Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

    Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

    Poslovni broj: 24. Pp-10447/2022

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Tonki Grgičević uz sudjelovanje Jadranke Povoljnjak, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene K. H., zbog prekršaja iz čl. 10.st.1.t.3., u svezi čl.22.st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji povodom optužnog prijedloga PU Zagrebačke, VII policijske postaje Zagreb, nakon glavne i javne rasprave održane u nazočnosti okrivljene, dana 23. prosinca 2022. godine javno je objavio i

    p r e s u d i o

    I. Okrivljena: K. H., kći S. i B., rođena ... godine u Zagrebu, OIB: …, državljanka Republike Hrvatske, školska sprema SSS, zanimanje samostalni slastičar, zaposlena u Balon centar, mjesečna primanja oko 3.900,00 kuna, razvedena, majka dvoje djece, sa prebivalištem u Z., …, nekažnjavana

    kriva je

    što je dana 21. svibnja 2022.godine u 23,15 sati u Zagrebu, na adresi Jablanska 54, počinila psihičko nasilje u obitelji prema kćeri S. O., na način da je istu prilikom ulaska u stan počela vrijeđati riječima "Smeće, đubre, izbacit ću te iz stana ako još jednom dođeš kasno", nakon čega joj je pljunula u lice i zaključala vrata stana jer je S. O. htjela otići spavati kod prijateljice, a što je kod iste izazvalo osjećaj straha, uznemirenosti i povredu dostojanstva,

    - čime je počinila prekršaj opisan i kažnjiv po čl. 10.st.1.t.3., u svezi čl.22.st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji

    pa joj se na osnovi istog članka istog propisa, primjenom čl.37. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18), izriče novčana kazna u iznosu od 1.200,00 (slovima: tisućudvjesto) kuna/159.27[1] eura (slovima: stopedesetdeveteuradvadesetsedamcenti)

    II. Temeljem odredbe članka 33.stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljena je obvezna platiti novčanu kaznu u roku od 3 (tri) mjeseca po pravomoćnosti ove presude, a ukoliko u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena. Novčanu kaznu ili dvotrećinsku novčanu kaznu okrivljena je obvezna platiti u korist Državnog proračuna odabirući odgovarajuću od priloženih uplatnica, a u protivnom će se postupiti po odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.

    III. Temeljem čl. 16. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji okrivljenoj se izriče zaštitna mjera zabrane uznemiravanja žrtve nasilja u obitelji kćerke Sanje Orsag, rođene 17.03.2004. godine, na bilo koji način, u trajanju od 6 (šest) mjeseci. Zaštitna mjera stupa na snagu po pravomoćnosti ove presude, a povjerava se na provedbu Policijskoj postaji Duga Resa, na čijem području žrtva nasilja u obitelji prebiva. Nadležna policijska postaja će sukladno čl. 14. Pravilnika o načinu provedbe zaštitnih mjera koje su Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji stavljene u nadležnost policije, provoditi zaštitnu mjeru.

    Temeljem čl. 19. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, okrivljena je dužna postupiti u skladu s izrečenom zaštitnom mjerom, te temeljem čl. 24. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ukoliko ne postupi prema izrečenoj zaštitnoj mjeri kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 3.000,00 kuna ili kaznom zatvora od najmanje 10 dana.

    IV. Temeljem odredbe članka 139.stavka 3., u vezi članka 138.stavka 3.točke 3. Prekršajnog zakona okrivljena je obvezna naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 kuna (slovima: dvjesto) kuna/26.54[1] eura (slovima: dvadesetšesteurapedesetčetiricenta), u korist Državnog proračuna prema priloženoj uplatnici, u roku od 3 (tri) mjeseca po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom postupiti po odredbama članka 152.stavka 4. i 11. Prekršajnog zakona.

