REPUBLIKA HRVATSKA
Poslovni broj: 1 Us I-983/2022-6
UPRAVNI SUD U RIJECI
Rijeka, Erazma Barčića 5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Vesni Perić, uz sudjelovanje zapisničarke Marlene Štimac, u upravnom sporu tužitelja Z. L. iz R., ..., kojeg zastupa opunomoćenik A. B., odvjetnik u V., ..., protiv tuženika Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1, kojeg zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci, Frana Kurelca 3, radi priznavanja prava na naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji, 21. prosinca 2022.,
p r e s u d i o j e
I. Poništava se rješenje tuženika Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-562-02/22-19/446, URBROJ: 522-4/1-1-1-22-2 od 20. srpnja 2022. i prvostupanjsko rješenje Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za socijalnu politiku i mlade, KLASA: UP/I-561-03/22-01/19, URBROJ: 2170- 10-02/5-22-2 od 25. svibnja 2022.
II. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
III. Nalaže se tuženiku da nadoknadi tužitelju troškove ovog upravnog spora u iznosu od 1.036,90 eura (slovima: tisuću trideset i šest eura i devedeset centi) / 7.812,50 kn (slovima: sedam tisuća osamsto dvanaest kuna i pedeset lipa) u roku od 60 (šezdeset) dana od dana pravomoćnosti ove presude.
Obrazloženje
1st Prvostupanjskim rješenjem Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za socijalnu politiku i mlade, KLASA: UP/I-561-03/22-01/19, URBROJ: 2170-10-02/5- 22-2 od 25. svibnja 2022., donesenim u postupku kontrole rješenja o ranije priznatom pravu, utvrđeno je da tužitelju kao hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata prestaje pravo na naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji, s danom 31. prosinca 2021.
2nd Protiv navedenog rješenja tužitelj je izjavio žalbu koja je osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-562-02/22-19/446, URBROJ: 522-4/1-1-1-22-2 od 20. srpnja 2022. odbijena kao neosnovana.
3rd Navedena rješenja donesena su s obrazloženjem da tužitelj i njegovo maloljetno dijete u 2021. godini nisu ostvarili nikakav dohodak, dok je supruga tužitelja ostvarila dohodak od samostalne djelatnosti u ukupnom iznosu od 12.750,00 kn, a punica tužitelja koja živi s njima u zajedničkom domaćinstvu mirovinu u ukupnom iznosu od 44.993,26 kn, pa da je stoga kućanstvo tužitelja u 2021. godini ostvarilo prihod u sveukupnom iznosu od 56.277,01 kn, pa kada se taj iznos podijeli s 12 mjeseci i 4 člana kućanstva, da se dobije iznos od 1.172,43 kn mjesečno, što prelazi iznos od 30% od utvrđene proračunske osnovice po članu kućanstva koja iznosi 997,80 kn, te da stoga tužitelj više ne ispunjava uvjete iz čl. 108. st. 1. t. f) Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“, broj 121/17, 98/19 i 84/21, dalje: ZOHBDR) za daljnje ostvarivanje prava na novčanu naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji.
4th Tužitelj je u cilju osporavanja zakonitosti navedenog rješenja tuženika pravodobno podnio tužbu ovom Sudu, a u tužbi i na raspravi održanoj u ovom sporu navodi, u bitnome, kako je u ovom sporu odlučan iznos od 12.750,00 kn koji je pogrešno utvrđen kao dohodak. S time u vezi pojašnjava kako je pravilno utvrđeno da on i njegovo maloljetno dijete u 2021. godini nisu ostvarili nikakav dohodak, da je pravilno utvrđeno da je njegova punica u 2021. godini ostvarila dohodak od 44.993,26 kn, međutim ukazuje kako je pogrešno utvrđeno da je njegova supruga u 2021. godini ostvarila dohodak u ukupnom iznosu od 12.750,00 kn. Tužitelj obrazlaže kako se iznos od 12.750,00 kn odnosi na godišnju poreznu osnovicu kod dohotka od paušalnog obrta, a ne na ostvareni dohodak, te navodi kako je njegova supruga u 2021. godini od svog paušalnog obrta ostvarila dohodak od 7.899,89 kn. Navodi kako je godišnja porezna osnovica samo temelj za izračun poreza i prireza te doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, ali da navedena osnovica nije i stvarni dohodak koji je isplaćen njegovoj supruzi, odnosno isti ima ulogu obračunske jedinice, a ne stvarnog primanja. Stoga da je pogrešno obračunat ukupni novčani prihod njegovog kućanstva. Slijedom navedenog, tužitelj u tužbenom zahtjevu predlaže da Sud poništi osporavano rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje čime bi ovaj predmet bio meritorno riješen jer bi ostalo egzistirati ranije rješenje kojim je tužitelju priznato pravo na naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje.
