Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: 64 Gž-2230/2020-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Roberta Jambora, predsjednika vijeća te članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice Vesne Žulj, i članice vijeća Mirele Mijoč Kramar, u pravnoj stvari tužitelja H. – O. d.d. Z., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnica I. P., odvjetnica u Odvjetničkom društvu O., P. & Partneri d.o.o., Z., protiv tuženika udruga, OIB: …, koju zastupa punomoćnik M. Č., odvjetnik u Z., uz sudjelovanje umješača na strani tuženika W. o.,
V. I. G. d.d. Z., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik D. C., odvjetnik u Odvjetničkom društvu I. i C., P., radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Pazinu, poslovni broj Povrv-32/2019-47 od 30. ožujka 2020., u sjednici vijeća održanoj 21. prosinca 2022.
r i j e š i o j e
I. Ukida se presuda Općinskog suda u Pazinu, poslovni broj Povrv-32/2019-47 od 30. ožujka 2020., u pobijanom dijelu pod točkama I., II., III. i VI. izreke te se predmet u tom dijelu vraća istom sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
II. O troškovima postupka nastalima u povodu pravnog lijeka odlučit će se konačnom odlukom.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja ukinut je u cijelosti platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika A. M. posl. br. Ovrv 1242/2017 od 19. svibnja 2017. u kojem je tuženiku naloženo da tužitelju namiri iznos od 15.672,61 kuna (petnaesttisućašestosedamdesetdvije kune i šezdesetjednu lipu) sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 11. ožujka 2017. do isplate po stopi iz čl. 29. st.
2. Zakona o obveznim odnosima uvećanoj za tri postotna poena, kao i nastale troškove ovršnog postupka u iznosu od 1.920,90 kuna (tisućudevetstodvadeset kuna i devedeset lipa) sa zateznim kamatama koja teku od dana donošenja rješenja o ovrsi do isplate po stopi iz čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima uvećanoj za tri postotna poena i predvidivi trošak ovršnog postupka u iznosu od 975,00 kuna (devetstosedamdesetpet kuna) sa zateznim kamatama koje teku od dana pravomoćnosti i ovršnosti rješenja o ovrsi do isplate po stopi iz čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima uvećanoj za tri postotnih poena te je tužbeni zahtjev odbijen (točka I. izreke). Naloženo je tužitelju da tuženiku nadoknadi troškove postupka isplatom iznosa od 7.500,00 (sedamtisućapetso) kuna u roku od 15 dana (točka II. izreke). Naloženo je tužitelju da umješaču nadoknadi troškove postupka isplatom iznosa od 5.000,00 (pettisuća) kuna u roku od 15 dana (točka III. izreke), dok je u preostalom dijelu odbijen zahtjev tuženika za nadoknadu troškova postupka (točka IV. izreke), te je u preostalom dijelu odbijen zahtjev umješača za nadoknadu troškova postupka (točka V. izreke). Odbijen je zahtjev tužitelja za nadoknadu troškova postupka (točka VI. izreke).
2. Presudu suda prvog stupnja u dijelu pod točkama I., II., III. i VI. izreke, pobija žalbom tužitelj zbog svih žalbenih razloga prava propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP). Predlaže drugostupanjskom sudu presudu u pobijanom dijelu preinačiti u smislu žalbenih navoda, podredno presudu u pobijanom dijelu ukinuti, i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, uz nadoknadu troškova žalbe.
3. U odgovoru na žalbu tuženik osporava žalbene navode tužitelja u cijelosti te predlaže odbiti žalbu, i potvrditi prvostupanjsku presudu, uz nadoknadu troškova odgovora na žalbu.
4. Žalba je osnovana.
5. Predmet spora je regresni zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 15.672,61 kn s pripadajućim zateznim kamatama koji iznos je platio svojem osiguraniku po polici kasko osiguranja na ime štete na vozilu uzrokovane naletom divlje svinje na vozilo osiguranika tužitelja, na temelju odredbe čl. 963. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18 - dalje: ZOO).
