Poslovni broj: 10 UsI-1552/2022-6

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Danijeli Čipčić Buzov, sucu pojedincu, te Nataši Rogošić, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja D. K., …, OIB: …, protiv tuženika Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski upravni postupak i upravne sporove, Zagreb, Trg Kralja Petra Krešimira IV br. 1., zastupan po opunomoćenici V. D. (generalna punomoć pohranjena u Uredu predsjednice suda), radi izdavanja potvrde o obnašanju ustrojbene dužnosti u trenutku razvojačenja,

nakon neposredne i javne rasprava zaključene dana 8. prosinca 2022. u nazočnosti tužitelja i opunomoćenice tuženika, 16. prosinca 2022.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev radi oglašavanja ništetnim podredno poništenja rješenja tuženika Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski upravni postupak i upravne sporove, Klasa: UP/II 560- 01/22-01/123, Urbroj: 512-2501-22-4 od 2. lipnja 2022.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika Klasa: UP/II 560-01/22-01/123, Urbroj: 512- 2501-22-4 od 2. lipnja 2022. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Uprave za ljudske potencijale, Sektora za razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima, Službe za poslove obrane, Područnog odjela za poslove obrane Split, Klasa: UP/I 561-01/21- 01/469, Urbroj: 512M2-6504-22-2 od 19. travnja 2022. (dalje: prvostupanjsko rješenje).

2. Prvostupanjskim rješenjem je odbijen zahtjev tužitelja za izdavanjem potvrde o obnašanju dužnosti zapovjednika desetine VP …

Š. u trenutku razvojačenja

... 3. U tužbi kojom pobija zakonitost osporenog rješenja tuženika iz svih zakonom predviđenih razloga tužitelj u bitnom navodi da je zahtjevom od ... zatražio

od strane Područnog odsjeka za poslove obrane Š. utvrđivanje i priznavanje zapovjedne dužnosti - zapovjednika desetine protuzračnog raketnog sustava - strele PZO kao pripadnik VP …

Š. (113. br. HV) u trenutku razvojačenja, a u svrhu

izdavanja potvrde temeljem koje bi ostvarivao prava iz Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, te isto na zapisnik i obrazložio. Prvostupanjskim rješenjem je odbijen predmetni zahtjev, a na koje rješenje je izjavio žalbu, koja je odbijena osporenim rješenjem tuženika. Navodi da u konkretnom slučaju nije poštovana odredba članka 7. Zakona o općem upravnom postupku tj. načelo materijalne istine,

odnosno jedan od načina odbijanja njegovog zahtjeva je taj što u službenoj evidenciji nema podataka o njegovom sudjelovanju u Domovinskom ratu u traženom razdoblju,

a zakonodavac odredbom članka 159. stavak 6. Zakona o opće upravnom postupku predviđa mogućnost neslaganja službene evidencije jednog tijela sa stvarnim stanjem i drugim dokazima (izjave svjedoka, ili dokumentacija koju treba pribaviti nadležno tijelo) iz čega proizlazi jasna intencija mogućeg materijalnopravnog preispitivanja sadržaja službene evidencije jednog tijela odnosno propusta u evidenciji. Polazeći od sadržaja obrazloženja u konkretnom slučaju povrijeđene su odredbe članka 8., 47. i 120. ZUP-a jer osporeno rješenje ne sadrži sve (obrazložene jasne) razloge rješavanja konkretne upravne stvari. Naime nadležno tijelo nije određeno cijenilo vjerodostojnost izvedenih dokaza, posebno njegove iskaze te iskaze svjedoka. Nije cijenjena činjenica u svezi provjere službene evidencije odnosno dokumentacije da li se ona zbilja ne može pronaći (raspršenost po arhivima, koje osobe su nadležne za traženje,