    Obrazloženje

    1. PU Zagrebačka, VII policijska postaja Zagreb broj 511-19-33-22-1, Klasa 211-07/22-5/13247 podnijela je dana 27.05.2022. godine optužni prijedlog protiv okrivljene, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

    2. Okrivljena je u svojoj obrani poricala izvršenje djela prekršaja, te je navela da je u vrijeme počinjenja prekršaja skrbila o dvije kćerke i to o maloljetnoj G. i S. O., koja je u to vrijeme bila punoljetna. Dana 21.05.2022. godine S. joj je sa prakse javila da će u 13,30 sati doći doma na ručak, ali se ista nije pojavila niti je javila iz kojeg razloga nije došla, te se ona zabrinula. Zvala ju je na mobitel, ali se ona nije javljala. Otišla je na posao, te kada je u 23,00 sata došla doma S. još uvijek nije bila kući, a nije joj se cijeli dan javljala, iako ju je pokušala par puta kontaktirati na mobitel. U 23,10 sati S. joj se javila na poziv, te joj je rekla da se nalazi kod prijateljice i da će ostati spavati kod nje, a ona joj je rekla da mora doći doma, obzirom da se cijeli dan nije javljala niti joj je rekla gdje se nalazi. Kada je došla doma, oko 23,15 sati ušla je u stan te ona nije vikala na nju, niti ju je na bilo koji način vrijeđala, a nije je niti pljunula. Sjela je na krevet do nje te joj mirnim tonom rekla da njezino ponašanje nije u redu, te da joj se treba javiti gdje se nalazi, kako se ne bi brinula, obzirom da skrbi za nju. Ona nije u tom trenutku prema njoj nikako reagirala, a inače nije prihvaćala bilo kakve njezine primjedbe, odnosno nije prihvatila razvod između nje i supruga, te je stalno pravila nekakve probleme. Nadalje je navela da su oni bili u "nadzoru" Centra za socijalni rad, zbog situacije oko razvoda, jer taj proces nije tekao mirno i stalno su bili sukobi između bivšeg supruga i nje, te je bivši suprug imao mjeru zabrane prilaska njoj i u to vrijeme maloljetnim kćerkama. Sanja je ostala spavati kod kuće, a ona je sutradan ujutro otišla na posao, te je Sanja za to vrijeme nazvala gospođu iz Centra koja im je bila u nadzoru i rekla joj da ju je ona teško psihički zlostavljala, na što ju je ista uputila na policiju. Nakon toga Sanja je dok nje nije bilo doma uzela stvari i otišla spavati kod prijateljice, a u ponedjeljak ju je nazvala policija, te su joj rekli da ju je Sanja prijavila za psihičko zlostavljanje, navodeći da ju je vrijeđala i pljunula u lice, a što nije točno. Naime, Sanja je cijelo vrijeme nakon razvoda željela otići kod oca, ali on to nije prihvaćao, te je ista njoj pravila probleme. Nakon ovog događaja, obzirom da je Sanja bila punoljetna, te je ukinut nadzor od Centra za socijalnu skrb, otišla je kod oca koji ju je prihvatio, jer mu je izjavila da ju je ona izbacila iz stana, a što nije točno. Istakla je da tom prilikom nitko nije bio prisutan osim nje i S., da ju je S. i ranije optuživala za psihičko zlostavljanje odnosno navodila je da joj govori svakakve ružne riječi, a što nije točno, a sve iz razloga jer je htjela pošto poto biti kod oca, a to je bio način na koji je ona mislila da će uspjeti doći do njega, pa je čak i tada njegovoj partnerici rekla da ju je ona izbacila iz stana i da joj je svašta rekla. Nakon što je razgovarala s djelatnicima Centra, gospođom koja je u to vrijeme bila u nadzoru i koja je vidjela kakva je situacija, maksimalno je nastojala što manje na bilo koji način sa S. dolaziti u rasprave, obzirom da je znala da joj se može dogoditi ovakva situacija, a ima i drugo dijete o kojem se mora brinuti. Istakla je da nakon što je S. postala punoljetna i otišla kod oca, od tada one ne komuniciraju, a mlađa kćer je ostala kod nje, te ona ne komunicira s ocem.

    3. U postupku sudac je ispitao žrtvu S. O., te je pročitao i izvršio uvid u izviješće od 27.05.2022. godine, u zapisnik o ispitivanju osumnjičenika od 23.05.2022. godine, u zapisnik o ispitivanju svjedoka od 23.05.2022. godine, u obavijest, te u izvod iz prekršajne evidencije.