6. U postupku koji je prethodio žalbi utvrđeno je sljedeće:
- da se 11. siječnja 2017. oko 17,47 sati dogodila prometna nezgoda na kolniku brze ceste … (C. – L.) kod 39 km i 950 metara sudarom vozila i divljači, u kojoj su sudjelovala dva vozila; teretno vozilo marke Caddy Maxi Furgon reg oznake ZG7846FP, kojim je upravljao D. R., i osobno vozilo marke Fiat Punto 1. 3. reg. oznake ZG2502FN, kojim je upravljao N. P., te da su oba pritom oštećena, da je do nezgode došlo u preglednom zavoju u lijevo, kolnik je bio suh odnosno dobrog stanja, ali neosvijetljen, vani je bilo vedro i noć, na mjestu nezgode pronađena je uginula divljač - divlja svinja te tragovi suhe zemlje, dlake, plastike i tekućine, da su vozači alkotestirani te je utvrđeno da nisu bili pod utjecajem alkohola, da je kod 34 km i 100 metara u smjeru L. bio postavljen prometni znak opasnosti divljač na cesti s dopunskom pločom u dužini od 9 kilometara, prometni znak opasnosti kamenje pada te je bila uključena svjetleća prometna signalizacija - znak izričitih naredbi ograničenje brzine 80 km/h i prometni znak poledica, da su o nezgodi obaviješteni lovnik tuženika M. B., koji nije izlazio na mjesto događaja i B.-I. čiji je ophodar E. J. preuzeo divlju svinju;
- da je na dionici brze ceste … C. – L.kod 39 km i - 2 km evidentiran je 2014. jedan nalet, 2015. tri, 2016. dva, a 2017. šest naleta na divljač (dopis Postaje prometne policije P.);
- da je u vrijeme štetnog događaja predmetno vozilo bilo osigurano kod tužitelja policom automobilskog kaska, da je u prijavi štete koju je osiguranik dostavio tužitelju za oštećeno vozilo marke Caddy Maxi Furgon reg oznake ZG7846FP priložena skica događaja u kojoj je naznačeno da su vozila kretala u koloni te da je divlja svinja naišla ispred vozila s lijeve strane gledajući iz smjera kretanja vozila;
- da je u skladu s izvidom štete od 12. siječnja 2017. te dopunskim izvidima štete od 25. siječnja 2017. i 30. siječnja 2017., fotodokumentacijom policije i tužitelja utvrđeno da su na vozilu nastala oštećenja PVC obloga prednjeg branika, PVC obloga prednje lijeve maglenke, svjetlo za maglu, PVC obloga blatobrana, ojačanje prednjeg lijevog branika, maska prednja, katadiopter prednji lijevi i desni, poklopac kuke za vuču, PVC rešetka zadnja lijeva, PVC obloga stražnjeg blatobrana, PVC ojačanje stražnjeg branika, senzor parkiranja u braniku zadnji lijevi, njegov nosač i konektor, da je osiguraniku tužitelja S. s. d.o.o. priznata štetu u iznosu od 15.672,61 kuna po računu C. C. d.o.o. br. … od 27. siječnja 2017. te da je isplata izvršena kompenzacijom 7. ožujka 2017.;
- da je svjedok D. R. iskazao da se dana 11. siječnja 2017. kretao službenim vozilom iz C. prema izlazu za L. te oko 100 do 150 metara od skretanja za L. zapazio je na cesti divlju svinju, da se kretao brzinom od oko 70 do 80 km/h, a iza njega je bila kolona od pet do sedam vozila, da je divlju svinju opazio na udaljenosti od oko 20 do 30 metara, da je vani bio mrak, da je u tom trenutku ona bila nasred ceste i kretala se, da je opazivši je počeo usporavati te se pomaknuo maksimalno u desnu stranu kako bi je izbjegnuo, da nije htio naglo kočiti zbog vozila iza njega da ne bi prouzročio lančani sudar, da je cesta bila vlažna i temperatura je bila oko nule ili ispod nule, da su iz suprotne strane, iz smjera Tunela U. dolazila druga vozila, da je u jednom trenutku čuo je udar, da je nakon par sekundi kretanja ponovno čuo udar, da je upalio sva četiri pokazivača smjera te stao, da je uslijed udara u divlju svinju nastala šteta na vozilu, da je pozvao 112 te da su na mjesto nezgode došli djelatnici Postaje prometne policije P., da je iza njega vozio N. P. te je on vjerojatno pregazio divljač, a to je bio taj drugi udarac koje je čuo, da se on također bio zaustavio i čekao dolazak policije, da nije vidio znak opasnosti divljač na cesti te da se nije mogao očitovati da li su na terenu bili djelatnici B.-I. d.d.;
