Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 13 Gž-2193/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Sabini Dugonjić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja P. (P.) Š. pok. I. iz S., OIB: …, zastupanog po punomoćniku M. B., odvjetniku u V., protiv 1. tuženika L. Š. iz V., 2. tuženice M. K. rođ. Š., U., 3. tuženice I. Đ., K., 4. tuženika M. Š.1 , D., 5. tuženika M. Š.2 iz S., te 6. tuženika N. Š. iz P., OIB: …, radi utvrđenja, te po protutužbi tuženika N. Š. iz P., OIB: …, protiv tužitelja P. (P.) Š. pok. I. iz S., OIB: …, zastupanog po punomoćniku M. B., odvjetniku u V., radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Metkoviću – Stalna služba u Pločama, poslovni broj P- 906/2019-38 od 19. listopada 2021., dana 15. prosinca 2022.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se rješenje Općinskog suda u Metkoviću – Stalna služba u Pločama, poslovni broj P-906/2019-38 od 19. listopada 2021. u pobijanom dijelu pod točkom I. i III. izreke te se u tom dijelu predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučiti će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog suda u točki I. odbačena je tužba s tužbenim zahtjevima da se utvrdi da su tužitelj P. Š. pok. I. iz S., OIB: …, te tuženik N. Š. iz P., suvlasnici nekretnina označenih kao čest. zgr. 214, pojata, čest. zgr. 215, stojna kuća, čest. zgr. 216, jara, čest. zem 1166/27, oranica, čest. zem. 1166/125, pašnjak, čest. zem. 1489 u naravi vinograd, čest. zem. 1490 u naravi vinograd, čest. zem. 1535 u naravi oranica, čest. zem. 1536 u naravi oranica, čest. zem. 1537 u naravi oranica, čest. zem. 1538 u naravi šuma, čest. zem. 1539 u naravi oranica, čest. zem. 1540 u naravi oranica, čest. zem. 1541 u naravi oranica, čest. zem. 1542 u naravi šuma, čest. zem. 1544 u naravi vrt, čest. zem. 1545 u naravi vrt, čest. zem. 1546 u naravi vrt, čest. zem. 1547 u naravi oranica, čest. zem. 1548 u naravi oranica, čest. zem. 1549 u naravi guvno, čest. zem. 1550 u naravi oranica, čest. zem. 1551 u naravi vrt, čest. zem. 1552 u naravi oranica, čest. zem. 1553 u naravi vrt, sve upisane u z.k. ul. 87, u K.O. O. i to u tužitelj u dijelu od ¾, te tuženik N. Š. u dijelu od ¼, što su im tuženici dužni priznati (stavak I.) kao i da su tužitelj P. Š. i tuženik N. Š. ovlašteni temeljem ove presude na nekretninama iz toč. 1. zatražiti i postići upis suvlasništva na svoje ime, i to tužitelj u dijelu od ¾, te tuženik N. Š. u dijelu od ¼, uz istovremeni izbris tog prava s imena Š. M.1 p. I., Š. J. pok. I., Š. P.1 p. I., Š. A. p. I., Š. M. p. I. Š. S. pok. I., Š. A. pok. I., D. K. ž. J. r. Š., T. A., N., Š. J.2 p. I., Š. N. p. I., Š. P. p. I. (stavak 2.).

Pod točkom II. izreke odbačena je protutužba da se utvrdi da su podnositelj protutužbe N. Š. sin pok. I. iz P., P., OIB: … i tuženik P. – P. Š. sin pok. I., OIB: … iz S., suvlasnici nekretnina označenih kao kč. zg. 214 pojata, kč. zgr. 215 strojna kuća, kč. zgr. 216 jara, kč. zem. 1166/27 oranica, kč. zem. 1166/125 pašnjak, kč. zem. 1488 u naravi vinograd, kč. zem. 1489 u naravi vinograd, kč. zem. 1490 u naravi vinograd, kč. zem. 1535 u naravi oranica, kč. zem. 1536 u naravi oranica, kč. zem. 1537 u naravi oranica, kč. zem. 1538 u naravi šuma, kč. zem. 1539 u naravi oranica, kč. zem. 1540 u naravi oranica, kč. zem. 1541 u naravi oranica, kč. zem. 1542 u naravi šuma, kč. zem. 1544 u naravi vrt, kč. zem. 1545 u naravi vrt, kč. zem. 1546 u naravi vrt, kč. zem. 1547 u naravi oranica, kč. zem. 1548 u naravi oranica, kč. zem. 1549 u naravi guvno, kč. zem. 1550 u naravi oranica, kč. zem. 1551 u naravi vrt, kč. zem. 5052 u naravi oranica, kč. zem. 1553 u naravi vrt, kč. zem. 1570 u naravi oranica, kč. zem. 1646/1 u naravi oranica, kč. zem. 1647/1 u naravi pašnjak, kč. zem. 1648/1 u naravi vinograd, kč. zem. 1648/2 u naravi vinograd, kč. zem. 2272/2 u naravi oranica, kč. zem. 2795 u naravi pašnjak sve upisane u ZK uložak 87 u KO O. i to N. Š. u dijelu od 1//2, te P. Š. u dijelu 1/2 što su im tuženici dužni priznati (stavak I.) kao i da su N. Š. i P. Š. ovlašteni temeljem ove presude na nekretninama iz točke 1. zatražiti i postići upis suvlasništva na svoje ime i to: N. Š. u dijelu od 1/2 i P. –P. Š. u dijelu 1/2. uz istovremeno brisanje tog prava s imena Š. M. pok. I., Š. J. pok. I., Š. P.1 pok. I., G. I. rođena Š., Š. A. pok. I., Š. M. pok, I., Š. S. pok. I., Š. A.2 pok. I., D. K. ž. J. r. Š., T. A. N., Š. J. pok. I., Š. N. pok. I., Š. P.2 pok. I. (stavak 2.). Nadalje, pod točkom III. izreke je odlučeno da svaka stranka snosi svoje troškove, dok je pod točkom IV. izreke utvrđeno da je tužba prema tuženicima M. K. rođ. Š., U., I. Đ., K., M. Š.1 , D. povučena.

