REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

Bjelovar, Trg E. Kvaternika 8

Poslovni broj: 42. Pp-

2701/2022-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu Ratku Labanu, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Andree Hudoletnjak, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog S. K., radi prekršaja iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a povodom Optužnog prijedloga Policijske postaje Bjelovar Klasa: 211-07/22- 5/16487., Urbroj: 511-02-05-22-1, od 19.7.2022., nakon održane usmene, javne i glavne rasprave u prisutnosti okrivljenika, a u odsutnosti podnositelja Optužnog prijedloga, na temelju članka 183. u vezi članka 160. Prekršajnog zakona (NN 107/07), dana 15. prosinca 2022.,

p r e s u d i o  j e

OKRIVLJENI S. K., OIB:..., sin M. i M., r. M., rođen .... u B., s prebivalištem u C. 137., a sa boravištem u P. 185., radnik, nezaposlen,  oženjen,  7  maloljetne  djece, državljanin  Republike  Hrvatske,  završio osnovnu  školu,  pismen,  nije  odlikovan, prekršajno osuđivan,

k r i v  j e

I što je dana 1. lipnja 2022., oko 20:00 sati, u obiteljskoj kući u P. na kućnom broju 185., nasilnički se ponašao u obitelji na način da je fizički napao suprugu A. K. udarivši je zatvorenom rukom u predjelu čela i primajući je rukom oko vrata, te joj je uputio pogrdne riječi: "zatrajanko, pijanko, kurvo", što je kod oštećene izazvalo uznemirenost i povredu dostojanstva, a sve u prisutnosti zajedničke maloljetne djece i to: I. K. O.: ..., S. K. O.: ..., L. K. O.: ..., B. K. O.: ..., P. K. O.: ..., P. K. O.: .... i M. K. O.: ..., dakle, vrijeđanjem i fizičkim napadom na suprugu u prisutnosti maloljetne djece nasilnički se ponašao u obitelji,

pa je time počinio prekršaj iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu se prekršaj na temelju istog propisa, a uz primjenu članka 35. stavka 2. i 37. stavka 3. točke 4. Prekršajnog zakona

i z r i č e

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 10 (deset) DANA.

II Na temelju članka 44. Prekršajnog zakona nad okrivljenikom se primjenjuje

U V J E T N A  O S U D A

tako da se izvršenje izrečene kazne zatvora odgađa na vrijeme od 6 (šest) mjeseci pod uvjetom da okrivljenik u navedenom roku provjeravanja ne počini jedan ili više prekršaja za koje mu je izrečena ista ili teža kazna od izrečene uvjetnom osudom.

III Na temelju članka 139. stavka 6. Prekršajnog zakona okrivljenik se oslobađa dužnosti plaćanja troškova postupka s naslova paušala.

Obrazloženje

1. Policijska postaja Bjelovar podnijela je protiv okrivljenika Optužni prijedlog Klasa 211-07/22-5/16487., Urbroj: 511-02-05-22-1, od 19.7.2022., a radi prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

2. Okrivljenik se očitovao o optužbi na način da se u vezi činjeničnih navoda izjasnio kako se smatra krivim za prekršaj stavljen mu na teret.

