Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    Općinski prekršajni sud u Splitu

    Stalna služba u Sinju

    Broj : 3.Pp J-3444/2020-21

    U IME REPUBLIKE HRVATSKE

    P R E S U D A

    Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Sinju po sutkinji ovog Suda Ombreti Bareza uz sudjelovanje Ivane Mastelić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika I. M. zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine 41/77, 55/89, 5/9, 30/90, 47/90, 29/94), optužnim prijedlogom broj: … od 7. Listopada 2020. Policijske postaje S., u smislu čl. 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13,157/13, 110/15,118/18), na glavnoj i javnoj raspravi održanoj 16. prosinca 2022. u odsutnosti okrivljenika,

    p r e s u d i o  j e

    Okrivljenik: I. M. pok. J. i M. rođ. V., iz G. B. …, rođen …. u B., vozač, nezaposlen, lošeg imovnog stanja, OIB: …, drž. RH, nekažnjavan,

    kriv je

    što je 30. rujna 2020. u 14.15 sati u mjestu G. B. narušavao javni red I mir slučajnim prolaznicima i mještanima zaseoka M. na način da je glasno vikao i galamio na susjeda P. V. riječima "jebem ti majku, ubit ću te, ajde graditi zidove u svoje selo za SAO Krajinu i četnike", a sve iz razloga što je P. V. došao stavljati željeznu kapiju na zemljištu A. V. a za koje zemljište I. M. tvrdi da je u njegovom vlasništvu,

    dakle, na javnom mjestu remetio javni red i mir vikanjem i galamom,

    čime je počinio prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine 41/77, 55/89, 5/90, 30/90, 47/90 ,29/94),

    pa temeljem iste odredbe, a primjenom čl. 33. Prekršajnog zakona okrivljeniku se,

    izriče

    NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 377,22 kuna (tristo sedamdeset sedam kuna i dvadeset dvije lipe)/50,07 euro (pedeset eura i sedam centi)[1] ,a što je protuvrijednost 100 DEM po srednjem tečaju DEM HNB-a na dan 31. prosinca 2001. te eurske konverzije po fiksnom tečaju.

    Izrečenu novčanu kaznu u okrivljenik je dužan platiti u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti presude, a u protivnom ista će se izvršiti u skladu sa čl. 34. Prekršajnog zakona.

    Ako okrivljenik u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

    Temeljem čl. 139.st.3. i čl.138. st. 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti troškove prekršajnog postupka u iznosu od 300,00 (tristo) kuna /39,82 eura (trideset devet eura i osamdeset dva centa)[1] , na ime paušalnih troškova prekršajnog postupka, a sve u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ove odluke pod prijetnjom prisilnog izvršenja.

    Obrazloženje

    1. Policijska postaja S., podnijela je 14. listopada 2020. ovom Sudu optužni prijedlog protiv okrivljenika I. M., zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, činjenično i pravno opisanog u izreci presude.

    2. Okrivljenik ispitan pred ovim Sudom iskazuje da se ne smatra krivim u odnosu na navode optužnog prijedloga jer da je navedene prigode njegova majka bila sama kući, da je on otišao popravljati traktor nešto dalje na svoju njivu, da ga je majka zvala uznemirena da su došli P. V. i A. V. kao i M. M., da je uznemiravaju i da joj prijete da će joj minirati kuću. Da je požurio kući, parkirao traktor u svoju kuću i rekao P. V. da ide graditi zidove u svoje selo za SAO Krajinu. Na poseban upit ističe da sigurno nije opsovao majku, da je bio ljut a pogotovo vidjevši majku oslonjenu na štap onako uznemirenu, da je moguće čak da je izgovorio i te riječi. Na upit ističe da riječi koje je izgovorio u ljutnji jesu bile glasnije ali da on nije počinio prekršaj narušavanja javnog reda i mira.

