Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

    Z A G R E B

    Broj: Rev 1852/2019-2

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Viktorije Lovrić predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, Jasenke Žabčić članice vijeća, Marine Paulić članice vijeća i Darka Milkovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hita-Vrijednosnice d.d., OIB 32998446701, iz Zagreba, Palmotićeva 2 i tužitelja Allianz Zagreb d.d., OIB 23759810849, iz Zagreba, Heinzelova 70, koje zastupa punomoćnik Boris Anišić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB 52634238587, koju zastupa zakonski zastupnik Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-5232/2015-2 od 19. prosinca 2018., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-446/2012 od 7. svibnja 2015., u sjednici održanoj 15. prosinca 2022.,

    p r e s u d i o  j e:

    Revizija tužitelja odbija se kao neosnovana.

    Obrazloženje

    1. Prvostupanjskom je presudom u točki I. izreke odbijen zahtjev tužitelja Hita- vrijednosnice d.d. za isplatu iznosa od 242.000,00 kuna sa zakonskom zateznom kamatom od 3. listopada 2007. do isplate po stopi koja se određuje na odnose iz trgovačkih ugovora, a odbijen je i zahtjev tužitelja Allianz Zagreb d.d. za isplatu iznosa od 261.800,00 kuna sa zateznom kamatom od 3. listopada 2007. do isplate po stopi koja se određuje na odnose iz trgovačkih ugovora. Ujedno je točkom II. izreke naloženo tužitelju Hita-vrijednosnice d.d. naknaditi tuženici trošak u iznosu od 10.631,00 kuna. Odlukom je o parničnom trošku sadržanoj u točki III. izreke naloženo tužitelju Allianz Zagreb d.d. naknaditi tuženici parnični trošak u iznosu od 20.750,00 kuna.

    2. Drugostupanjskom je presudom odbijena žalba tužitelja te je potvrđena prvostupanjska presuda.

    3. Protiv ove presude reviziju podnose tužitelji pozivom na odredbu članka 382. stavka 1. točke 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08,123/08, 57/11, 148/11- pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) pobijajući je u cijelosti zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se drugostupanjska presuda preinači prihvaćanjem tužbenog zahtjeva u cijelosti, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

    4. Tuženica nije odgovorila na reviziju tužitelja.

    5. Revizija je neosnovana.

    6. Revizijski je sud odlučujući o reviziji, sukladno odredbi članka 392.a stavka 1. ZPP, ispitao pobijanu presudu samo u dijelu kojim se ona pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

    7. Iako su revidenti reviziju podnijeli i zbog revizijskog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka, oni u reviziji ne ukazuju ni na jednu od tih povreda, pa u takvim okolnostima nije ostvaren revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka.

    8. Predmet je postupka zahtjev tužitelja za naknadu štete utemeljen na odredbi članka 13. Zakona o sustavu državne uprave ("Narodne novine" broj 75/93, 92/96, 48/99, 15/00, 127/00, 59/01, 190/03, 199/03 i 79/07 - dalje: ZSDU) zbog činjenice brisanja tužitelja iz depozitara Središnje depozitarne agencije d.d. kao imatelja dionica koje brisanje tužitelji temelje na tvrdnji o nezakonito provedenoj privatizaciji društva Pivovara d.d. Osijek koju je proveo Hrvatski fond za privatizaciju.

    9. U prvostupanjskom su postupku bile nesporne slijedeće pravno odlučne činjenice:

    - da je tužitelj Allianz Zagreb d.d. na dan 2. listopada 2007. bio imatelj 238 dionica PVOS-R-A Pivovare d.d. Osijek, a tužitelj Hita - vrijednosnice d.d. bio imatelj nematerijaliziranih vrijednosnih papira dionica oznake PVOS-R izdavatelja Pivovara d.d. Osijek u razdoblju od 1. siječnja 2002. do 31. prosinca 2006.,

    - da je izvršeno brisanje ovih dionica iz depozitarija Središnje depozitarne agencije d.d. kojih su imatelji tužitelji, a koje su oni inače kupovali u razdoblju od 2003. do 2006., jer su te dionice prestale postojati zato što su presudom Visokog trgovačkog suda poslovni broj Pž-6271/01-4 od 2. veljače 2005. kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj P-442/04-11 od 7. srpnja 2004. utvrđene ništetnim sve odluke glavnih skupština Pivovare d.d. Osijek donesene u razdoblju od 16. prosinca 1996. do 30. rujna 2003. zbog toga što je utvrđeno da pretvorba društvenog poduzeća Pivovara u dioničko društvo nije pravilno provedena te da su posljedice takvih odluka vraćanje u stanje iz 1992.,

