REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 1751/2022-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja i Đura Sesse člana vijeća, Marine Paulić članice vijeća i Goranke Barać-Ručević, u pravnoj stvari tužitelja OV OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupaju punomoćnice Ecija Kuljiš-Bajić i Meri Blaslov Pavasović, odvjetnice u Splitu, protiv tuženika: 1. HV. O OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 2. FV ud. O OIB [osobni identifikacijski broj], 3. ČV pok. O OI [osobni identifikacijski broj] i 4. ĐV pok. O OIB [osobni identifikacijski broj], sve iz [adresa] i zastupane po punomoćniku Mihaelu Acalinoviću, odvjetniku u Visu, radi utvrđenja i uknjižbe, odlučujući o prijedlogu 2., 3. i 4. tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru, poslovni broj Gž-1200/2021-3 od 18. siječnja 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-3917/18 od 11. svibnja 2021., u sjednici održanoj 21. prosinca 2022.
r i j e š i o j e:
Dopušta se revizija 2., 3. i 4. tuženica protiv presude Županijskog suda u Zadru, poslovni broj Gž-1200/2021-3 od 18. siječnja 2022. zbog pravnog pitanja: „Može li sud utvrditi tužitelja suvlasnikom u idealnom dijelu cijele nekretnine pozivajući se na odredbu čl. 370. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u okolnostima kada na toj nekretnini nije zasnovano etažno vlasništvo?“
Obrazloženje
1. Tuženice 2. FV, 3. ČV i 4. ĐV su predložile da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv presude Županijskog suda u Zadru, poslovni broj Gž-1200/2021-3 od 18. siječnja 2022.
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije tuženice postavljaju slijedeća pitanja za koja smatraju da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu i to:
„1. Je li ovlašten sud istom odlukom, istovremeno utvrditi i idealni i realni dio vlasništva tužitelja? Može li sud iz vlasništva realnog dijela nekretnine izvlačiti nečiji suvlasnički dio nekretnine te ga utvrditi suvlasnikom za taj idealni dio, a da se ostale suvlasnike ne utvrđuje?
2. Može li sud utvrditi tužitelja suvlasnikom u idealnom dijelu cijele nekretnine pozivajući se na odredbu čl. 370. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u okolnostima kada na toj nekretnini nije zasnovano etažno vlasništvo?
3. postoji li obveza suda štititi prava vlasnika nad zajedničkim dijelovima zgrada?
4. Može li se pravo vlasništva nad zajedničkim dijelovima zgrada pretvarati u pojedinačno i isključivo, vlasništvo vlasnika pojedine etaže, temeljem „dosjelosti“?
5. Je li pravilno ukupan trošak utvrđenja prebacivati na tuženike, koji su priznali dio tužbenog zahtjeva i tvrdnji tijekom postupka, a sve primjedbe tuženika na nevaljalo postavljeni tužbeni zahtjev su se pokazale osnovanima, naknadnom promjenom tužbenog zahtjeva koje je radio tužitelj tijekom postupka.
3. Kao razloge važnosti postavljenih 1. i 2. pitanja tuženice navode da pobijana presuda suda drugog stupnja odstupa od pravnog shvaćanja iznijetog u odluci revizijskog suda broj Rev 1323/2015 od 22. siječnja 2020., Rev 91/2007 od 17. listopada 2007. te Županijskog suda u Varaždinu broj Gž-3967/14 od 28. rujna 2016., dok za 3., 4. i 5. pitanje navode da u pogledu istih ne postoji praksa revizijskog suda pa da su ista važna u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP.
4. Odgovor na prijedlog nije podnesen.
5. Postupajući u skladu sa člankom 385.a i čl. 387. st. 1. i 6. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 88/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 - dalje: ZPP) vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske je ocijenilo da su ispunjene pretpostavke za dopuštenost revizije u odnosu na drugo postavljeno pitanje (navedeno u izreci ovoga rješenja) u smislu čl. 385.a. st.
1. al. 2. ZPP, jer je riječ o pravnom pitanju važnom za rješenje ovoga spora a o kojem odluka suda drugoga stupnja odstupa od sudske prakse revizijskog suda (Rev 91/07- 2 od 17. listopada 2007.).
6. Preostala pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu jer odgovor na postavljana pitanja ovisi o posebnim okolnostima svakog konkretnog slučaja.
7. Stoga je valjalo na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i 6. ZPP riješiti kao u izreci.
Zagreb, 21. prosinca 2022.
Predsjednica vijeća:
Mirjana Magud