nedostatak osoblja koje traži, itd) ili može biti zagubljena kako pretpostavljaju svjedoci pa se onda ne treba ni pozivati na istu ni tražiti. Nepotpuno utvrđeno činjenično stanje očituje se u tome što je drugostupanjsko tijelo kao i prvostupanjsko propustilo u dokaznom postupku pravilno cijeniti ono što je priloženo kao dokaz te navedeno jasno obrazložiti. Ovo je vrlo važno jer činjenice koje su pravno relevantne za rješavanje stvari koje su predmet postupka mogu se utvrđivati svjedocima kao vrlo pogodnim sredstvom. Jer svjedoci su osobe sposobne opaziti činjenice o kojima trebaju svjedočiti koje mogu to svoje opažanje priopćiti. U ovom slučaju nije jasno obrazloženo zašto je neki dokaz prihvaćen a drugi nije odnosno zašto nisu prihvaćeni iskazi svjedoka sve redom hrvatskih branitelja, veterana Domovinskog rata, osoba koje su sudjelovale u obrambenim akcijama u Domovinskom ratu, istaknutih članova društvene zajednice koji su stvarali današnje državno uređenje. Ako nisu prihvaćeni iskazi takvih svjedoka a mogu ih nazvati moralnim vertikalama, a prihvaćena su službena izvješća onakva kakva su prezentirana; 1. da nije evidentiran (nije njegova krivica, pa postavljam pitanje zašto nije zabilježen?); 2. nije pronađen podatak (ne znači da ga nema,) 3. nema podataka (nije njegova krivica) onda je navedeno rješenje doneseno na temelju slobodne ocjene dokaza što treba posebno obrazložiti. Simptomatično je i zašto prvostupanjsko tijelo uopće ne vjeruje svjedocima u pogledu činjeničnog stanja a drugostupanjsko tijelo to nekritički prihvaća. Prvostupanjsko i drugostupanjsko tijelo ne obrazlažu zašto službena dokumentacija ne potvrđuje njegove navode i navode svjedoka osim što to pismeno konstatiraju. Pa zato i postoji posebni ispitni postupak jer bi se u protivnom radilo o skraćenom upravnom postupku gdje se stvar rješava na temelju podataka iz službene evidencije kada se radi o činjenicama koje ne treba dokazivati. Iz izjava neposrednih svjedoka sa neupitnim moralnim karakteristikama razvidno je da je na opisani način u traženom razdoblju bio zapovjednik desetine 113.

br. HV. S obzirom na izjave svjedoka jasno je da je naoružan, uniformiran, sa jasno uspostavljenom hijerarhijskom strukturom subordinacije, vršio vojničku zapovjednu dužnost. Nema veze s logikom činjenica da je postrojba od ... bila u vojarni pa da nije bilo potrebe za njegovom zapovjednom dužnosti jer postrojba nije borbeno djelovala. Dužnost je dužnost bilo borbenih djelovanja ili ne, zapovjednik je zapovjednik bilo da zapovijeda u borbenim djelovanjima ili kad ih nema. Sudac je sudac onda kada neposredno ne vodi raspravu, on je sudac kada ocjenjuje dokaze,

kada piše presudu, kada je na odmoru, kada je na bolovanju, u neradne dane Suda.

Tako nakon borbenih djelovanja rade se mnoge aktivnosti kao zapovjednik koje se prezentiraju na višim razinama te je on i dalje bio zapovjednik navedenim vojnicima zbog ostalih stvari npr. raščlambe djelovanja koja se odvijala u vojarni. Pa ostali zapovjednici u vojarni su isto bili zapovjednici u OS RH uvijek egzistira načelo subordinacije vojničke hijerarhije. Što se tiče gore navedenih obrazloženja (pod 1., 2.

i 3.) da službena tijela MORH-a nemaju dokumentaciju (evidenciju) koja bi potvrđivala njegove navode i navode svjedoka napominje da je dokumentacija skup službenih pismena na temelju kojih se vršio upis u službenu odnosno u ovom slučaju vojnu evidenciju. Da takva dokumentacija postoji onda ne bi ni bilo upravnog postupka već bi postrojba ili pravni slijednik iste izdao potvrdu. Pa baš zato ako nema takve dokumentacije zapovjedna dužnost se utvrđuje drugim dokaznim sredstvima uključujući nepisana dokazna sredstva. Ako o svemu ovome nije pronađen ili zabilježen službeni podatak to ne znači da to tako nije bilo. On kao vojnik na terenu,