2. Protiv navedenog rješenja u dijelu izreke pod točkom I. i III. kako bi to proizlazilo iz sadržaja žalbe žali se tužitelj zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. toč. 1. toč. 1.-3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. – Odluka USRH, 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14. – Odluka USRH, 70/19. i 80/22. – dalje: ZPP), s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači u skladu sa žalbenim navodima uz naknadu troškova žalbenog postupka u iznosu od 1.250,00 kn.

3. Tuženik u odgovoru na žalbu tužitelja osporava žalbene navode u cijelosti i predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje.

4. Žalba je osnovana.

5. Temeljem utvrđenja da su u zemljišnoknjižnom ulošku broj 87 k.o. O. upisani tužitelj P. Š. i tuženik N. Š., na temelju nasljeđivanja, a tužitelj P. Š. i na temelju ugovora o kupoprodaji s I. G. za navedene suvlasničke dijelove u prethodnoj točki, a da su osim njih upisani u istom zk. ulošku brojni drugi suvlasnici u tamo navedenim suvlasničkim dijelovima Š. M.1 pok. I., O., Š. J. pok. I., O., Š. A. pok. I., O., Š. M. pok. I., O., Š. S. pok. I., O., Š. A.2 pok. I., O., D. K. ž. J. r. Š., O., T. A., N., mldb, O., Š. J. pok. I., R. u tamo navedenim suvlasničkim udjelima, onda tužitelj u tužbi, nije dokazao da su oni jedini pravni slijednici svih upisanih suvlasnika, posebno vodeći računa da su isti već upisani kao suvlasnici u predmetnom zk. ulošku. Kako suvlasništvo sadrži u sebi postojanje vlasništva više osoba na nekoj stvari, tako da svakoj pripada po dio toga prava vlasništva u računski određenim razmjerima prema cijelom pravu vlasništva te stvari, to su sve one suvlasnici te stvari, a dijelovi prava vlasništva koji im pripadaju njihovi su suvlasnički dijelovi, pa tada nema dvojbe da su svi suvlasnici trebali biti obuhvaćeni takvom tužbom. Prvostupanjski sud zaključuje da kod nesporne i utvrđene činjenice da postoji više suvlasnika predmetnih nekretnina, a tužitelj i tuženik zahtijevaju da se utvrde suvlasnicima, kako je to prethodno opisano i to tužitelj zahtijeva da se upiše za 3/4, a tuženik N. Š. za 1/4, dok tuženik N. Š. zahtjeva da se on i tužitelj upišu svaki za 1/2 dijela predmetnih nekretnina upisanih u zk. ul 87 k.o. O., to su tužbom neoznačeni suvlasnici, nužni suparničari. Dakle, u bitnome, kada tužitelj u konkretnom slučaju tužbenim zahtjevom traži utvrđenje prava suvlasništva, tada su svi suvlasnici predmetne nekretnine nužni suparničari i kao takvi moraju biti obuhvaćeni tužbom, što tužitelj u konkretnom slučaju nije učinio, slijedom čega prvostupanjski sud odlučuje kao u izreci pod točkom I. pobijanog rješenja.

