REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U RIJECI
Rijeka, Erazma Barčića 5
Poslovni broj: 11 Us I-1050/2022-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Glorije Fićor, u upravnom sporu tužitelja F. B. iz R. S., D., S. u. 21, kojeg zastupaju opunomoćenici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda E. K. i A. K., odvjetnici u P., K. trg 10, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, radi izdavanja rješenja o izvedenom stanju, 20. prosinca 2022.,
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine KLASA: UP/II-361-05/22-26/236, URBROJ: 531-07-01-03/09-22-2 od 10. srpnja 2022. i rješenja Istarske županije, Grada Vodnjana – Dignano, Upravnog odjela za prostorno uređenje, komunalni sustav, gradnju i zaštitu okoliša, Odsjeka za prostorno uređenje i gradnju KLASA: UP/I-361- 14/13-03/2594, URBROJ: 2163-10-04-01/43-22-25 od 21. veljače 2022.
Obrazloženje
1. Rješenjem Istarske županije, Grada Vodnjana – Dignano, Upravnog odjela za prostorno uređenje, komunalni sustav, gradnju i zaštitu okoliša, Odsjeka za prostorno uređenje i gradnju KLASA: UP/I-361-14/13-03/2594, URBROJ: 2163-10-04- 01/43-22-25 od 21. veljače 2022. (omaškom navedeno 21. prosinca 2022.) odbijen je zahtjev ovdje tužitelja za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu građevinu i to jednostavnu stambenu građevinu izgrađenu na k.č.br. … k.o. P. iz razloga jer ista nije vidljiva na snimci DOF5/2011 odnosno na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. niti je do tog dana evidentirana na katastarskom planu niti na drugoj službenoj kartografskoj podlozi.
2. Protiv navedenog rješenja tužitelj je izjavio žalbu koju je tuženik rješenjem KLASA: UP/II-361-05/22-26/236, URBROJ: 531-07-01-03/09-22-2 od 10. srpnja 2022. odbio.
3. Tužitelj je protiv tuženika pravodobno ovom sudu podnio tužbu kojom osporava zakonitost navedenog drugostupanjskog rješenja ističući kako je pogrešno navođenje prvostupanjskog upravnog tijela da tužitelj nije u roku određenim zaključkom od 29. prosinca 2021. dostavio propisanu dokumentaciju. Naime dopisom od 3. veljače 2022. tužitelj je dostavio kopiju snimke iz zraka za k.č.br. … k.o. P. iz koje je detaljnijim pregledom, moguće utvrditi postojanje njegovog objekta. Tužitelj posebno navodi da je u provedenom postupku ponudio i druge dokaze kojim se eventualna dilema oko postojana navedenog objekta i vremena izgrađenosti nesporno otklanjaju, što prvostupanjsko tijelo i tuženik nisu našli za shodno niti spomenuti.
4. Slijedom navedenog, tužitelj predlaže sudu donošenje presude kojom će poništiti rješenje tuženika kao i rješenje prvostupanjskog upravnog tijela te predmet vratiti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
5. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz osporenog rješenja i predlaže da sud tužbeni zahtjev odbije.
6. Budući da stranke u tužbi odnosno odgovoru na tužbu nisu izrijekom zahtijevale održavanje rasprave, to je sud na temelju odredbe čl. 36. toč. 4. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17, 110/21, dalje: ZUS), predmetni spor riješio bez održavanja rasprave. Pri tome se kao odlučno naglašava da tužitelj u tužbi nije niti predlagao provođenje bilo kojeg dokaza.
7. U konkretnom slučaju zakonitost odluke tuženika valjalo je ocijeniti primjenom odredbe čl. 81. ZUS-a, a na koju se ovaj sud pozvao donoseći presudu poslovni broj UsI-1978/14-7 od 28. srpnja 2016. Predmetnom odredbom st. 2. propisano je da je u izvršenju presude tuženik odnosno tijelo nadležno za izvršenje obvezno postupiti sukladno izreci presude, najkasnije u roku od 60 dana od dostave pravomoćne presude, pri čemu je vezan pravnim shvaćanjem i primjedbama suda.
8. Obzirom da su u konkretnom slučaju upravna tijela postupala u ponovnom postupku nakon što je presudom ovog suda poslovni broj UsI-1978/14-7 od 28. srpnja 2016. poništeno prethodno rješenje ovdje tuženika Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja KLASA: UP/II-361-05/14-26/1558, URBROJ: 531-05-2-2-1-14- 3/HS od 10. studenog 2014. i rješenje Grada Vodnjana, Upravnog odjela za komunalni sustav, prostorno uređenje i imovinske poslove KLASA: UP/I-361-14/13-03/2594, URBROJ: 2168/04-04/21-14-4 od 11. rujna 2014. u ovom je upravnom sporu u prvom redu sporno jesu li tuženik i prvostupanjsko upravno tijelo u osporenim rješenjima pravilno primijenili pravno shvaćanje i postupili prema primjedbama citirane presude.
9. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu ovog upravnog spora te u spisu predmeta upravnog postupka koji je ovom sporu prethodio.
10. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.
11. Uvidom u presudu ovog suda poslovni broj UsI-1978/14-7 od 28. srpnja 2016. razvidno je da je istom određeno sljedeće:
„U prvom redu, prema mišljenju Suda činjenica da je zgrada izgrađena u postupku ozakonjenja po Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“ broj 86/12, dalje: Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama) može se dokazivati samo tim Zakonom taksativno navedenim dokaznim sredstvima. Naime, prema članku 2. stavku 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama nezakonito izgrađenom zgradom u smislu toga Zakona smatra se zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađene bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, vidljiva na digitalnoj ortofoto karti u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. godine (DOF5/2011), na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže. Stavkom 2. istoga članka propisano je da se nezakonito izgrađenom zgradom u smislu toga Zakona smatra se i zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađen bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže, koja nije nedvojbeno vidljiva na DOF5/2011 ako je vidljiva na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. godine ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, a o čemu tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina na zahtjev stranke izdaje uvjerenje. Sukladno citiranim odredbama, zgradom koja se može ozakoniti temeljem Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama smatra se isključivo zgrada koja je vidljiva na karti DOF5/2011, ili ukoliko na karti DOF5/2011 nije nedvojbeno vidljiva, ako je vidljiva na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. godine ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi. Citirane odredbe propisuju posebna dokazna pravila kojima se dokazuje da je zgrada u smislu toga Zakona izgrađena i u tu svrhu propisuju primarni dokaz – ortofoto kartu DOF5/2011, a ukoliko zgrada nije nedvojbeno vidljiva na toj karti, taksativno propisuju druga dokazna sredstva. Stoga se prema mišljenju Suda, činjenica o vremenu gradnje zgrade drugim dokaznim sredstvima ne može dokazivati, a isti je pravni stav zauzeo i Visoki upravni Republike Hrvatske u presudi poslovni broj Usž-1011/15-2 od 2. rujna 2015. Pri tome prema mišljenju ovog Suda, citirane odredbe Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, prema načelu da posebna odredba isključuje primjenu opće odredbe (lex sprecialis derogat legi generali), isključuju primjenu općih pravila o dokazivanju iz Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 47/09). Štoviše, iz citiranih odredbi proizlazi da se Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama odnosi samo na zgrade koje su vidljive na karti DOF5/2011, ili ukoliko na karti DOF5/2011 nisu nedvojbeno vidljive, na zgrade koje su vidljive na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. godine ili su do tog dana evidentirane na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, stoga u odnosu na zgrade koje ne zadovoljavaju navedene uvjete niti ne postoje pretpostavke za vođenje postupka prema odredbama toga Zakona.“
12. Istom presudom dana je uputa kako „u ponovnom postupku tužitelja treba pravilnom dostavom pozvati da dostavi i druge taksativno navedene dokaze iz članka 2. stavka 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, odnosno da je zgrada vidljiva na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. godine ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi“, a sukladno kojoj uputi je i postupilo prvostupanjsko upravno tijelo zaključkom od 29. prosinca 2021. upućenom opunomoćeniku tužitelja.
13. Budući u roku određenom zaključkom, iako je istim tužitelj upozoren na posljedice nepostupanja, kao niti do dana donošenja prvostupanjskog rješenja nisu otklonjeni nedostaci koji sprečavaju postupanje po zahtjevu tužitelja, pravilno je prvostupanjsko upravno tijelo rješenjem utvrdilo da u konkretnom slučaju nisu ispunjene pretpostavke za donošenje rješenja o izvedenom stanju, odnosno tuženik pravilno odbio žalbu podnesenu protiv predmetnog rješenja.
14. Pri tome se tužitelju ukazuje kako nije sporno da je tužitelj u spis predmeta dostavio druge dokazne isprave, a koje isprave nisu one na koje je izričito, jasno i nedvosmisleno uputio ovaj sud u ranijoj svojoj presudi, slijedom čega je pravilno tuženik u obrazloženju pobijanog rješenja ocijenio kako dostavljene isprave (dokazna sredstva) nisu od utjecaja na izdavanje rješenja o izvedenom stanju u ovoj upravnoj stvari.
15. Slijedom svega navedenog, s obzirom da tužitelj tužbenim navodima nije doveo u sumnju zakonitost pobijanog rješenja tuženika, to je na temelju odredbe čl. 57. st. 1. ZUS-a valjalo odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan te riješiti kao u izreci ove presude.
U Rijeci 20. prosinca 2022.
Sutkinja
Dubravka Zec v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.