ne može utjecati na situaciju, da li je i što arhivski zaprimljeno a što nedostaje pojedinim ustrojbenim cjelinama. Kada će kako prestati borbena djelovanja. Tko i kako po službenoj dužnosti treba nešto po arhivi tražiti da li to obavlja savjesno, da li je i što netko uopće evidentirao ili izostavio, da li mu je netko tko je za to bio zadužen to morao prijaviti. To su sve stvari koje je netko u to vrijeme trebao odraditi. Ako je to propust tadašnjih struktura pojedinaca, onda on zbog toga ne može ispaštati, na način da se takva «nečinjenja» smatraju kao se se nisu ni desila, pa ispada da se ni njegovo sudjelovanje u tom razdoblju u Domovinskom ratu nije ni desilo odnosno da on i svjedoci ne govore istinu. Tumačenja prvostupanjskog i drugostupanjsko tijela predstavlja izbjegavanje stvarnog i istinitog utvrđivanja okolnosti njegovog sudjelovanja i zapovijedanja u 113. br. HV te da je stavljen u diskriminirajući položaj jer on osobno nije u mogućnosti pribaviti pisana dokazna sredstva. On jedino kao stranka može doprinijeti bržem i lakšem vođenju upravnog postupka što da je i učinio. Zato se zbog ovakvih situacija i vodi upravni postupak utvrđivanja nečega što je bilo a pripadnici iz tadašnjih postrojbi u funkciji tadašnjih vojnika, zapovjednika, neposrednih svjedoka, itd., o tome sada svjedoče a to im je i obaveza, da se odazovu da daju iskaz.

Napominje da prema formalnoj, zakonskoj dokaznoj maksimi pravna norma propisuje koja dokazna sredstva valja koristiti za utvrđivanje određenih činjenica. Postojanje takvih dokaznih sredstava (npr. izjave punoljetnih svjedoka) ima takvu dokaznu snagu da se smatra da je određena činjenica dokazana. Uloga tijela koje su do sada vodili postupak svodi se ovdje na puko konstatiranje i nabrajanje da postoje predviđena dokazna sredstva, i da se na osnovi pravne norme, činjenica na koju se ono odnosi smatra dokazanom. Vođeni načelom materijalne istine a posvećujući jednaku pažnju svim dokazima smatra da je moguće s obzirom na podudarnosti izjava svjedoka ustanoviti da je bio u predmetnom vremenu zapovjednik desetine u113. br. HV, da su jasne i sve činjenice okolnosti predmetnog slučaja te ispunjeni uvjeti da sud poništi drugostupanjsko rješenje ili otkloni nedostatke te riješi stvar temeljem koje nadležna postrojba ili pravni slijednik njemu treba izdati potvrdu o obnašanju zapovjedne dužnosti u razdoblju od ... do ... Pogrešna primjena materijalnog prava drugostupanjskog rješenja ogleda u tome da nadležno drugostupanjsko tijelo u obrazloženju nije pravilno izabralo pravnu normu kada nije prihvatilo izjave svjedoka a niti logiku da nema zapovjedne dužnosti kada nema borbenih djelovanja. Ovdje se radi o utvrđivanju njegove zapovjedne dužnosti koje kako službena tijela tvrde nije upisano odnosno zabilježeno u službenim evidencijama MORH-a OSRH a te se u njegovom slučaju radi o nedopustivim propustima državnih tijela koja iz ne zna kojih razloga nisu njegov angažman u Domovinskom ratu službeno i cjelovito zabilježila te u službenu evidenciju. Sve nelogičnosti prvostupanjskog rješenja prihvaćene su i u drugostupanjskom rješenju te prešućene od strane drugostupanjskog tijela. Slijedom navedenog, predlaže da sud donese presudu kojom se tužba uvažava i oglašava ništetnim podredno poništava osporeno rješenje tuženika, te tužitelju naknadi troškove spora.