6. Međutim, takva utvrđenja i zaključak prvostupanjskog suda ne mogu se za sada prihvatiti.

7. Naime, o jedinstvenom suparničarstvu kao zakonskoj, procesnopravnoj kategoriji iz odredbe čl. 201. ZPP radi se onda kada se po zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa spor može riješiti samo na jednak način prema svima. O nužnom suparničarstvu (kao doktrinarnoj, ali ne i zakonskoj kategoriji) se radi onda kada tek određeni suparničari zajedno čine stranku, kojoj se priznaje procesna legitimacija za vođenje parnice bilo na aktivnoj bilo na pasivnoj strani. Pri tome su nužni suparničari ujedno i jedinstveni suparničari dok obrnuto nije slučaj.

8. Prema tome, jesu li zemljišnoknjižni suvlasnici određene nekretnine jedinstveni odnosno nužni suparničari, ovisi o sadržaju tužbenog zahtjeva o kojem se raspravlja u postupku.

9. Iz nalaza i mišljenja vještaka za geodeziju proizlazi da je prilikom očevida na licu mjesta u naselju O., zaseok Š., utvrdio po pokazivanju tužitelja da je predmet spora nekoliko zgrada, dvorište i obradivo zemljište. Na sjeveroistočnom dijelu sporne nekretnine se nalazi više zgrada između kojih je asfaltiran komunikaciji prostor, a južni i jugoistočni dio sporne nekretnine su obradive površine koje se koriste za uzgoj povrtlarskih kultura, a na jednom dijelu je nasad oraha te je nekretnina omeđena trajnim i vidnim oznakama od čega velikim dijelom suhozidom i podzidom i ukupna površina sporne nekretnine je 92167 m[2] , a na skici izmjere – očevida je označena brojevima od 1 do 35 (Privitak 1). Nekretnina teritorijalno pripada katastarskoj Općini O. Nadalje je utvrdio da na katastarskom planu broj … sporna nekretnina se identificira kao čest. zgr. 214, čest. zgr. 215, čest. zgr. 216, čest. zem. 1166/27, 1166/82-1 (dio), 1166/82-1 (dio), 1166/124 (dio), 1166/125 (dio), 1489, 14901534 (dio), 1535 (dio), 1536, 1537, 1538, 1539, 1540, 1541, 1542, 1544, 1545, 1546, 1547, 1548, 1549, 1550, 1551, 1552, 1553 (Privitak -2), a pregledom zemljišnoknjižnog operata za k.o. O. utvrđeno je da su u zk. ul. 87 upisane čest. zgr. 214, čest. zgr. 215, čest. zgr. 216, čest. zem. 1166/27, čest. zem. 1166/125 - dio, čest. zem. 1489, čest. zem. 1490, čest. zem. 1535-dio, čest. zem. 1536 u, čest. zem. 1537, čest. zem. 1538, čest. zem. 1539, čest. zem. 1540, čest. zem. 1541, čest. zem. 1542, čest. zem. 1544, čest. zem. 1545, čest. zem. 1546, čest.zem. 1547, čest. zem. 1548, čest. zem. 1549, čest. zem. 1550, čest. zem. 1551, čest. zem. 1552, čest. zem. 1553, na ime Š. P.1 pok. I. i drugi, a u zemljšnoknjižnom ulošku 617 je upisana čest. zem. 1166/82-1 na ime Republika Hrvatska za 1/1, u zk. ul. 575 je upisana čest. zem. 1166/124 na ime Č. M. ž. N. i drugi i u zk. ul. 553 je upisana čest. zem. 1534 na ime T. M. ž. D. i drugi. Isto tako, iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da su u katastarskom operatu za k.o. O. predmetne čestice upisane u različite posjedovne listove, koji su, uz imena posjednika i upisane površine vidljivo u prijepisu podataka iz katastra zemljišta (Privitak 4). Površine koje čine sporno zemljište sukladno evidenciji zemljišnih knjiga i katastra zemljišta (k.o. O.) su vidljive na skici očevida (Privitak 1).

10. Tužitelj tužbom zahtjeva da se utvrdi da su on i tuženik suvlasnici nekretnina označenih kao čest. zgr. 214, pojata, čest. zgr. 215, stojna kuća, čest. zgr. 216, jara, čest. zem 1166/27, oranica, čest. zem. 1166/125, pašnjak, čest. zem. 1489 u naravi vinograd, čest. zem. 1490 u naravi vinograd, čest. zem. 1535 u naravi oranica, čest. zem. 1536 u naravi oranica, čest. zem. 1537 u naravi oranica, čest. zem. 1538 u naravi šuma, čest. zem. 1539 u naravi oranica, čest. zem. 1540 u naravi oranica, čest. zem. 1541 u naravi oranica, čest. zem. 1542 u naravi šuma, čest. zem. 1544 u naravi vrt, čest. zem. 1545 u naravi vrt, čest. zem. 1546 u naravi vrt, čest. zem. 1547 u naravi oranica, čest. zem. 1548 u naravi oranica, čest. zem. 1549 u naravi guvno, čest. zem. 1550 u naravi oranica, čest. zem. 1551 u naravi vrt, čest. zem. 1552 u naravi oranica, čest. zem. 1553 u naravi vrt, sve upisane u z.k. ul. 87, u K.O. O. i to u tužitelj u dijelu od ¾, te tuženik N. Š. u dijelu od ¼, što su im tuženici dužni priznati, iz čega bi proizlazilo da traži utvrđenje prava vlasništva na cijelim zk. česticama, iako nije ni jasno koji tuženici bi to trebali priznati.