3. Ispitani S. K. navodi da je kritične zgode u večernjim satima u obiteljskoj kući vršio verbalno i fizičko nasilje prema supruzi A. K. na način da ju je rukom udario u predjelu čela te je potom rukom primao oko vrata dok joj je upućivao pogrdne riječi uvredljivog sadržaja nazivajući je kurvom, pijankom i zatrajankom. Cijelu spornu situaciju pratilo je nekoliko njihove maloljetne djece koja su bili u kući. Inače, ističe da između njega i supruge nije bilo ranije nesuglasica i razmirica i živjeli su skladno i mirno, ali se na nesreću dogodio jedan incident koji je kod supruge izazvao reakciju na način da je počela učestalo i pretjerano konzumirati alkohol. Naime radilo se o tome da je njihovo dijete udario neki automobil i povrijedio ga, a počinitelj nije pronađen i supruga je doživjela traumu zbog koje je počela piti alkohol. To e trajalo do ove zgode više od 6 mjeseci što je u početku tolerirao, ali kako je to bilo sve učestalije, počeo je gubiti strpljenje i nikakvim međusobni razgovori i sugestije nisu pomogli u tome da ona prestane s uzimanjem alkohola, zbog kojeg nije mogla adekvatno funkcionirati u obitelji, posebno kada imaju 7 maloljetne djece. Ta je situacija kulminirala navedenog dana kada je supruga bila prilično alkoholizirana i tada je izgubio strpljenje te je reagirao na opisani način udarajući je rukom i iskazujući prema njoj navedene pogrdne riječi i to pred djecom. Žao mu je što je na opisani način postupio, jer to nije bio način na koji se mogao razriješiti navedeni problem. Nadalje ističe kako je po ovom događaju ubrzo došlo do konstruktivnog razgovora između njega i supruge gdje je ona shvatila bit problema i od tada je prestala uzimati alkohol, tako da je od ove situacije stanje u obitelji potpuno normalno i primjereno te se dobro slažu i nema problema u funkcioniranju obitelji. Time je ovaj događaj bio izolirane naravi i više se neće ponoviti, tako da prihvaća odgovornost za opisano nasilje prema supruzi.

4. Iako je okrivljenik priznao prekršaj za koji se tereti, sud je tokom postupka dodatno ispitao oštećenu A. K., kao suprugu okrivljenika.

5. Ispitana A. K. iskazuje da je ona supruga okrivljenika te imaju sedmero maloljetne djece i žive zajedno dugi niz godina. Obzirom na veći broj djece različite životne dobi i činjenice da je suprug godinama bolestan, jer je imao tešku operaciju u kojoj je izgubio bubreg i ima stalnih zdravstvenih problema i bolove uslijed takvog statusa, ona se objektivno nije u jednom trenutku mogla snalaziti i boriti u obitelji rješavajući veći dio problema. Stoga je pogriješila kada je smatrala da će se ti problemi razriješiti na način da tu muku i probleme utoli u konzumaciji alkohola. Takva njena odluka je bila pogrešna i to se vidjelo na tome da nije mogla kvalitetno funkcionirati u obitelji i odrađivati što je potrebno vezano za djecu i obitelj. To je trajalo izvjesno vrijeme, zbog čega suprug to više nije mogao tolerirati i situacija je kulminirala ove zgode kada ju je pred djecom u kući verbalno i fizički napao te je udario rukom u glavu, nakon čega joj je uputio navedene pogrdne riječi koje su tog trenutka nju zasmetale i uznemirile. Međutim, nakon ovog događaja shvatila je da je problematika bila upravo u njoj te da bi praktički na isti način postupila da je bila na mjestu supruga. Stoga mu ne zamjera takvu reakciju, dok se ona u osnovi promijenila i prestala konzumirati alkohol, tako da od ove situacije nadalje normalno žive i funkcioniraju u obitelji te među nama njima razmirica i neslaganja. Time je ova situacija bila izolirani incident i vjeruje da se takvo više ništa neće ponoviti. Stoga ne osjeća strah i ugrozu od strane supruga i u tom smislu je nepotrebno da mu se izriče bilo kakva zaštitna mjera zabrane uznemiravanja ili približavanja meni kao žrtvi nasilja. S druge strane, kako je ovo bilo jedini put da je suprug reagirao agresivno prema njoj dok inače oboje normalno funkcioniraju i uzdržavaju čak 7 djece, time je besmisleno da budu upućeni na psihosocijalni tretman, jer u obitelji nema posebnih anomalija i smetnji zbog kojih bi bilo potrebno upućivanje na takav tretman.

6. Na temelju priznanja okrivljenika, koje je potom stavljeno u usporedbu sa iskazom ispitane oštećene sud je sa sigurnošću utvrdio da je okrivljenik počinio prekršaj opisan u izreci ove presude koji mu se stavlja na teret, pa je proglašen krivim te mu je izrečena kazna zatvora u trajanju od 10 dana, na koju je primijenjen institut uvjetne osude sa rokom provjeravanja od 6 mjeseci.

