Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: 50 Gž-3771/2022-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vlaste Feuš kao predsjednika vijeća, Vlatke Fresl Tomašević kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Tomislava Aralice kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice M. V. iz P., OIB …, zastupane po punomoćnicima M. D. i Ž. D., odvjetnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda M. D. i Ž. D. u V., protiv tuženika H. o. d.d. Z., OIB …, zastupanog po punomoćnicima Ž. O., I. P. i F. O., odvjetnicima iz Odvjetničkog društva O., P. & partneri d.o.o., Z., radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Vinkovcima, poslovni broj Pn-182/2019-25 od 11. listopada 2022., u sjednici vijeća održanoj dana 20. prosinca 2022.,
r i j e š i o j e
I Ukida se presuda Općinskog suda u Vinkovcima, poslovni broj Pn-182/2019- 25 od 11. listopada 2022. te se tužba odbacuje.
II Nalaže se tužiteljici da tuženiku naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 7.500,00 kn/995,43 Eura[1] sa zateznim kamatama od 20. prosinca 2022. pa do isplate, po stopi koja se određuju za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana.
III Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku troškove žalbenog postupka u iznosu od 1.962,50 kn/260,47 Eura u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku da tužiteljici isplati iznos od 20.000,00 kn zajedno sa zateznim kamatama od 11. listopada 2022. do isplate te joj naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 8.677,05 kn.
2. Prvostupanjsku presudu pobija tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. toč. 1. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 28/13, 89/14 i 70/19 u daljnjem tekstu: ZPP-a) s prijedlogom da sud drugog stupnja istu preinači u smislu žalbenih navoda i odbije tužbeni zahtjev odnosno ukine pobijanu presudu i vrati predmet sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje pred drugog suca pojedinca. Traži trošak žalbenog postupka.
3. U odgovoru na žalbu tužiteljica osporava navode žalbe te predlaže da sud drugog stupnja istu kao neosnovanu odbije te potvrdi prvostupanjsku odluku.
4. Žalba tuženog je osnovana.
5. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske štete nastale joj vezano za ozljeđivanje u nezgodi od 12. siječnja 2015. koju je doživjela kao pješak a koju je skrivio osiguranik tuženika, sve s pripadajućim zateznim kamatama.
6. U žalbenoj fazi postupka nije sporan nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija i odgovornost tuženika za štetu koju je tužiteljica pretrpjela u štetnom događaju, a koju je skrivio osiguranik tuženika.
7. Isto tako nije sporno da je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Vukovaru, Stalna služba u Županji poslovni broj Pn-158/2017-23 od 26. travnja 2018. tužiteljici dosuđena naknada neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti koju je ista pretrpjela u naprijed navedenom štetnom događaju u iznosu od 9.660,00 kn sa pripadajućim zateznim kamatama te da je u tom postupku tužiteljica nakon provedenog liječničkog vještačenja preinačila svoj tužbeni zahtjev na način da je uz zahtjev koji je do tada temeljila na istaknutim kvalifikatornim okolnostima (pretrpljene fizičke bolove, duševne bolove zbog smanjenja životne aktivnosti i straha) povisila svoj zahtjev i s naslova pretrpljenih duševnih boli zbog naruženja, koju preinaku joj prvostupanjski sud rješenjem nije dopustio uz obrazloženje da isto nije zatražila do zaključenja prethodnog postupka, na koje rješenje se tužiteljica nije žalila.
8. Pošavši od utvrđenja da je predmet postupka u ovoj pravnoj stvari zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske štete zbog naruženosti koji vid štete nije bio obuhvaćen presudom Pn-158/17 te polazeći od utvrđenja temeljenih na nalazu i mišljenju liječnika vještaka da je tužiteljica u predmetnoj prometnoj nesreći zadobila prijelom vrata desne bedrene kosti zbog posljedica kojeg tužiteljica hoda otežano šepajući na desnu nogu koja je kraća cca 2cm s time da je ta šepavost stalno vidljiva drugim osobama jer se ne radi o diskretnom šepanju nego o pravom šepanju s naginjanjem na jednu stranu pa da se kod tužiteljice radi o jakom naruženju sud prvog stupnja utvrdio je da je, kao posljedica predmetnog ozljeđivanja, narušeno tjelesno i duševno zdravlje tužiteljice te uzevši u obzir stupanj naruženja, ocijenio da tužiteljici pripada za ovaj oblik povrede prava osobnosti, pozvavši se na odredbe čl. 1100. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15 u daljnjem tekstu: ZOO-a), pravična novčana naknada u iznosu od 20.000,00 kuna te posljedično navedenom prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice.
9. Osnovano tuženik u žalbi prigovara utvrđenju suda da tužiteljica, nakon što joj je pravomoćnom sudskom odlukom dosuđena naknada neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na duševno i fizičko zdravlje koju je doživjela uslijed ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju, može osnovano zahtijevati od tuženika naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti iz tog (istog) štetnog događaja a temeljem određene kvalifikatorne okolnosti (duševnih boli zbog naruženja) koje okolnosti predstavlja (uz druge kvalifikatorne okolnosti) samo kriterij za određenje visine pravične novčane naknade u smislu odredbe čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO.