4. U odgovoru na tužbu tuženik je u bitnom naveo da je prvostupanjskim rješenjem odbijen zahtjev tužitelja za izdavanjem potvrde o obnašanju ustrojbene dužnosti zapovjednika desetine VP …

Š. u trenutku razvojačenja dana ..., a protiv kojeg rješenja je tužitelj izjavio žalbu, iznoseći u bitnom

navode žalbe, a koja je odbijena osporenim rješenjem tuženika. Tuženik navodi da navodi tužitelja nisu utemeljeni, da je suprotno navodima iz tužbe u postupku potpuno i točno utvrđeno činjenično stanje i pravilno primijenjeno materijalno pravo i nisu učinjene povrede procesnog prava, te da nema uvjeta propisanih u zakonu za utvrđivanjem ništetnim ili poništavanjem pobijanog rješenja. Uvidom u spis predmeta da je razvidno kako je Područni odsjek za poslove obrane Š. dostavio Područnom odjelu za poslove obrane S. zahtjev za priznavanje obnašanja zapovjedne dužnosti

– zapovjednika desetine protuzračnog raketnog sustava – strijele PZO 113. brigade

HV u trenutku razvojačenja ... U zahtjevu je naveo da je u razdoblju

od ... do ... obnašao dužnost zapovjednika desetine

te da mu nije poznat način na koji je primao novčanu naknadu niti eventualni koeficijent. Područni odsjek za poslove obrane Š. izvršio je uvid u bazu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata IS-PU te je utvrđeno da je tužitelj evidentiran kao pripadnik 113. brigade HV (VP …

Š.) od ... do ...,

od … do ..., i od ... do ... godine. Iz očitovanja Područnog odsjeka za poslove obrane Š., KLASA: 561-01/21-01/33, URBROJ: 512M2-69-21-6 od 27. listopada 2021., razvidno je da iz službene dokumentacije Ministarstva obrane ne proizlazi da je imenovani u razdoblju od ... do ... obnašao zapovjednu dužnost. Iz isplatnih

lista VP …

Š. razvidno je da je tužitelju u kolovozu i rujnu ... isplaćena HV naknada po dužnosti vojnika. Također je razvidno da je VP …

Š. sudjelovala

u operacijama "Oluja 95" i Maestral", ali nije sudjelovala u operaciji Južni potez iz čega proizlazi da tužitelj u razdoblju od ... (kada je završila operacija "Oluja")

pa do … nije mogao obnašati zapovjednu dužnost budući da je 113.

brigada HV bila u vojarni i nije borbeno djelovala. Prvostupanjsko tijelo tužitelju je dalo mogućnost sudjelovanja u postupku, sukladno odredbama Zakona o općem upravnom postupku, te njegova izjava dana na zapisnik ... prileže spisu

predmeta. Imenovani je izjavio da je bio djelatna vojna osoba do posljednje demobilizacije ... nakon čega se dragovoljno javio u postrojbu kako

bi sudjelovao u akciji "Oluja 95", Maestral" i "Južni potez". Navodi da je bio pripadnik desetine protuzračnog raketnog sustava strijele PZO 113. brigade HV i obnašao dužnost zapovjednika desetine te je sudjelovao u gore navedenim akcijama. Ističe da je bio zapovjednik petorici ročnih vojnika i nekolicini pričuvnika. Neposredno nadređeni da mu je bio Z. T., a bili su potpora TRD kojim je zapovijedao B. C.

Prvostupanjsko tijelo da je saslušalo i predložene svjedoke, Z. T., B. C. i A. L., čije izjave dane na zapisnik prileže spisu predmeta. Navedeni svjedoci u bitnome potvrđuju navode tužitelja. Suprotno navodima iz tužbe smatra da je žalbenim rješenjem zakonito ocijenjeno kako je prvostupanjsko tijelo, ocjenjujući zahtjev imenovanog, pravilno utvrdilo da tužitelj u trenutku razvojačenja, dana ..., nije obnašao zapovjednu dužnost zapovjednika desetine u VP …