    3. U dokaznom postupku svjedok P. V. iskazuje da je sporne prigode trebao postaviti ulaznu kapiju za A. V. koji mu je to naručio, da je to napravio i tog dana trebao postaviti. Da je pitao A. da li ima kakvih problema sa imovinsko pravnim odnosima pa kad da mu je ovaj rekao da nema da je sve riješio da je došao, donio alat i počeo raditi a nakon nekog vremena da je došao I. M. sa traktorom i počeo prigovarati postavljanju kapije. Da je rekao M. da on nema ništa s tim da se obrati A. koji je naručio postavljanje a da je M. nešto vikao pa da je smatrao da se to ne odnosi na njega jer da on nije taj koji je odlučio postaviti kapiju i da nije obraćao pažnju na riječi koje je izgovorio M.

    Čak da je tražio da ga se ne poziva kao svjedoka međutim da je očito da A. V. nije poštivao njegovu želju.

    4. U dokaznom postupku svjedok A. V. iskazuje da je sporne prigode pozvao P. V. da mu postavi željeznu kapiju na njegovo zemljište jer da je imao probleme s I. M. koji mu je postavljao razne alate kao i traktor na njegovo zemljište pa da ne bi mogao doći do svoje pojte. Čim da je P. počeo raditi da je došla majka I. M., da je pitala što se radi i rekla da je to njihovo, a kad da ju podsjetio da je njegov otac dozvolio njima ulazak u njihovo zemljište pri gradnji kuće samo 20 cm a da su oni ušli 1,80 m i kad joj je pokazao ostatke starog zida da se ona povukla međutim da tada dolazi traktorom I. M., da traktorom kreće na njega i da je u zadnji čas odskočio pa da je I. gotovo udario svoju majku i tada da počinje vikati na P. V., psovati mu majku, govoriti da će ga ubiti, da je spominjao nešto iz prošlosti što je P. bilo izrazito neugodno pa da je stoga rekao da neće imati probleme i da dalje neće raditi a tada da je I. M. nazvao načelnika općine H. i doslovno mu vikao da četnici napadaju selo.

    5. U dokaznom postupku svjedok M. M. iskazuje da je sporne prigode dovezao A. V. ogradu koju da mu je trebao postaviti P. V. Kad da je došao da I. M. nije bio tu, da ne zna tko ga je zvao ali da je došao traktorom i skočio sa traktora, da je P. V. razbacao alat po putu i onda vikao. Da je najviše vikao na P. V. i psovao mu majku i oca govoreći da je došao tu raditi. Da se dobro sjeća da je okrivljenik zvao načelnika općine govoreći mu da dođe ili će biti krvi do koljena a sve da se smirilo dolaskom policije. Na upit okrivljenika ističe da je okrivljenikova majka došla ali da nitko nije vikao na nju niti je maltretirao niti joj se obraćao a da je ona rekla da se prestane sa radom i da su oni prestali a onda kad je došao okrivljenik da je nastao problem.

    6. U dokaznom postupku pročitan je izvadak iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa.

    7. Na temelju ovako provedenog postupka a cijeneći izvedene dokaze po slobodnom uvjerenju sud smatra dokazanim da je okrivljenik počinio djelo prekršaja upravo na način kako je to činjenično opisano i pravno označeno u izreci presude.

    8. Sud je ovako odlučio ocjenjujući obranu okrivljenika te iskaze svjedoka P. V., A. V. i M. M. Naime, okrivljenik ističe da se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret jer da je sporne prigode dok mu je majka bila sama A. V. došao s P. V. i M. M., da su mu majku uznemiravali pa da je požurio kući, parkirao traktor i rekao P. V. da ide graditi zidove u svoje selo za SAO Krajinu. Da nije siguran da li je opsovao majku ali da je bio ljut i vidjevši svoju majku oslonjenu na štap onako uznemirenu da je moguće čak izgovorio i te riječi i da je sve to bilo glasnije ali da nije počinio prekršaj. Obrana okrivljenika nije prihvaćena u dijelu gdje ističe da se ne smatra krivim jer je to njegov subjektivan stav prema prekršaju što ga ne oslobađa odgovornosti budući priznaje da se obratio zatečenim osobama u ljutnji i glasnije, da je rekao P. V. da ide graditi zidove u svoje selo za SAO Krajinu i da je moguće da mu je i opsovao majku.