5th Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao u bitnome kod svih navoda iznijetih u obrazloženju osporavanoga rješenja te je predložio da Sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja.
6th U tijeku spora održana je rasprava dana 20. prosinca 2022. kako bi se sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/21, dalje: ZUS) omogućilo strankama u sporu da usmeno obrazlože svoje navode iz tužbe i odgovora na tužbu. Na navedenu raspravu pristupio je tužitelj osobno uz svog opunomoćenika i opunomoćenica tuženika.
7th Na navedenoj raspravi opunomoćenik tužitelja ustrajao je kod svih navoda iznijetih u tužbi jer smatra da je u tužbi dovoljno obrazloženo, tužitelj je dodao da je iznos od 12.750,00 (koji je naveden u Obrascu PO-SD) u biti dohodovni razred radi plaćanja poreza, ali da to nije stvarni prihod, dok je opunomoćenica tuženika ustrajala kod navoda iznesenih u odgovoru na tužbu.
8th Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem je doneseno osporavano rješenje i u spisu ovog spora.
9th Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.
10th Odredbom čl. 108. st. 1. t. f) ZOHBDR propisano je da osobe iz čl. 107. tog Zakona pravo na naknadu za nezaposlene mogu ostvariti pod uvjetom da oni i članovi njihova kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini nemaju ukupno novčane prihode mjesečno po članu kućanstva veće od 30% od utvrđene proračunske osnovice.
11th Čl. 111. ZOHBDR propisano je da se pod novčanim prihodima od utjecaja na pravo i iznos naknade za nezaposlene smatraju sva novčana sredstva ostvarena po osnovi rada, mirovine, primitaka od imovine ili na neki drugi način, u tuzemstvu i inozemstvu u prethodnoj godini.
12th Nadalje, čl. 3. d) Pravilnika o načinu ostvarivanja prava na naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji („Narodne novine“, broj 12/18 i 103/18) propisano je koji su sve novčani prihodi od utjecaja na pravo i iznos naknade za nezaposlene, pa je u točki 11. navedeno da su to i drugi porezu podložni prihodi prema dobiti odnosno dohotku koji je služio za osnovicu pri određivanju poreza.
13th Čl. 3. st. 1. t. 1. Pravilnika o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti („Narodne novine“, broj 1/20, 138/20 i 1/21, dalje: Pravilnik o paušalnom oporezivanju) propisano je da se godišnji paušalni dohodak za samostalnu djelatnost iz čl. 2. st. 1. i 7. tog Pravilnika utvrđuje u iznosu 12.750,00 kuna što je razlika između primitka u iznosu 85.000,00 kuna i porezno priznatih izdataka u visini 85%, ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji primitak do 85.000,00 kuna. St. 2. istog članka propisano je da godišnji paušalni dohodak iz st. 1. tog članka jest i godišnja porezna osnovica za utvrđivanje godišnjeg paušalnog poreza.
14th Iz stanja spisa predmeta upravnog postupka slijedi da su prvostupanjsko tijelo i tuženik utvrdili da je supruga tužitelja u 2021. godini ostvarila dohodak od samostalne djelatnosti u iznosu od 12.750,00 kn te je tuženik to utvrđenje ponovio i u odgovoru na tužbu.