10. To iz razloga što se u smislu odredbe čl. 1046. ZOO neimovinska šteta odražava u povredi subjektivnih neimovinskih prava i interesa. Ovu štetu, prema objektivnoj koncepciji, koju je prihvatio ZOO, čini već sama povreda prava osobnosti (čl. 19. st. 1. ZOO) a pretrpljeni bolovi i strah izazvani štetnom radnjom samo su mjerilo težine povrede prava osobnosti i uzimaju se u obzir, uz druge relevantne okolnosti, pri utvrđenju da li oštećenik ima pravo na isplatu pravične novčane naknade zbog pretrpljene povrede prava osobnosti odnosno ukoliko oštećenik ima pravo na isplatu iste pri utvrđivanju visine te pravične novčane naknade. Oštećenik, u konkretnom slučaju tužiteljica, u uvjetima iz čl. 1100. st. 1. ZOO ima pravo na isplatu pravične novčane naknade u slučaju kada je povrijeđeno njezino pravo osobnosti kao pravno zaštićeno dobro. Posljedično navedenom pravična novčana naknada dosuđuje u jednom ukupnom iznosu, a ne prema pojedinim, od eventualno više oblika u kojima se kod oštećenika ta povreda odražava. To iz razloga jer se kod naknade neimovinske štete radi o jedinstvenom zahtjevu koji se ne može cijepati na dijelove. Stoga, suprotno stavu prvostupanjskog suda a imajući u vidu da je tužiteljici već pravomoćnom sudskom odlukom dosuđena pravična novčana naknada za povredu prava osobnosti koju je tužiteljica zadobila u predmetnom štetnom događaju, tužiteljica više ne može od tuženika iz istog štetnog događaja osnovano zatražiti isplatu nove pravične novčane naknade s naslova pretrpljenih duševnih boli zbog naruženja jer isto po odredbama ZOO više ne predstavlja zaseban zakonom priznati vid neimovinske štete kao što je to bilo po čl. 200. prijašnjeg Zakona o obveznim odnosima u kojem su izrijekom bili navedeni pravno priznati oblici neimovinske štete izvan kojih se oštećeniku nije priznavalo pravo na isplatu pravične novčane naknade (za pretrpljene fizičke bolove, za pretrpljene duševne bolove zbog smanjenja životne aktivnosti, naruženosti, povrede ugleda i časti, slobode ili prava ličnosti, smrti bliske osobe te za strah). Dakle pretrpljeni duševni bolovi zbog predmetnog naruženja predstavljaju samo kvalifikatornu okolnost za utvrđivanje visine pravične novčane naknade, a ne poseban vid štete koji tužitelja može utužiti zasebnom parnicom, a koju okolnost je, uz sve druge zakonom propisane okolnosti, tužiteljica trebala isticati i dokazati upravo u postupku koji je pokrenula protiv tuženika radi isplate naknade neimovinske štete koju je pretrpjela u predmetnom štetnom događaju, a u kojem postupku joj je zatražena šteta i dosuđena.
11. S obzirom na navedeno valjalo je prvostupanjsku presudu, temeljem odredbe čl. 369. st. 2. ZPP, ukinuti te tužbu odbaciti.
12. Tuženik je konačno u sporu u cijelosti uspio pa je valjalo preinačiti odluku o troškovima postupka na način da je, temeljem odredbe čl. 154. st. 1. ZPP i čl. 155. st.
1. ZPP prihvaćen zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka i to za sastav podnesaka od 3.1.2019. i 16.6.2021. svaki po 100 bodova (Tbr 8/1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 142/12, 103/14 ,118/14, 107/15 i 37/22 dalje: Tarifa)), za zastupanje na ročištu 24.1.2019. 50 bodova (Tbr 9/2 Tarife), za zastupanje na ročištima 25.2.2021., 9.2.2022 i 13.9.2022. svaki po 100 bodova (Tbr 9/1) te pristup na ročište za objavu presude 50 bodova (Tbr 9/3 Tarife) što uz vrijednost boda od 10,00 kn (Tbr 50 Tarife) i pripadajući PDV od 25% (Tbr 42 Tarife) ukupno iznosi 7.500,00 kn. Tuženiku nije priznat trošak sudske pristojbe na odgovor na tužbu jer iz stanja spisa ne proizlazi da je istu platio. Na navedeni iznos troškova valjalo je tuženom, temeljem odredbe čl. 154. st. 3. ZPP dosuditi i zatezne kamate od 20. prosinca 2022. do isplate.
13. Slijedom svega navedenog valjalo je, temeljem čl. 369. st. 2. ZPP i čl. 380. st. 3. ZPP, odlučiti kao u izreci.
14. Tuženiku je valjalo, temeljem čl. 166. st. 1. ZPP, priznati i trošak ovog žalbenog postupka i to za sastav žalbe 125 bodova (Tbr 10/1) što uz vrijednost boda od 10,00 kn (Tbr 50 Tarife) i pripadajući PDV od 25% (Tbr 42 Tarife) te troška sudske pristojbe na žalbu od 400,00 kn ukupno iznosi 1.962,50 kn.
U Zagrebu 20. prosinca 2022.
Predsjednik vijeća:
Vlasta Feuš, v.r.