    Ovakva obrana u potpunosti je sukladna iskazima svjedoka P. V., A. V. i M. M. koji ističu da su došli postavljati ogradu i to M. M. ističe da je on samo dovezao ogradu za A. V., a P. V. ističe da je trebao postavljati ogradu za A. V. međutim da je na traktoru došao okrivljenik I. M. i da je odmah počeo vikati na P. V. i psovati mu majku. Posebno svjedok P. V. očito ne želi iskazivati protiv okrivljenika jer ističe da je okrivljenik izgovarao neke riječi i vikao ali da je smatrao da se to ne odnosi na njega pa da nije niti obratio pažnju na riječi. Kako su iskazi svjedoka slični međusobno kao i obrani okrivljenika to je nedvojbeno da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret. Iskazi svjedoka P. V., A. V. i M. M. prihvaćeni su u cijelosti kao jasni, okolnosni i uvjerljivi, njihovi iskazi su logično povezani i u bitnom podudarni i ne ostavljaju nikakvu dvojbu u pogledu odlučnih činjenica, a u provedenom dokaznom postupku nema dokaza koji bi upućivali suprotno, te analizirajući i ocjenjujući svaki dokaz pojedinačno kao i dovodeći ih u međusobnu vezu, cijeneći provedene dokaze po slobodnom sudačkom uvjerenju temeljem odredbe čl. 88.st.2. Prekršajnog zakona zaključeno je da su se u ponašanju okrivljenika stekla sva zakonska obilježja prekršaja koji mu se stavlja na teret, a u provedenom dokaznom postupku nema dokaza koji bi upućivali suprotno te je donesena odluka kao u izreci.

    9. Prilikom odmjeravanja kazne sud je uzeo u obzir postojeće okolnosti, težinu prekršaja, način počinjenja, djelomično priznanje, nastale posljedice, imovno i obiteljsko stanje, držanje nakon djela, dok posebno otegotnih okolnosti nije bilo, a olakotnim je uzeto da okrivljenik do sada nije kažnjavan za slična djela premda je zaprijećena novčana kazna u protuvrijednosti domaće valute u rasponu od 50 do 200 DEM ili kazna zatvora do 30 dana, a sutkinja smatra da je kazna primjerena počinjenom prekršaju, stupnju odgovornosti i vrsti prekršaja, očekujući da će se i na ovaj način postići svrha kažnjavanja, kako okrivljenik više ne bi bio počinitelj ovakvih ili sličnih prekršaja, a temeljem čl. 152.st.3. Prekršajnog zakona određen je rok plaćanja novčane kazne te ukoliko dvije trećine izrečene novčane kazne okrivljenik uplati u predviđenom roku smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

    10. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl.139.st.3. a u vezi138.st. 3. PZ-a a sve obzirom na složenost i trajanje prekršajnog postupka te imovno stanje okrivljenika .

    11. Na temelju iznesenih razloga presuđeno je kao u izreci.

    U Sinju 16. prosinca 2022.

    Zapisničarka:

    S u t k i n j a :

    Ivana Mastelić v.r.

    Ombreta Bareza v.r

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude žalba se može podnijeti u roku od 8 dana od dana primitka presude, a koja se podnosi u dva istovjetna primjerka putem ovog Suda, a za Visoki prekršajni sud u Zagrebu.

    DN-a:

    -okrivljeniku

    -tužitelju

    -ovdje

    Za točnost otpravka ovlaštena službenica

    Ivana Mastelić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.