhu ovršnog postupka odnosno postupka izravne naplate.
11. Posljedično navedenom, valjalo je sukladno odredbi čl. 380. toč. 3. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a odlučiti kao u izreci ovoga drugostupanjskoga rješenja.
12. Ovrhovoditelju je valjalo, temeljem čl. 166. st. 1. ZPP u svezi s čl. 21. st. 1. OZ priznati i trošak žalbenog postupka i to za sastav žalbe 12,5 boda (Tbr 10/5 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 142/12, 103/14 ,118/14, 107/15 i 37/22 dalje: Tarifa)) uvećano za pripadajući PDV od 25 % (Tbr 42 Tarife) što uz vrijednost boda od 10,00 kuna sveukupno iznosi 156,25 kn. Ovrhovoditelju nije priznat trošak sudske pristojbe na žalbu jer iz stanja spisa ne proizlazi da je istu platio.
U Zagrebu 27. prosinca 2022.
Sutkinja:
Vlatka Fresl Tomašević, v.r.