    - da je postupak pretvorbe Pivovare Osijek vodila najprije Agencija za restrukturiranje i razvoj, pravni prednik Hrvatskog fonda za privatizaciju, koja je rješenjem od 17. studenoga 1992. utvrdila vrijednost društvenog kapitala Pivovara d.d. Osijek te je potom po službenoj dužnosti rješenjem od 25. srpnja 1994. obvnovljen postupak davanja suglasnosti na namjeravanu pretvorbu tog društva pa je dopunjeno i izmijenjeno rješenje od 17. studenoga 1992. koje je rješenje Upravni sud odlukom od 5. svibnja 1999. ukinuo i predmet vratio na ponovni postupak,

    - da je nakon toga Hrvatski fond za privatizaciju u ponovljenom postupku donio rješenje od 13. ožujka 2001. kojim je ponovno dopustio obnovu postupka i procijenio novu vrijednost društvenog kapitala Pivovare d.d. Osijek, ali je i to rješenje poništeno presudom Upravnog suda Republike Hrvatske od 13. studenoga 2003.,

    - da je Pivovara d.d. Osijek prvi put upisana kao dioničko društvo u sudski registar 30. prosinca 1996. temeljem odluke glavne skupštine od 16. prosinca 1996. donesene temeljem akta Hrvatskog fonda za privatizaciju koji je poništen.

    10. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja sudovi su ocijenili da eventualne greške koje tijelo državne uprave ili tijelo s javnim ovlastima počini u povjerenim im poslovima ne upućuju na zaključak da se radi o nezakonitom radu te pravne osobe s javnim ovlastima jer bi to značilo da bi svaka odluka tijela državne uprave ili pravne osobe koja ima javne ovlasti u povjerenim im poslovima državne uprave, a koju bi drugostupanjsko tijelo poništilo ili stavilo izvan snage, predstavljala nezakoniti rad i time osnovu za naknadu štete u smislu odredbe članka 13. ZSDU.

    11. Neutemeljeno tužitelji osporavaju pravilnost primjene materijalnog prava kod odbijanja njihovih tužbenih zahtjeva. Naime, u smislu odredbe članka 13. ZSDU, za štetu koju građaninu, pravnoj osobi ili drugoj stranci koja nastane nezakonitim ili nepravilnim radom tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne samouprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima državne uprave odgovara i takvu štetu naknađuje Republika Hrvatska. Pretpostavka za naknadu pričinjene štete je, između ostalog, i nezakonit rad. Tužitelji, u bitnom, smatraju da im je Hrvatski fond za privatizaciju kao tijelo s javnim ovlastima počinio štetu nezakonitim radom jer je donosio odluke koje je kasnije Upravni sud Republike Hrvatske ili Ustavni sud Republike Hrvatske ukidao ili poništavao, a što je dovelo do brisanja dionica tužitelja.

    11.1. Prema ocjeni revizijskog suda, pravilan je zaključak nižestupanjskih sudova da se u konkretnom slučaju ne radi o nezakonitom radu Hrvatskog fonda za privatizaciju zato što je to tijelo u propisanom postupku, sukladno Zakonu o pretvorbi društvenih poduzeća, provodilo postupak i donosilo odluke koje su nakon toga, u preispitivanju po pravnim lijekovima i pravnim sredstvima bile ukidane ili poništene. To ne može predstavljati nezakoniti rad tijela državne uprave odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti jer bi, kako pravilno zaključuju nižestupanjski sudovi, to značilo da svaka odluka upravnog tijela kojU bi bila drugostupanjsko upravno tijelo ili nadležni upravni sud poništio ili stavio izvan snage predstavljala nezakoniti rad. To nije prihvatljivo jer su tužitelji prilikom stjecanja predmetnih dionica spornih dionica mogli provjeriti u kojoj je fazi postupak kod nadležnog suda u vezi davanja suglasnosti na pretvorbu društvenog poduzeća Pivovara Osijek.

    11.2. U takvim okolnostima revizijski sud ocjenjuje da u konkretnom slučaju postupanje Hrvatskog fonda za privatizaciju, u kojem postupanju su njegove odluke ukidane ili poništavane, a koje nisu bile niti konačne u trenutku stjecanja dionica tužitelja, ne predstavlja nezakoniti rad, slijedom čega ne postoji niti odgovornost tuženice za naknadu eventualne štete temeljem odredbe članka 13. ZSDU. Pritom ovaj sud prihvaća i zaključak drugostupanjskog suda da se eventualne pogreške koje tijelo državne uprave ili tijelo s javnim ovlastima počini u primjeni postupovnog ili materijalnog prava ispravljaju u odgovarajućem sustavu pravnih lijekova i ne predstavljaju nezakonit ili nepravilan rad u smislu spomenute zakonske odredbe.

    12. Budući da ne postoje razlozi zbog kojih je revizija izjavljena, reviziju je obaju tužitelja valjalo odbiti temeljem odredbe članka 393. ZPP.

    Zagreb, 15. prosinca 2022.

    Predsjednica vijeća:

    Viktorija Lovrić

    Broj zapisa: eb316-b8db2

    Kontrolni broj: 0a9f3-6ff3d-624a9

    Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

    CN=VIKTORIJA LOVRIĆ, L=ZAGREB, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR

    Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

    https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

    unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

    Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

    Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.