Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj 42 Gž R-2965/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Darije Horvat, kao predsjednika vijeća, Josipa Grubišića kao člana vijeća i Lidije Bošnjaković kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja R. M., OIB …, Đ., protiv tuženika P. o. u. K., OIB …, K., zastupanog po punomoćniku I. Z., odvjetniku u K., radi utvrđenja i isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalna službe u Krapini poslovni broj Pr-490/2021-36 od 30. kolovoza 2022., u sjednici vijeća dana 20. prosinca 2022.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalna službe u Krapini poslovni broj Pr-490/2021-36 od 30. kolovoza 2022.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom pod toč. I izreke odbija se tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži da se tuženika obveže nadoknaditi tužitelju štetu u iznosu od 50.000,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od donošenja poništenja Odluke o poništenju javnog natječaja u P. o. u. K. za radno mjesto "" pomoćni radnik/radnica ", na puno radno vrijeme, na neodređeno, koji je objavljen na službenim stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od 30. srpnja 2020, odnosno od 2. rujna 2020. do okončanja postupka, dok se pod toč. II izreke nalaže tužitelju nadoknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 5.000,00 kn.
2. Protiv navedene presude žalbu podnosi tužitelj iz svih žalbenih razloga navedenih u čl. 353. st. 1.353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19-dalje: ZPP), sa prijedlogom da se ista odluka preinači u smislu žalbenih navoda, a podredno da se ista ukine i predmet vrati na ponovno suđenje, uz naknadu troškova postupka povodom žalbe.
3. Žalba nije osnovana.
4. Pobijana odluka sadržava razloge o odlučnim činjenicama i u istoj nema proturječnosti, pa prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu pravila postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, niti bilo koju drugu bitnu povredu pravila postupka na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti iz čl. 365. st. 2. ZPP.
5. Tužitelj tijekom spora tvrdi kako je prilikom donošenja Odluke o poništenju javnog natječaja kod poslodavca P. o. u. K. za radno mjesto" pomoćni radnik/radnica ", na puno radno vrijeme i neodređeno, koji je objavljen na službenim stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od 30. srpnja 2020., bio diskriminiran od strane tuženika te nije izabran na navedeno radno mjesto, iako je ispunjavao sve uvjete, već je natječaj poništen, pa se radi o diskriminaciji tužitelja po osnovi obrazovanja i temeljnog ustavnog prava na rad, dok tuženik tvrdi kako niti jednom radnjom nije diskriminirao tužitelja, te da je odluka o poništenju predmetnog natječaja pravilna i zakonita.
6. U takvoj situaciji sud prvog stupnja pravilno je odbio dokazne prijedloge tužitelja usmjerene na dokazivanje okolnosti da se nad njime vrši diskriminacija na drugim natječajima, jer po prirodi stvari taj zahtjev ne može biti uperen protiv tuženika, pa je tako sud odbio dokazne prijedloge tužitelja za saslušanjem predloženih svjedoka, jer se ne tiču okolnosti predmetnog natječaja, već – kako tužitelj tvrdi, činjenice da se provodi diskriminacija njega i njegove obitelji od strane kompletnog pravnog sustava u vezi svih natječaja na koje se tužitelj javljao, a nije bio izabran unazad pet godina. Konačno, sud prvog stupnja dostavio je tužitelju sva pismena u tijeku postupka, a tužitelj nije istakao niti jedan razlog u pravcu opravdanosti njegova zahtjeva za odgodom pojedinih radnji u postupku koji je upravo i započeo njegovo tužbom.