- da je svjedok N. P. u svom iskazu naveo da je 11. siječnja 2017. oko 18,00 sati vozio iz P. prema R., da je u trenutku, kada je izlazio iz jednog zavoja, vozilom prešao preko divljači koja se u tom trenutku zatekla na cesti, da nije vidio divljač, nego da je samo osjetio da je vozilom prešao preko nečega, da stoga nije niti stigao kočiti, da je iza njega bio kombi, a iza kombija možda dva auta, da mu je na vozilu nastala totalna šteta, da je nakon naleta sporo do prvog mjesta gdje se mogao zaustaviti te da je stao na udaljenosti od 10 do 20 metara od mjesta naleta gdje je već bio zaustavljen crveni kombi, da su s njime u vozilu bili su njegov brat, šogorica, i njihovo dvoje djece, da su na mjesto događaja došli djelatnici policije kao i dva djelatnika B. I. i oni su preuzeli divljač, da je vozio brzinom od oko 70 km/h, da je vani bio već mrak, cesta je bila suha, nije bilo kiše;
- da je zakonski zastupnik tuženika M. B. iskazivao da u ovom konkretnom slučaju nitko iz lovačkog društva nije bio obaviješten o naletu na divlju svinju, pa da ju oni nisu niti preuzeli, da je na toj dionici ceste od C. prema L. bilo učestalih naleta na divljač, da su iz tog razloga savez I. i udruga još od 2008. krenuli s projektom da se B.-I. ukaže na potrebu postavljanja prometnih znakova opasnosti divljač na cesti, da je međutim, tek nakon što je 2011. stupio na snagu novi Zakon o cestama, B. I. krenula s postavljanjem znakova te da su oni bili postavljeni u vrijeme štetnog događaja, da su oni 2011. ponovili zahtjev B.-I. te da su pored postavljanja prometnih znakova, zatražili i postavljanje druge opreme konkretno žičane ograde uz cestu, da nakon toga nisu ponavljali zahtjev, da je B.-I. obaviještena o svakom naletu na divljač na I. ipsilonu, da oni kao lovačka udruga nisu ovlašteni uz cestu postavljati ograde, nikakve lovnogospodarske objekte ni išta slično, da oni poduzimaju sve što mogu da divljač spriječe da dolazi na cestu i to zasijavanjem površina, nošenjem hrane po zimi i postavljanjem hranilica daleko od cesta, da na dan prometne nezgode nije bio organiziran skupni lov, niti bilo kakve druge aktivnosti, da se radi o lovištu otvorenog tipa i da je tijekom 2017. nad tuženikom proveden inspekcijski nadzor u dva navrata i da pritom nisu utvrđene nikakve nepravilnosti;
- da je svjedok E. G., tajnik kod tuženika, iskazao da se na tom dijelu dionice I. ipsilona često događaju naleti vozila na divljač i to oko jedan do tri godišnje, da se najčešće radi o naletu na srneću divljač, bude i divljih svinja, a nedavno je bio slučaj naleta na jelensku divljač, da čitava ta dionice nema izgrađene prijelaze za životinje te ona nije ograđena zaštitnom žičanom ogradom, da u blizini ceste lovačko društvo nema lovnogospodarskih objekata, da u vrijeme prometne nezgode nisu vršene lovne aktivnosti, i da su u 2017. u dva navrata provedeni inspekcijski nadzori od ministarstva i pritom nisu utvrđene nikakve nepravilnosti;
- da je prometni vještak u nalazu i mišljenju naveo da su sudionici prometne nezgode najprije pokazali da se mjesto nezgode nalazilo kako je to opisano po djelatnicima policije, da bi potom pokazali da se ono nalazilo od mjesta po policiji u smjeru R. za oko 300 metara, u blizini mjerača brzine, na ravnom cestovnom potezu s isprekidanom linijom, da je na fotodokumentaciji policije jasno uočljivo da je oštećeno vozilo bilo zaustavljeno u ravnini s PTM - kilometarskim stupićem br. 40., da je mjesto nezgode ispravno utvrđeno od strane policije vidljivo je iz fotografija na kojima su vidljivi tragovi nezgode te početak crte koja označava početak SOS parkirališta, a kolnikom se proteže