Š. Naime, navodi tužitelja i saslušanih svjedoka da je u trenutku razvojačenja obnašao zapovjednu dužnost su kontradiktorni sa službenom dokumentacijom iz koje proizlazi da VP …

Š. od ... nije borbeno djelovala te nije bilo

potrebe za obnašanjem zapovjedne dužnosti. Također je iz isplatnih lista navedene brigade razvidno da je tužitelj u kolovozu i rujnu ... primao HV naknadu po dužnosti vojnika. Iz navedenih podataka službene evidencije razvidno je da je tužitelj u spornom razdoblju obnašao dužnost vojnika te da ne postoji pismena zapovijed kojom bi tužitelj bio imenovan na zapovjednu dužnost. Tužitelj ni u tužbi nije ponudio pravno relevantne razloge zbog kojih bi ova upravna stvar bila drugačije riješena. Slijedom gore navedenog tuženik predlaže da sud odbije tužitelja sa tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti.

5. U sporu je održana rasprava ..., a čime je, kao i dostavom

podnesaka, strankama u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/21; dalje ZUS) dana mogućnost da se izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, a na kojoj je tužitelj naveo da u cijelosti ustraje u podnesenoj tužbi i svim navodima iznijetim u istoj. Ujedno prilaže u spis ispis s Internet stranice koji je javno dostupan a iz kojeg je razvidno da je obnašao dužnost zapovjednika voda.

Ujedno ističe da je on dragovoljac Domovinskog rata od 1. veljače 1991., te da je u Oluji obavljao dužnost zapovjednika odjeljenja proturaketnog sustava Strijela M2, a što se navodi i u rješenju Uprave za obranu Š. od ..., a koje je

priloženo spisu upravnog tijela.

5.1. Opunomoćenica tuženika je na održanoj raspravi navela da u cijelosti ostaje pri odgovoru na tužbu i sadržaju prvostupanjskog i drugostupanjskog rješenja.

U odnosu na dokument koji tužitelj predao na današnjem ročištu navodi da iz istoga nije razvidno na koju se godinu odnosi, a na što je tužitelj istaknuo da se odnosi na 1991. i da se radi o dokumentu koji je javno dostupan, a na što opunomoćenica tuženika navodi da je predmetni upravni postupak vođen u pogledu zahtjeva tužitelja za utvrđenje dužnosti zapovjednika desetine u trenutku razvojačenja odnosno ..., pa da je priloženi dokument irelevantan.

6. U dokaznom postupku sud je pregledao cjelokupnu dokumentaciju sadržanu u spisu upravnog spora, te je pregledan cjelokupan spis upravnog tijela dostavljen uz odgovor na tužbu.

7. Stranke drugih dokaznih prijedloga nisu imale.

8. Nakon ocjene izvedenih dokaza i razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja sukladno odredbi članka 55. stavka 3. ZUS-a po ocijeni ovog suda tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja za priznavanje obnašanja zapovjedne dužnosti - zapovjednika desetine protuzračnog raketnog sustava – strijele PZO 113. brigade HV u trenutku razvojačenja ...

10. Iz spisu priležećg zahtjeva tužitelja je razvidno da je tužitelj naveo da je u razdoblju od ... do ... obnašao dužnost zapovjednika

desetine, te da mu nije poznat način na koji je primao novčanu naknadu niti eventualni koeficijent.

11. Iz podataka spisa predmeta i to na temelju uvida u bazu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata IS-PU je utvrđeno da je tužitelj evidentiran kao pripadnik 113. brigade HV (VP …

Š.) od ... do ..., od ... do ..., i od ... do ...

12. Nadalje, iz očitovanja Područnog odsjeka za poslove obrane Š.,

KLASA: 561-01/21-01/33, URBROJ: 512M2-69-21-6 od 27. listopada 2021., razvidno je da iz službene dokumentacije Ministarstva obrane ne proizlazi da je imenovani u razdoblju od ... do ... obnašao zapovjednu dužnost,

te da je VP …

Š. sudjelovala u operacijama "Oluja 95" i Maestral", ali nije sudjelovala u operaciji "Južni potez".