11. Pogrešno je pravno shvaćanje prvostupanjskog suda da u odnosu na sve katastarske čestice postoji nužno suparničarstvo. Naime, nužno suparničarstvo u parnicama radi utvrđenja prava vlasništva postoji u slučajevima kada tužitelj zahtjeva pravo utvrđenja vlasništva na fizički odijeljenim dijelovima katastarske čestice. U takvom slučaju tužitelj je dužan tužbom obuhvatiti sve osobe u zemljišnim knjigama koje su upisane kao suvlasnici na dijelu te katastarske čestice, a isto tako u tužbenom zahtjevu jasno prostorno odrediti (npr. slovima A-B-C-D) koji dio katastarske čestice je predmet spora i u odnosu na koji se odnosi njegov tužbeni zahtjev za utvrđenje prava vlasništva.

12. Međutim, ako tužitelj zahtjeva utvrđenje prava vlasništva na cijeloj katastarskoj čestici tada ne postoji nužno suparničarstvo, točnije, tužitelj ne mora nužno obuhvatiti sve suvlasnike koji su upisani u zemljišnim knjigama već može tužbu usmjeriti samo na pojedine od njih. U takvom slučaju. tj. kada je tužitelj tužbom obuhvatio samo pojedine suvlasnike koji su upisani u zemljišnim knjigama, sud povodom takve tužbe u odnosu na te suvlasnike ne može utvrditi da je tužitelj vlasnik cijele katastarske čestice već samo zbog postojanja pasivne legitimacije, može utvrditi da je tužitelj suvlasnik onih dijelova koliko iznosi suvlasnički dio utuženih suvlasnika.

13. Slijedom navedenog, nije bilo osnove da prvostupanjski sud odbacuje tužbu u odnosu na katastarske čestice koje su cijelom svojom površinom predmet tužbenog zahtjeva jer u takvom slučaju ne postoji nužno suparničarstvo kako to pogrešno smatra prvostupanjski sud tj. u takvom slučaju tužitelj može tužiti samo pojedine suvlasnike upisane u zemljišnim knjigama te u takvom slučaju ako je tužbeni zahtjev osnovan, prvostupanjski sud može donijeti presudu kojom prihvaća tužbeni zahtjev, ali samo u odnosu na one omjere suvlasnika koji su utuženi.

14. Osim toga, ako je osoba koja je upisana u zemljišnim knjigama preminula tada je pasivno legitimiran njegov nasljednik s time da je teret dokaza te činjenice na tužitelju tj. tužitelj je dužan dokazati da je osoba protiv koje podnio tužbu nasljednik suvlasnika koji je upisan u zemljišnim knjigama, a koji je preminuo.

15. Također, potrebno je navesti da tužitelj u odnosu na katastarsku česticu 1166/125 zahtjeva da se utvrdi prava vlasništva na cijeloj katastarskoj čestici iako iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da predmet spora samo dio katastarske čestice u kojem slučaju bi postojalo nužno suparničarstvo, pri čemu je tužitelj dužan prostorno odrediti koji dio katastarske čestice je predmet njegovog tužbenog zahtjeva.

16. U tom smislu potrebno je navesti da u slučaju postojanja nužnog suparničnarstva, sud ne može odbacivati tužbu bez prethodnog postupanja po čl. 109. ZPP. Naime, ako tužitelj tužbom na strani tuženika ne obuhvati sve nužne suparničare, tada se radi o nepotpunoj tužbi, te je s takvom tužbom sud dužan postupiti sukladno odredbi čl. 109. ZPP tj. istu vratiti tužitelju na ispravak ili dopunu (čl. 109. st. 1. ZPP).

17. Slijedom svega navedenog, valjalo je temeljem odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP, uvažiti žalbu tužitelja te ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak, a isto tako valjalo je ukinuti i odluku o troškovima prvostupanjskog postupka o kojima će prvostupanjski sud odlučiti u odluci kojom završava postupak pred tim sudom.

18. Odluka o troškovima žalbenog postupka ostavljena je za konačnu odluku, sukladno odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

19. U ponovnom postupku sud prvog stupnja će postupiti u skladu s izraženim shvaćanjima iz ove odluke, nakon čega će moći donijeti pravilnu i na zakonu osnovanu odluku.

U Zagrebu 15. prosinca 2022.

Sutkinja:

Sabina Dugonjić, v.r.