puna središnjica, da je vozilo osiguranika tužitelja prednjom lijevom stranom naletjelo na divlju svinju u poziciji od PTM za oko 100 metara i udesno od središnjice za oko 1,60 metara, da se u času naleta vozilo osiguranika tužitelja kretalo brzinom od oko 45 do 50 km/h, a u času poduzimanja kočenja brzinom od oko 69 km/h, da je u času mogućnosti uočavanja divlje svinje vozilo bilo udaljeno od mjesta naleta za oko 30 metara, a divlja svinja za oko 2,30 metara, da je nalet na divlju svinju bio izbježiv za sve brzine kretanja vozila niže od 58 km/h, pa pri brzini kojom se je kretalo vozilo, a koja je bila niža od dopuštene, nije postojala mogućnost izbjegavanja naleta, da je na tom dijelu prometnice brzina ograničena na 80 km/h te da je smjeru kretanja oba vozila prije mjesta naleta postavljen znak opasnosti od divljači;
- da je na ročištu za glavnu raspravu 28. studenog 2019. prometni vještak naveo da je iz fotodokumentacije policije vidljivo da je u vrijeme prometne nezgode kolnik bio suh, da je na osnovi iskaza svjedoka - da su se kretali u koloni - sigurno moguće da su onda ona imala oborena svjetla, da je vozač koji je prvi udario divljač imao uvjete za korištenje dugih svjetala, tada bi divlju svinju koja je sivocrne boje u noćnim uvjetima vidio na maksimalnoj udaljenosti od 50 metara, po literaturi čak 45 metara, da je na dužini od 50 metara moguće zaustavljanje vozila za sve brzine niže od 79 km/h, a vozilo se kretalo brzinom od 69 km/h, pa bi tada snažnim kočenjem vozač mogao izbjeći nalet, da je vozač koji na kolniku, u bilo kojoj situaciji, izbjegava prepreku intenzivno - snažno koči, da je na tom dijelu ipsilona bio više puta na uviđajima glede naleta vozila na divljač i to barem četiri puta, da je ta dionica pod naplatom, pa da je koncesionar dužan osigurati žičane ograde da divljač ne stupi na kolnik.
7. Polazeći od navedenih utvrđenja, sud prvog stupnja je zaključio kako je u konkretnom slučaju osiguranik tužitelja D. R. vozio u skladu s prometnim pravilima budući da je njegova brzina kretanja bila u skladu s ograničenjem brzine, postavljenim prometnim znakom i uvjetima na cesti te da on niti uz takvu primjerenu vožnju nije mogao izbjeći sudar s divljom svinjom, da je tuženik proveo sve propisane mjere za sprječavanje nastanka štete od divljači (uz cestu nema nikakvih pojilišta, ni hranilišta, u vrijeme nastanka predmetnog štetnog događaja nije provodio nikakve aktivnosti - npr. skupni lov) koje bi eventualno prouzročile izlijetanje divljači na cestu, da je osim toga društvo B.-I., kao koncesionar navedene dionice, bilo upoznato s nezgodama koje se na ovoj cesti događaju zbog sudara motornih vozila s divljači, pa je, s obzirom na to da nije postavilo zaštitnu žičanu ogradu, postupilo protivno svojoj obvezi da javnu cestu održava i oprema na način da bude sigurna za sve njezine korisnike, pa je na temelju navedenog, ocijenio da do štetnog događaja ne bi došlo da je uz predmetnu cestu bila postavljena žičana ograda, zbog čega je za štetu isključivo odgovorno društvo B.-I., čime se isključuje odgovornost tuženika. Slijedom izloženog, sud prvog stupnja je u smislu odredbe čl. 50. Zakona o cestama (Narodne novine, br. 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14 - dalje ZC), u vezi s odredbama čl. 68. i 69. Pravilnika o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama (Narodne novine, br. 59/00), odnosno čl. 81. i 82. Pravilnika o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama (Narodne novine, br. 34/03) i važećim odredbama čl. 93. i 94. Pravilnika o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama (Narodne novine, br. 33/05, 64/05, 155/05, 14/11, 25/15), predmetni platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika ukinuo u cijelosti te odbio tužbeni zahtjev.