13. Iz isplatnih lista VP …

Š. razvidno je da je tužitelju u kolovozu i rujnu ... isplaćena HV naknada po dužnosti vojnika.

14. Iz spisu priležeće izjave tužitelja dane na zapisnik ... je

razvidno da je tužitelj izjavio da je bio djelatna vojna osoba do posljednje demobilizacije ..., a nakon čega se dragovoljno javio u postrojbu kako bi sudjelovao

u akciji "Oluja 95", "Maestral" i "Južni potez". Navodi da je bio pripadnik desetine protuzračnog raketnog sustava strijele PZO 113. brigade HV i obnašao dužnost zapovjednika desetine te je sudjelovao u gore navedenim akcijama. Istaknuo je da je bio zapovjednik petorici ročnih vojnika i nekolicini pričuvnika. Neposredno nadređeni da mu je bio Z. T., a bili su potpora TRD kojim je zapovijedao B. C.

15. Iz iskaza svjedoka Z. T. proizlazi da je tu predmetno vrijeme bio načelnik PZO 113. brigade HV a nešto kasnije kroz te akcije da ga je zapovjednik 113. brigade HV D. K. postavio i na dužnost načelnika sektora. Navodi da se sjeća

D. K., ovdje tužitelja, kojeg da je osobno zamolio da sudjeluje u "Oluji" a mobilizacija je vršena preko sada pok. B. M. pomoćnika zapovjednika 113.

brigade HV za personalne poslove koji je tada koordinirao s tadašnjim Uredom za obranu Š. On kao nadređeni da je dao tužitelju nalog da na terenu obnaša dužnost zapovjednika desetine kao osobi od povjerenja i prethodnog znanja jer je bio

DVO, da je bio zapovjednik 5 – orici ročnih vojnika i nekolicini rezervista, a čijih imena da se ne može sjetiti osim g. K. Navodi da je zapovjedio tužitelju da bude sa svojim ljudima pratnja i zaštita TRD 113. br. HV kojim je zapovijedao B. C., te je od

B. C. tada na terenu primao zapovjedi. Naveo je i da mu nije poznato na koji je način i po kojem koeficijentu plaćan.

16. Svjedok B. C. je u svom iskazu danom na zapisnik dana ... naveo da je u predmetno vrijeme bio zapovjednik topništva TDR u 113.

brigadi HV. Tužitelj sa svojom jedinicom da je imao protuzračni raketni sustav ,,Strela 2 M" koji je služio za zaštitu topništva. Poznato mu je da je u to vrijeme, odnosno od „Oluje do kraja, do ... bio zapovjednik desetine navedene postrojbe jer je izdavao zapovijedi ročnim vojnicima i nekolicini pričuvnika. Neposredno nadređen mu je bio A. L. koji je bio zapovjednik TRD – a.

17. Iz iskaza svjedoka A. L. je razvidno da je u operaciji "Oluja 95" i

Maestral" bio na dužnosti zapovjednika TRD-a 113. br. HV, odnosno da je to bilo interno dodijeljena dužnost od tadašnjeg zapovjednika D. K. iako da je po postavljenju bio časnik za vatrenu potporu u zapovjedništvu 1. Bojne 113. br. HV. Navodi da se sjeća D. K., ovdje tužitelja, koji da je kod njega došao sa svojom desetinom pričuvnih vojnika i koji je provodio PZO osiguranje borbenog rasporeda postrojbe. Koliko mu je poznato obnašao je dužnost zapovjednika raketne desetine PZO. Nije mu poznato na koji je način i po kojem koeficijentu plaćan ali mu je poznato da postrojba nije sudjelovala u operaciji "Južni potez" i nije mu poznat datum njegove mobilizacije kao ni demobilizacije.

18. Spisu predmeta prileži i rješenje Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Uprave za ljudske resurse, Uprave za obranu Š., Klasa: UP/I 561-01/06-01/116,

Urbroj: 512M2-149-07-8 od 31. kolovoza 2007. kojim se utvrđuje da je tužitelj bio pričuvni pripadnik PZO – strela 2M, 113. br. HV u razdoblju od ... do ... za vrijeme koje je organizirano sudjelovao u obrani suvereniteta, neovisnosti i

teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.