    4. Žrtva S. O. navela je da se sjeća događaja od 21.05.2022. godine. Naime, u to vrijeme stanovala je kod svoje majke zajedno sa svojom maloljetnom sestrom G.. Još uvijek je pohađala školu, iako je bila punoljetna, te je tog dana imala praksu. Ujutro kada je išla na praksu rekla je majci da će doći vjerojatno kasnije jer su imali stranke koje su trebale frizuru za svadbu, te da će nakon toga otići s prijateljicom na piće. Radila je do nekih 16,00 sati, te je nakon toga majci poslala poruku da ide s prijateljicom na kavu. Obzirom da je bilo jako vruće, zadržala se kod prijateljice do večernjih sati, te ju je negdje između 21,00 -22,00 sati nazvala majka koja je bila jako neugodna na telefon, vikala je na nju, te joj je rekla da odmah dođe kući. Majka je bila ljuta, te ju je pitala da li puši i pije, što je ona negirala. Nakon toga otišla je kući i došla je kući negdje oko 22.20 sati, te kada je ušla u stan majka je počela vikati na nju, vrijeđati je raznim pogrdnim riječima, te joj je prijetila da će je izbaciti iz stana i da će joj uzeti ključeve, te da ne može dolaziti tako kasno. Govorila je da ako se želi tako ponašati da se mora iseliti do 01.06., što je nju jako uznemirilo. Cijelo vrijeme dok je vikala na nju unosila joj se u lice, te govorila razne pogrdne riječi kroz zube, nije ju fizički udarila, ali ju je u jednom trenutku pljunula, čime ju je povrijedila, te je to kod nje izazvala osjećaj straha. Ona je i dalje željela napustiti stan, te otići kod svoje prijateljice, ali joj je majka uzela ključ i zaključala vrata, te ju nije pustila da izađe vani. Otišla je u sobu, plakala je, te je dugo razgovarala s prijateljicom preko telefona, a ujutro je nazvala Centar za socijalni rad i gospođu koja im je bila u nadzoru te joj je ista rekla da ukoliko osjeća nesigurnost, a ima gdje stanovati, da ode iz stana, što je ona uz njenu pomoć nakon nekog vremena i učinila.

    Okrivljena nije imala pitanja na svjedokinju, dodala je da je zadnju poruku dobila od kćerke prije nego što je završila posao, te da nije znala da će ista ostati kod prijateljice. Poruku je dobila u 13,08 sati te je ista obavijestila da će jesti kada dođe doma i da će iza posla otići s prijateljicom na kavu, a nakon toga nije znala što se s njom događaja, pa se zabrinula.

    5. Na suoćenju između okrivljene i žrtve nasilja, gledajući se oči u oči, okrivljena je navela da sve to što je njezina kćer rekla je laž, te da nije vikala na nju, niti ju je pljunula, već joj je sve to rekla mirnim tonom, brinući se za nju jer joj nikada nije imala namjeru nauditi, već se brinula za nju jer joj je majka i voli ju i dalje, a ona možda sada još ne shvaća razlog zbog kojeg se brinula.

    Svjedokinja žrtva nasilja je ostala kod svojih navoda, te je navela da to nije točno, te da je majka taj dan bila jako ljuta na nju, vrijeđala ju je, te ju pljunula i rekla da će je izbaciti iz stana, a što je nju jako uznemirilo i povrijedilo. Okrivljena je pročitala poruke koje je uputila kćerkama s namjerom da opiše svoje ponašanje prema njima, a svjedokinja je navela da su joj iste poznate, jer se njezina majka s time samo htjela ispričati da ima kao dokaz i da ih može pokazati, a što je okrivljena poricala navodeći da je samo htjela objasniti zašto s brinula, obzirom da se nije javila od jutra.

    6. Sudac nije prihvatio dio obrane okrivljene gdje ona navodi da nije počinila psihičko nasilje prema kćerki S. O., te da ju nije vrijeđala raznim pogrdnim riječima i da je nije pljunula, te da joj nije zabranila da izađe vani, jer je taj dio obrane u suprotnosti s iskazom ispitane svjedokinje žrtve S. O., koja je upravo navela da je dolaskom kući, u večernjim satima, majka bila vrlo ljuta, te je vikala na nju, vrijeđajući je i prijeteći joj da će je izbaciti iz stana, te da ju je pljunula, što ju je vrlo uznemirilo i povrijedilo njezino dostojanstvo.

    7. Sudac je u cijelosti prihvatio iskaz ispitane svjedokinje žrtve S. O., koja je iskazala uvjerljivo i okolnosno, a isto tako i na suoćenju s okrivljenom je djelovala uvjerljivo, te se iz njezinog ponašanja nakon samog događaja može zaključiti da ju je postupak majke uznemirio i povrijedio, obzirom da se odmah obratila Centru za socijalnu skrb, nakon toga policiji, a napustila je i stan u kojem je zajedno živjela s majkom, čim joj se za to pružila prilika, bez obzira što je tek postala punoljetna i što samostalan život za nju nije jednostavan.