7. U postupku nije bilo sporno da je okrivljenik počinio prekršaj opisan u izreci presude, jer osim što se prvotno izjasnio da se smatra krivim za navedeni prekršaj te je zatim izričito i jasno u obrani opisao svoje protupravno ponašanje i priznao prekršaj, ujedno je spomenuti dokaz potpuno sukladan sa sadržajem njegove obrane.

8. Tako iz iskaza ispitane oštećene razabiremo da je okrivljenik kao njezin suprug doista izražavao krajnje neprimjereno i asocijalno ponašanje prema njoj i radilo se o psihičkom i fizičkom nasilju koje se odvijalo u prisutnosti njezine maloljetne djece. Time oštećena opisuje da je uzrok takvom nasilju od strane supruga bila činjenica kako je ona u navedenom periodu učestalo i prekomjerno uzimala alkohol, zbog čega doista nije mogla funkcionirati u obitelji u kojoj imaju čak sedmero maloljetne djece. S druge strane, suprug je duže vremena teže bolestan i time joj nije mogao pomagati u obavljanju svih poslova i uzdržavanju obitelji. Stoga je to bio neposredni uzrok njegovom izražavanju nasilja, jer ona nije prestajala sa uzimanjem alkohola. Time ju je ove zgode udario rukom po glavi te primao rukom za vrat te joj potom upućivao ružne riječi uvredljivog sadržaja iz optužnog akta koje su kod nje izazvale uznemirenost i povredu dostojanstva. Usprkos tome suprugu ne zamjera takvo ponašanje, svjesna činjenice kako je upravo ona svojim načinom života u obitelji izazvala takvu njegovu reakciju, obzirom da prethodni razgovori i zahtjevi supruga nisu doveli do toga da ona normalno nastavi funkcionirati u obitelji. Na kraju je indikativna tvrdnja oštećene o tome kako je nakon ovog događaja situacija u obitelji normalna i uobičajena stoga što je ona od ove zgode prestala uzimati alkoholna pića te sada bez problema oboje izvršavaju potrebne obaveze u obitelji i prema djeci te se dobro slažu, tako da je sigurna kako se nasilje više neće ponoviti. Osim toga, ne osjeća nikakav strah i ugrozu od supruga i zbog potpune funkcionalnosti obitelji nepotrebno je izricanje bilo kakve zaštitne mjere suprugu.

9. Prema tome, oštećena je sporni događaj jasno i detaljno opisala i time svojim navodima u potpunosti potkrijepila samu obranu okrivljenika vezano za njegovo asocijalno ponašanje koje je u naravi predstavljalo nasilje u obitelji u prisutnosti maloljetne djece.

10. Iz navedenih razloga se dolazi do zaključka da je okrivljenik na opisani način postupao nasilno prema bliskom članu obitelji, jer je verbalni napad odnosno izricanje pogrdnih riječi na račun izvanbračne supruge jasan vid nasilnog ponašanja, obzirom da je time kod osobe kojoj se na takav način obraća očito izazvan osjećaj povrede dostojanstva, uznemirenost ili neka druga slična negativna emocija, a svakako nije dopušteno i prihvatljivo da takve emocije izaziva drugi član obitelji. Isto tako, tjelesni nasrtaj na bliskog člana obitelji svakako je teži oblik nasilja koji se ničime ne može opravdati, bez obzira na izostanak štetne posljedice, posebno kada je izvršen u prisutnosti većeg broja maloljetne djece.

11. Kako postoji izričito priznanje okrivljenika za prekršaj stavljen mu na teret, sud je jedino provodio dokaze koji se odnose isključivo na odluku o prekršajno pravnoj sankciji i drugim mjerama, sukladno članku 171a stavka 3. Prekršajnog zakona i u tom smislu je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju na ime okrivljenika iz koje proizlazi da je u jednom navratu kažnjavan i to za drugu vrstu prekršaja.

12. Dakle, na temelju izričitog očitovanja okrivljenika o priznanju krivnje, te jasne obrane prema kojoj nalazimo da je postupao protupravno, proizlazi da je u subjektivnom i objektivnom smislu ispunio elemente bića prekršaja iz članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, te je stoga oglašen krivim i izrečena mu je kazna zatvora u trajanju od 10 dana, na koju je primijenjen institut uvjetne osude sa rokom provjeravanja od 6 mjeseci.