19. Prema ocjeni ovog suda, a polazeći od podataka spisa predmeta, pravilno i zakonito je postupio tuženik kada je odbio žalbu tužitelja izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja, odnosno prvostupanjsko tijelo kada je odbilo predmetni zahtjev tužitelja za izdavanjem potvrde o obnašanju dužnosti zapovjednika desetine

VP …

Š. u trenutku razvojačenja ...

20. Naime, prema ocjeni ovog suda, pravilno na temelju podataka spisa predmeta, tuženik i prvostupanjsko tijelo zaključuju da sukladno izjavama saslušanih svjedoka proizlazi da je tužitelj mogao obnašati dužnost zapovjednika desetine temeljem usmene zapovjedi neposrednog zapovjednika za određeno vrijeme po potrebi na terenu, što kasnije nije potkrijepljeno niti jednim službenim dokumentom o rasporedu na ustrojbeno mjesto zapovjednika desetine 113. brigade HV, isplatnim podacima i dr. Također pravilno navodi prvostupanjsko tijelo da je navedenu dužnost na terenu mogao obnašati od početka "Oluje 95" do kraja akcije "Maestral" koja je završila ..., obzirom da je iz očitovanja Područnog odsjeka za poslove obrane Š., obrazloženja rješenja Uprave za ljudske resurse, Uprave za obranu

Š., Klasa: UP/I 561-01/06-01/116, Urbroj: 512M2-149-07-8 od 31. kolovoza 2007., kao i javno dostupnih podataka o sudjelovanju 113. brigade HV u akcijama HV vidljivo da postrojba nije djelovala u napadnim operacijama HV "Južni potez" koja je trajala od ... do ...

21. Stoga su i po ocjeni ovog suda pravilno tuženik i prvostupanjsko tijelo utvrdili da tužitelj u trenutku razvojačenja (...) nije obnašao zapovjednu dužnost zapovjednika desetine u VP …

Š., te da su navodi tužitelja i saslušanih

svjedoka da bi tužitelj i u trenutku razvojačenja obnašao dužnost zapovjednika desetine u VP …

Š. kontradiktorni sa službenom dokumentacijom iz koje je razvidno da VP …

Š. od ... nije borbeno djelovala, da je prema

isplatnim listama VP …

Š. za kolovoz i rujan … tužitelju isplaćena HV

naknada po dužnosti vojnika, te da je i po iskazu svjedoka Z. T. razvidno da

je on kao nadređeni dao tužitelju nalog da na terenu obnaša dužnost zapovjednika desetine kao osobi od povjerenja i prethodnog znanja, a da ne postoji pisana zapovijed kojom bi tužitelj bio imenovan na zapovjednu dužnost.

22. Stoga, kod ovako utvrđenog činjeničnog stanja, a posebno kod činjenice da je sva dokumentacija na temelju koje je sud odlučivao već ocijenjena tijekom prethodnog upravnog postupka, te da nije bilo dokaza koje je tuženik propustio ocijeniti, ovaj sud smatra da je osporeno rješenje pravilno i zakonito.

23. Slijedom navedenog, po ocijeni ovog suda osporeno rješenje tuženika je zakonito, dok tužbeni prigovori nisu osnovani niti od utjecaja na drugačije rješavanje predmetne upravne stvari. Također nisu ostvareni ni razlozi ništavosti pojedinačne odluke iz članka 128. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09 i 110/21), a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

24. Stoga, valjalo je, na temelju odredbe članka 57. stavka 1. ZUS-a, odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan, odnosno odlučiti kao u izreci presude.

U Splitu 16. prosinca 2022.

S U T K I NJ A

Danijela Čipčić Buzov

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana dostave. Žalba

se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, a o istoj odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske. (čl. 66. u svezi čl. 70. ZUS-a).

DNA:

- tužitelju,

- tuženiku, uz spis upravnog tijela po pravomoćnosti

- u spis.

RJ./

1. Spis u kalendar 30 dana.