15th Međutim, uvidom u Obrazac PO-SD (Izvješće o paušalnom dohotku od samostalnih djelatnosti i uplaćenom paušalnom porezu na dohodak i prirezu poreza na dohodak od 01.01. do 31.12.2021) koji je bio osnova za donošenje prvostupanjskog i drugostupanjskog rješenja slijedi da se iznos od 12.750,00 kn odnosi na dohodovni razred i da je na temelju tog dohodovnog razreda supruzi tužitelja utvrđen godišnji paušalni porez na dohodak i prirez porezu na dohodak u iznosu od 1.466,25 kn, dok stvarni primitak odnosno zarada paušalnog obrta supruge tužitelja iznosi 7.899,89 kn. Iz navedenog Obrasca je razvidno da u rubrici „ukupno naplaćeni primici“ u 2021. godini stoji iznos od 7.899,89 kn, dok u rubrici „godišnji paušalni dohodak“ u 2021. godini stoji iznos od 12.750,00 kn. Dakle, iznos od 12.750,00 kn na kojem su utemeljena osporavana rješenja predstavlja dohodovni razred za obračun "paušalnog" poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sukladno citiranom čl. 3. st. 1. t. 1. Pravilnika o paušalnom oporezivanju, a ne ostvareni primitak od paušalnog obrta.
16th Slijedom navedenoga, nije jasno radi čega su prvostupanjsko tijelo i tuženik temeljili svoje odluke na iznosu od 12.750,00 kn, a tu okolnost tuženik nije razjasnio niti u odgovoru na tužbu iako se je tužitelj u tužbi detaljno očitovao o tome da iznos od 12.750,00 kn ne predstavlja stvarni primitak paušalnog obrta njegove supruge već dohodovni razred za obračun poreza i prireza kod paušalnog obrta.
17th Slijedom toga, osporavano rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje nisu se mogli ocijeniti zakonitima. Stoga je Sud na temelju čl. 58. st. 1. ZUS usvojio tužbeni zahtjev tužitelja kako je to navedeno u točki I. i II. izreke ove presude i predmet vratio prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak. 18th U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo je vezano pravnim shvaćanjima i primjedbama Suda, te je obvezno donijeti odluku u ponovnom postupku u roku u od 60 dana od dana dostave pravomoćne presude sukladno odredbi čl. 81. st. 2. ZUS. Dakle, prvostupanjsko tijelo će u ponovnom postupku ponovo ispitati jesu li ispunjeni uvjeti za prestanak prava na naknadu tužitelju iz citiranog čl. 108. st. 1. t. f) ZOHBDR s time da će pri tome uzeti u obzir navode tužitelja da primici njegove supruge od njezinog paušalnog obrta za 2021. godinu iznose 7.899,89 kn, a ne 12.750,00 kn.
19th Odluka o troškovima ovog spora iz točke III. izreke ove presude temelji se na čl. 79. ZUS. Tužitelju je priznat trošak zastupanja u ovom sporu putem njegovog opunomoćenika sukladno Tbr. 23. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22). Kako se radi o neprocjenjivom predmetu, to je tužitelju priznat trošak za sastav tužbe u iznosu od 2.500,00 kn i za pristup na raspravu održanu u ovom sporu u iznosu od 3.750,00 kn, što sveukupno s PDV-om iznosi 7.812,50 kn. Kako se radi o opravdanim radnjama poduzetima u ovom sporu, to je Sud sukladno čl. 79. st. 1. ZUS priznao i dosudio taj trošak tužitelju.
20th Kako tužba nije odbačena, niti je tužbeni zahtjev odbijen, tužitelju nije nastala obveza plaćanja sudskih pristojbi sukladno čl. 22. st. 1. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj 118/18).
U Rijeci 21. prosinca 2022.
Sutkinja
Vesna Perić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv točke I. - II. ove presude žalba nije dopuštena (čl. 66.a st. 1. ZUS).
Protiv točke III. ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 66. a i čl. 66. st. 5. ZUS).
