REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 3459/2018-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, Marine Paulić članice vijeća i mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja NC, pok. N iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Mariji Jerončić Mandić, odvjetnici u Splitu, protiv tuženika Triglav osiguranje d.d. Zagreb, Ulica Antuna Heinza 4, OIB 29743547503, zastupanog po punomoćniku Dinu Puljiću, odvjetniku u Splitu, radi naknade štete, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-3655/16-2 od 26. rujna 2018., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Sinju, poslovni broj Pn-121/16 od 27. rujna 2016., na sjednici održanoj 21. prosinca 2022.,

r i j e š i o  j e:

Prihvaća se revizija tužitelja i ukida se presuda Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-3655/16-2 od 26. rujna 2018. te se predmet vraća drugostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvoga stupnja suđeno je:

"I Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana isplatiti tužitelju iznos od 25.000,00 EUR-a protuvrijednosti u kunama prema prodajnom tečaju HNB na dan plaćanja sa zateznom kamatom tekućom od 27. listopada 2008. godine, do 30. lipnja 2011. godine po stopi od 14%, te od 01. srpnja 2011. godine pa do isplate, po stopi od 12% godišnje, a u slučaju promjene stope zatezne kamate prema eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećana za 5% .

II Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana naknaditi tužitelju ovom parnicom prouzrokovan parnični trošak u iznosu od 62.962,50 kn.".

2. Drugostupanjskom presudom preinačena je prvostupanjska presuda i odbijen tužbeni zahtjev, te je naloženo tužitelju naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka.

3. Protiv presude suda drugoga stupnja tužitelj je pravovremeno podnio reviziju iz čl. 382. st. 1. toč.3. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' br. 53/91, 91/92, 58/93,112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 - dalje: ZPP), zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, a podredno i reviziju iz čl. 382. st. 2. ZPP postavljajući pri tom pitanje za koje tužitelj smatra da je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Predlaže da ovaj sud prihvati reviziju i pobijanu drugostupanjsku presudu preinači uz naknadu troškova parničnog postupka.

4. Na reviziju nije odgovoreno.

5. Revizija tužitelja je osnovana.

6. U konkretnom slučaju nije dopuštena revizija iz čl. 382. st. 1. ZPP, budući da vrijednost pobijanog dijela presude ne prelazi iznos od 200.000,00 kn, ne radi se o sporu o postojanju ugovora o radu, odnosno prestanku radnog odnosa ili utvrđenja postojanja radnog odnosa, niti je sud drugoga stupnja pobijanu presudu donio primjenom odredbi čl. 373. a ili čl. 373. b ZPP, kako to tvrdi tužitelj. Naime, da bi revizija bila dopuštena u smislu čl. 382. st. 1. toč. 3. ZPP iz pobijane drugostupanjske presude mora proizlaziti da je donesena prema odredbama čl. 373. a i 373. b ZPP. Budući da iz pobijane presude i formalno i sadržajno proizlazi da je donesena na temelju odredbe čl. 373. toč. 3. ZPP, to u ovom predmetu nisu ispunjene zakonom predviđene pretpostavke za podnošenje revizije na temelju odredbe čl. 382. st. 1. ZPP.

7. Prema odredbi čl. 382. st. 2. ZPP, u slučajevima u kojima se ne može podnijeti revizija iz čl. 382. st. 1. ZPP, stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kako se to primjerice navodi u toč. 1. do 3. čl. 382. st. 2. ZPP.

8. Prema odredbi čl. 382. st. 3. ZPP u reviziji iz čl. 382. st. 2. ZPP stranka treba određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg je revizija podnesena, treba određeno navesti propise i druge važeće izvore prava koji se na pitanje odnose, te treba izložiti razloge zbog kojih smatra da je postavljeno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. U slučaju da je u reviziji izostao bilo koji od navedenih elemenata, nema pretpostavki za meritorno razmatranje takve revizije.

9. Tužitelj u reviziji, smatrajući ga važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, naznačuje sljedeće pitanje:

"Je li obveza osiguratelja temeljem police osiguranja od posljedica nesretnog slučaja za slučaj trajnog invaliditeta isključena ukoliko je na invaliditet direktno utjecalo neliječenje odnosno nepoduzimanje svega potrebnog u smislu pravodobnog liječenja?".

10. U odnosu na postavljeno pitanje kao razlog važnosti tužitelj se poziva na odluku Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1213/15 od 25. svibnja 2016. u kojoj je izraženo pravno shvaćanje da su ništetne odredbe ugovora koje predviđaju gubitak prava na osigurninu, ako osiguranik nakon nastupanja osiguranog slučaja ne ispuni neku od propisanih ili ugovorenih obveza (čl. 942. Zakona o obveznim odnosima - "Narodne novine" br 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15 – dalje: ZOO). Nadalje, istaknuto je da se osiguranik, koji je zbog nesretnog slučaja ozlijeđen, dužan odmah prijaviti liječniku, odnosno pozvati liječnika radi pregleda i pružanja potrebne pomoći i odmah poduzeti sve potrebne mjere radi liječenja, kao i držati se liječničkih savjeta i uputa u pogledu načina liječenja, međutim ako osiguranik ne postupi tako te zbog takvog postupanja pridonese nastanku invaliditeta ili pridonese da invaliditet bude veći nego što bi inače bio, ima pravo na razmjerno smanjenu naknadu.