13. Kod odabira vrste i visine prekršajne sankcije odnosno izricanja kazne zatvora sud se rukovodio činjenicom da je okrivljenik ispoljavao nasilje prema supruzi na vrlo grub način i to u prisutnosti sedmoro maloljetne djece koja zbog svoje dobi dobro svakako razaznaju psihičko zlostavljanje, time da je kod oštećene takvo ponašanje izričito izazvalo više različitih negativnih emocija, dok je i kod djece bez sumnje izazvana određena trauma. Na strani okrivljenika kao olakotna okolnost cijeni se činjenica da je nezaposlen te je izrazio žaljenje za događaj, time da kao otegotno sud nije cijenio činjenicu da je u jednom navratu sankcioniran za prekršaj iz prometa, što ne ukazuje da je sklon učestalom maltretiranju drugih osoba. Kada se uzme u obzir težina same protupravne radnje kao i stupanj krivnje te okolnosti navedene situacije, tada je bilo opravdano izreći mu kaznu zatvora, ali uz institut uvjetne osude. Stoga će i sama prijetnja kaznom utjecati na njegovu svijest da ipak shvati svaku nedopustivost i štetnost nasilja prema članovima obitelji i time će se postići njegova resocijalizacija, da bi buduće ponašanje uskladio sa moralnim i zakonskim normama, posebno unutar uže socijalne sredine, na koji način se očekuje postizanje zakonske svrhe kažnjavanja u svakom smislu.

14. Sud se u odnosu na okrivljenika nije odlučio na izricanje zaštitne mjere zabrane približavanja, te održavanja i uspostavljanja veze sa žrtvom nasilja obzirom da prema provedenim dokazima odnosno tvrdnjama oštećene uopće ne proizlazi da je ona u strahu zbog mogućeg budućeg asocijalnog ponašanja okrivljenika te ne osjeća ugroženost za svoj integritet. To znači kako je neznatna mogućnost daljnjeg ponavljanja nasilnog čina od strane okrivljenika, pa je time nepotrebna i ne svrsishodna navedena zaštitna mjera.

15. Također, nije bilo uvjeta i razloga za izricanje zaštitne mjere psihosocijalnog tretmana, jer ni iz čega ne proizlazi kako je predmetna obitelj disfunkcionalna te da duže vremena postoji razdor u obitelji gdje okrivljenik nije prihvatio uobičajeno socijalizirano ponašanje prema bliskim osobama, što bi ukazivalo na to da bi se nasilje moglo nastaviti i ubuduće. Iz dokaza jasno proizlazi kako se ovdje radilo o izoliranom događaju koji je čak bio uvjetovan neprihvatljivim ophođenjem same oštećene koja zbog učestalog uzimanja alkohola nije bila u stanju normalno izvršavati obaveze u obitelji. U svakom slučaju, u međuvremenu je oštećena prestala sa takvom navikom i time je očito otklonjen uzrok koji je doveo do opisanog nasilja te time obitelj nadalje normalno funkcionira, uslijed čega je izlišno i nepotrebno okrivljenika i oštećenu uputiti na psihosocijalni tretman.

16. Okrivljenik je na temelju članka 139. stavka 6. Prekršajnog zakona oslobođen dužnosti plaćanja troškova postupka s naslova paušala obzirom da nije zaposlen te mu je otežano uzdržavanje, kao i cijele obitelji sa sedmero maloljetne djece, a provođenjem ovog postupka ionako nisu nastali posebni troškovi.

U Bjelovaru, 15. prosinca 2022.

Zapisničar

SUDAC

Andrea Hudoletnjak v.r.

Ratko

Laban v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude okrivljenik i podnositelj Optužnog prijedloga imaju pravo žalbe nadležnom Prekršajnom sudu u Zagrebu, time da se žalba može podnijeti samo zbog odluke o prekršajno pravnoj sankciji i drugim mjerama, u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, a ista se podnosi putem ovog Suda, u dva istovjetna primjerka.

Za točnost otpravka – ovlašteni službenik

ANDREA HUDOLETNJAK