    8. Nadalje, i činjenica da okrivljena i svjedokinja žrtva, iako su majka i kćer, od pomenutog događaja ne komuniciraju ni na koji način, ukazuje da odnosi između majke i njezine kćerke nisu primjereni, bez obzira koji je tome razlog.

    9. Sudac je prihvatio navode okrivljene da je njezino ponašanje bilo uzrokovano činjenicom da joj se kćerka koja je u to vrijeme, iako je već bila punoljetna, ali je živjela s njom, nije javila u vrijeme kada je ona to očekivala, te se iz tog razloga zabrinula za nju, međutim, način na koji je okrivljena reagirala očito nije bio primjeren, pogotovo ne za odnos majke i kćerke, niti je na ispravan način djelovao na kćerku, već naprotiv, kod iste je prouzrokovao strah i uznemirenost, te povredu dostojanstva.

    10. Naime, bez obzira ako je okrivljena i bila u brizi za svoju kćerku, u trenutku kada je njezina kćerka došla kući, trebala je reagirati na primjereniji način kako bi joj objasnila njezinu brigu, a uzimajući u obzir uzrast kćerke, te činjenicu da se radi o tinejdžerici, koja ne razmišlja na način kao njezina majka.

    Ponekad je vrlo tanka nit između postupanja roditelja prema djeci u svrhu odgoja i s ciljem da ih izvedu na ispravan put i ponašanja koje može preći tu granicu, te se pretvara u psihičko, a ponekad i fizičko nasilje prema djeci.

    11. Nakon ovako provedenog postupka, analizirajući obranu okrivljene i sve provedene dokaze kako pojedinačno tako i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, sud nalazi nedvojbeno utvrđenim da je okrivljena počinila prekršaj koji joj se stavlja na teret.

    12. Stoga je u djelu okrivljene sudac našao obilježja prekršaja iz citirane odredbe navedenog propisa, pa ju je proglasio krivom te joj izrekao novčanu kaznu za koju smatra da je primjerena težini počinjenog prekršaja i stupnju njezine odgovornosti.

    13. Prilikom odmjeravanja kazne okrivljenoj uzete su u obzir okolnosti koje utječu na vrstu i visinu kazne, olakotne okolnosti da okrivljena do sada nije nikad kažnjavana, da redovito, zajedno s mlađom kćerkom Gabrijelom pohađa Centar za kreativni rad, te odlazi kod psihologa radi boljeg razumijevanja djece, kako bi bila što bolji roditelj, imovinske prilike okrivljene, te ponašanje okrivljene nakon izvršenja prekršaja, dok otegotne nisu utvrđene, radi čega je sudac primijenio odredbu čl.37. Prekršajnog zakona i okrivljenoj izrekao novčanu kaznu ispod zakonom propisane minimalne novčane kazne, u uvjerenju da će se i tako ublaženom novčanom kaznom postići svrha kažnjavanja.

    14. Sud je okrivljenoj izrekao zaštitnu mjeru zabrane uznemiravanja žrtve nasilja u obitelji kćerke S. O., rođene 17.03.2004. godine, na bilo koji način, u trajanju od 6 (šest) mjeseci, nalazeći da će se izricanjem navedene mjere u cijelosti postići svrha kažnjavanja kod okrivljene i spriječiti je u ponovnom činjenju ovakvih i sličnih prekršaja.

    15. Temeljem u izreci citiranih propisa, kako je okrivljena proglašena krivom, to je obvezna naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu, koji je odmjeren s obzirom na složenost i duljinu trajanja postupka, te njezino imovno stanje.

    U Zagrebu, 23. prosinca 2022. godine

    Zapisničarka

    Sutkinja

    Jadranka Povoljnjak

    Tonka Grgičević

    UPUTA OPRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 8 (osam) dana od primitka presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, Avenija Dubrovnik 8, u dva istovjetna primjerka o žalbi odlučuje nadležni sud.

    Dostavna naredba:

    1. Okrivljena K. H.,

    Z., …,

    2. žrtva S. O.,

    D. R., …,

    3. Policijska postaja Duga Resa

    4. tužitelj – PU Zagrebačka,

    VII policijska postaja Zagreb

    5. spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.