11. Ovaj sud je ispitao pobijanu presudu samo u dijelu u kojem se pobija revizijom i samo zbog navedenog pitanja za koje je utvrdio da je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni budući da je revident ukazao na različitu praksu drugostupanjskih sudova o tom pitanju.

12. Predmet spora u revizijskoj fazi postupka je isplata osigurnine na temelju ugovora o životnom osiguranju, kojim je dodatno obuhvaćeno i dopunsko osiguranje u slučaju nezgode s posljedicama invalidnosti. Tužbeni zahtjev temelji se na tvrdnji da je osiguranik 28. ožujka 2006. doživio tjelesne ozlijede u vidu prijeloma spolovila, te da je ta ozljeda ostavila posljedice koje se mogu kvalificirati prema Tablicama invaliditeta tuženika pod toč. 78 a.

13. Prvostupanjski sud je prihvatio tužbeni zahtjev uz obrazloženje da je u konkretnoj pravnoj stvari nastupio osigurani slučaj, odnosno da su se ispunile okolnosti za isplatu svote osiguranja razmjerno postotku invaliditeta od 50% nastalog predniku tužitelja.

14. Drugostupanjski sud međutim ističe da se prema čl. 5. Općih uvjeta tuženika za osiguranje osoba od posljedica nesretnog slučaja (nezgode) nesretnim slučajem smatra svaki iznenadni, nepredviđeni i od volje osiguranika neovisan događaj, koji djeluje uglavnom izvana i naglo na tijelo osiguranika, ima za posljedicu njegovu smrt, trajni invaliditet, prolaznu nesposobnost za rad, smještaj ili liječenje u bolnici, u tom smislu, smatraju se naročito; gaženje, sudar, udarac kakvim predmetom ili o kakav predmet, pad, pokliznuće; a da je prema članku 12. Općih uvjeta osiguranik koji je zbog nesretnog slučaja ozlijeđen dužan po mogućnosti odmah otići liječniku, odnosno pozvati liječnika zbog pregleda i pomoći, odmah poduzeti sve potrebno za ozdravljenje, te se o načinu liječenja vladati po liječničkim uputama i savjetima; pa da je osiguranik tuženika u nepoduzimanju svega potrebnog u smislu pravodobnog liječenja direktno utjecao na nastanak invaliditeta, te da neliječenje u smislu člana 5. Općih uvjeta ne predstavlja nesretni osigurani slučaj, a niti je osiguranik postupio u skladu s odredbom članka 12. ugovorenih Općih uvjeta.

15. Imajući na umu postavljeno revizijsko pitanje, ovaj sud ocjenjuje da se zaključak suda drugog stupanja u dijelu u kojem utvrđuje da nije nastupio osigurani slučaj, za sada ne može prihvatiti. To iz razloga što on proturječi sadržaju nalaza i mišljenja liječnika vještaka, a kojim je utvrđeno da je invaliditet prednika tužitelja posljedica ozljede spolovila nakon spolnog akta, odnosno da je posljedica nezgode – traume od 28. ožujka 2006. Nadalje je u nalazu vještaka navedeno da je tužitelj zatražio pomoć liječnika već slijedećeg dana 29. ožujka 2006.. Iz stanja spisa ne proizlazi da prednik tužitelja nije postupao po uputama liječnika ili odbijao predloženo liječenje. Također, treba istaknuti da u Općim uvjetima tuženika za osiguranje osoba od posljedica nesretnog slučaja (nezgode) nije stipulirano da neliječenje ili nepostupanje po svim uputama liječnika i sl. ne predstavlja nesretni osigurani slučaj. Naime, čak i kad bi se eventualno utvrdilo da osiguranik tuženika nije poduzeo sve potrebno u smislu pravodobnog liječenja, ukazuje se da je čl. 8. st. 3. Općih uvjeta tuženika za osiguranje osoba od posljedica nesretnog slučaja (nezgode) propisano da ako se osiguranik ne drži uputa liječnika, osiguratelj nije dužan isplatiti odštetu u cijelosti nego u razmjernom dijelu u odnosu na povećane posljedice što su zbog toga nastale, dakle u takvom slučaju se ne bi radilo o isključenju već o ograničenju obveze osiguravatelja. Navedeno ujedno predstavlja odgovor na postavljeno revizijsko pitanje.

16. Obzirom na navedeno, a kako zbog pogrešnog pravnog pristupa drugostupanjskog suda nisu ocijenjene sve odlučne činjenice za rješenje spora u ovoj pravnoj stvari, valjalo je prihvatiti reviziju tužitelja, ukinuti drugostupanjsku presudu i predmet vratiti na ponovno suđenje drugostupanjskom sudu na temelju odredbe čl. 395. st. 2. ZPP.

17. U nastavku drugostupanjski sud će ponovno ocijeniti jesu li ispunjene pretpostavke za isplatu osigurnine te donijeti novu zakonitu odluku.

18. Odluka o troškovima postupka u povodu pravnog lijeka ostavljena je za konačnu odluku (čl. 166. st. 3. ZPP).

Zagreb, 21. prosinca 2022.

Predsjednica vijeća:

Mirjana Magud