8. Donoseći pobijanu presudu sud prvog stupnja počinio je bitnu povredu odredaba parničnog postupka propisanu odredbom čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, na koju povredu određeno ukazuje žalitelj u žalbi, jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, osobito jer presuda ne sadrži jasne, logične i neproturječne razloge o činjenicama odlučnim za pravilnu primjenu materijalnog prava.
9. Naime, u konkretnom slučaju u suštini je, s obzirom na žalbene navode tužitelja, ostalo sporno pravno pitanje – postojanje odgovornosti tuženika za nastanak štetnog događaja, odnosno, ekskulpira li nepostupanje osobe ovlaštene upravljati javnom cestom, u ovom slučaju trgovačkog društva B.-I., po zahtjevu iz čl. 50. st. 2. ZC tuženika od odgovornosti za štetu, kao pravnog subjekta koji odgovara za štetu nastalu na javnoj cesti od naleta divljači solidarno s pravnom osobom koja upravlja javnom cestom, u slučaju kada on, kao osoba koja gospodari lovištem, a u skladu s odredbom čl. 50. st. 2. ZC, zatraži od pravne osobe koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionara, da javnu cestu označi prometnom signalizacijom i opremom, u ovom slučaju – žičanom ogradom, u skladu s prometnim propisima, a ovaj to ne učini.
10. Prema odredbi čl. 50. st. 1. i 2. ZC pravna osoba koja upravlja javnom cestom odnosno koncesionar, odgovora za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta divljači po osnovi krivnje, ukoliko na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, javnu cestu ne označi prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima. To znači da se krivnja pravne osobe koja upravlja cestom odnosno koncesionara može sastojati samo u propustu da postavi posebnu signalizaciju i znakove koji će sudionike u prometu upozoravati na opasnost od mogućeg naleta divljači.
11. Međutim, odgovornost tuženika za štetu koja je nastala naletom divljači (divlje svinje) na vozilo na javnoj cesti je objektivna, što znači da lovačka društva ili udruge za tu štetu odgovaraju po načelu uzročnosti, jer je divljač u takvim okolnostima opasna stvar (u tom smislu Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev 1057/14 od 5. prosinca 2017. i Rev 2902/16 od 28. kolovoza 2019.).
12. Nadalje, odredbom čl. 1067. ZOO, propisane su pretpostavke odgovornosti za štetu u skladu s kojom se vlasnik opasne stvari oslobađa odgovornosti ako je šteta nastala, među ostalim, isključivo radnjom treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao spriječiti, a ako je nastanku štete djelomično pridonijela treća osoba, ona odgovara oštećeniku solidarno s vlasnikom stvari, a dužna je snositi naknadu razmjerno težini svoje krivnje.
13. Dakle, tuženik bi se u okolnostima konkretnog slučaja mogao osloboditi od objektivne odgovornosti za štetu od opasne stvari samo ako dokaže da je propust koncesionara B.-I. koji je vezan uz nepostavljanje opreme – zaštitne ograde uz predmetnu cestu, bilo u uzročnoj vezi s predmetnim štetnim događajem i nastalom štetom, a što u ovom slučaju nije utvrđeno, kako to osnovano upire žalitelj u žalbi.
14. Slijedom navedenih razloga, valjalo na temelju odredbe čl. 369. st. 1. ZPP, pobijanu presudu suda prvog stupnja u pobijanom dijelu ukinuti, i predmet vratiti istom sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
15. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će otkloniti navedenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka ukazane ovim rješenjem te će, imajući u vidu prethodno navedeno, ocijeniti sve izvedene dokaze u smislu odredbe čl. 8. ZPP, i svoju će ocjenu, u pogledu sporne uzročno - posljedične veze između nastanka štetnog događaja i nastale štete na vozilu osiguranika tužitelja te nepostavljanja žičane ograde uz predmetnu cestu, dati jasne, logične i neproturječne razloge. Sud prvog stupnja će pritom imati u vidu i odredbu čl. 1109. ZOO kojom je odredbom uređen institut regresa isplatitelja.
16. Budući da je presuda suda prvog stupnja ukinuta u pobijanom dijelu, ostavljeno je, u skladu s odredbom čl. 166. st. 3. ZPP, da se o troškovima postupka nastalima u povodu pravnog lijeka odluči u konačnoj odluci.
U Zagrebu 21. prosinca 2022.
Predsjednik vijeća
Robert Jambor, v.r.