7. Pravilno u pobijanoj odluci sud prvog stupnja utvrđuje kako je tuženik na mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 30. srpnja 2020. objavio natječaj za radno mjesto pomoćni radnik, 1 izvršitelj, na određeno, puno radno vrijeme, javni radovi, a na isti se pravovremeno prijavio tužitelj, uz još sedmero kandidata. Međutim, tuženik je predmetnom odlukom ravnateljice isti natječaj poništio zbog trenutne situacije vezano uz epidemiju korona virusa, odnosno zbog povećanja broja zaraženih te posljedičnog smanjenja broja i obujma planiranih događanja i okupljanja kod tuženika, radi interesa zaštite zdravlja svih građana osobito ranjivih skupina u cilju suzbijanja širenja zarazne bolesti, te da stoga predmetni program za sufinanciranje zapošljavanja u javnom radu nije bilo moguće ostvariti. Nakon toga je tuženik obavijestio tužitelja o poništenju natječaja, da bi tužitelj dana 8. rujna 2020. prigovorio istome tvrdeći kako se radi o nezakonitoj, protuustavnoj i diskriminirajućoj odluci jer da je natječaj namjerno poništen u cilju sustavnog, kontinuiranog i teškog zlostavljanja tužitelja, sustavne i kontinuirane diskriminacije tužitelja, odnosno kontinuirane povrede njegovih prava tražeći da mu se dostavi natječajna dokumentacija svih prijavljenih na što tuženik dostavlja dopis od 27. studenoga 2020.
8. Pravilno sud prvog stupnja uvidom u natječajnu dokumentaciju utvrđuje kako na radno mjesto objavljeno natječajem tuženika od 30. srpnja 2020. nije primljen niti jedan kandidat, već je natječaj poništen iz razloga vezanih uz epidemiju, pa pravilno sud primjenjuje odredbe Zakona o suzbijanju diskriminacije (Narodne Novine br. 85/08 i 112/12, dalje ZSD), jer je u čl. 1. st. 2. ZSD određeno kako se diskriminacijom smatra stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe po nekoj osnovi (rasne ili etičke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu obrazovanja, društvenog položaja, bračnog druga ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije) kao i osobe povezane s njom rodbinskom ili drugim vezama, s time da prema čl. 2. ZSD diskriminacija može biti izravna (postupanje uvjetovano nekim od navedenih osnova kojim se osoba stavlja ili je bila stavljena ili je mogla biti stavljena u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji) ili neizravna (kada naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa, stavlja ili bi mogla staviti osobe u nepovoljniji položaj po toj osnovi u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji, osim ako se takva odredba, kriterij ili praksa mogu objektivno opravdati legitimnim ciljem, a sredstva za njihovo postizanje su primjerena i nužna).
9. Pravilno u takvoj situaciji sud prvog stupnja zaključuje kako je za utvrđenje postojanja diskriminacije nužno komparirati položaj oštećenika prema drugoj osobi u usporedivoj situaciji, jer tužitelj tvrdi kako je u predmetnom postupanju tuženika bio diskriminiran po osnovi obrazovanja, po osnovi prava na dostupnost javnoj službi i zapošljavanja u istoj i prava na radi i zaradu za život, ne tvrdi niti dokazuje u čemu bi se sastojalo postupanje tuženika kojim bi na taj način diskriminirao baš tužitelja u odnosu na druge sudionike natječaja, koji je u odnosu na sve sudionike bio poništen iz objektivnih razloga epidemije i smanjenja javnih radova a time i broja osoba potrebnih za obavljanje tih radova, pa zapravo u konačnici niti jedan od prijavljenih kandidata nije primljen na posao, čime tužitelj ne dokazuje da bi uopće postupanjem tuženika bio stavljen u nepovoljniji položaj u odnosu na nekog drugog kandidata po bilo kojoj osnovi, a kamo li osnovama koje tužitelj navodi u tijeku postupka. Stoga je pravilna i zakonita odluka suda prvog stupnja o tome da je tuženi zahtjev tužitelja neosnovan, te ista utvrđenja niti navodima žalbe tužitelj nije uspio dovesti u pitanje.
10. Stoga je, temeljem čl. 368. st. 1. ZPP jer je činjenično stanje potpuno i pravilno utvrđeno, a materijalno pravo pravilno primijenjeno, valjalo podnesene žalbe protiv presude odbiti i njima pobijanu presudu potvrditi, te odlučiti kao u izreci ove odluke.
U Zagrebu 20. prosinca 2022.
Predsjednica vijeća:
Darija Horvat, v.r.