Baza je ažurirana 10.11.2025. zaključno sa NN 107/25 EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

1

                                                             Poslovni broj: 3 R1-43/2020-18

 

 

                                                       

 

 

 

 

 

Republika Hrvatska

Općinski sud u Sisku

Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5

 

 

Poslovni broj: 3 R1-43/2020-18

 

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

 

              Općinski sud u Sisku, po sutkinji Editi Jelčić, u izvanparničnom predmetu predlagatelja M. K., OIB …., iz B. kbr. 27, kojeg zastupa punomoćnik M. J., odvjetnik iz Siska, protiv protustranke J. K., OIB , iz B. kbr. 29, kojeg zastupa punomoćnica J. L. iz Z., , radi uređenja međe, dana 22. ožujka 2024.,

 

r i j e š i o    j e

 

 

              I. Uređuje se i obnavlja međa između nekretnina upisanih u zk. ul. 268, k.o. Bobovac koje se sastoje od k.č. br. 666 u naravi u selu, oranica površine 4285 m2 i k.č. br. 668 u naravi u selu, oranica u površini 1144 m2, dvorište površine 500 m2, gospodarska zgrada u selu površine 120 m2, stambena zgrada u selu 95 m2, ukupne površine 1859 m2, samovlasništvo  predlagatelja i nekretnina upisanih u zk. ul. 272, k.o. Bobovac, k.č. br. 665/2 u naravi u selu, oranica površine 2471 m2 i k.č. br. 665/3 u naravi u selu, oranica površine 380 m2, dvorište površine 500 m2, gospodarska zgrada u selu površine 366 m2, stambena zgrada u selu 77 m2, ukupne površine 1323 m2, samovlasništvo protustranke, prema pravičnoj ocjeni suda na način da međašna linija između navedenih nekretnina prolazi pravcem označenim na mjernoj skici vještaka Ivice Hapčić točkom D1,koju u naravi čini spoj betonskih temelja uličnih ograda predlagatelja i protustranke, točkom D2 koju u naravi čini lom ograde, točkom D3 koju u naravi čini lom ograde, točkom D4 koju u naravi čini lom ograde, točkom D5 koju u naravi čini lom na objektu protustranke, točkom D6 koju u naravi čini čelično-plastična međna oznaka i točkom D7 kao krajnjom točkom uređene međe koju u naravi predstavlja stablo šljive.

              II. Upozoravaju se stranke da nakon što je sud u postupku uredio među da svaka stranka može dokazivati pravo vlasništva u parničnom postupku i zahtijevati da se u skladu s njim uredi među u rokovima prema čl. 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Pozivaju se stranke da poštuju liniju uređene međe.

             

              III. Nalaže se protustranci da predlagatelju naknadi trošak ovog izvanparničnog postupka u iznosu od 263,64 eura u roku od 15 dana.

 

 

   Obrazloženje

 

 

1. Predlagatelj M. K.podnio je ovom sudu 20. ožujka 2020. prijedlog za uređenje međe protiv protustranke J. K., između nekretnine upisane u zk. ul. 268 k.o. Bobovac i to kč.br. 666 – u selu, oranica površine 4285 m2 i kč.br. 668 - u selu, oranica u površini 1144 m2, dvorište površine 500 m2, gospodarska zgrada u selu površine 120 m2, stambena zgrada u selu 95 m2, ukupne površine 1859 m2, samovlasništvo predlagatelja i nekretnine upisane u zk. ul. 272 k.o. Bobovac i to kč.br. 665/2 - u selu, oranica površine 2471 m2 i kč.br. 665/3 - u selu, oranica površine 380 m2, dvorište površine 500 m2, gospodarska zgrada u selu površine 366 m2, stambena zgrada u selu 77 m2, ukupne površine 1323 m2, samovlasništvo protustranke. Predlaže među urediti i obnoviti prema posljednjem mirnom posjedu, s obzirom da je ista djelom, zbog manjka međašnih znakova sporna, te ju protustranka čini spornom.

2. U odgovoru na prijedlog na ročištu 28. srpnja 2020. protustranka je osporavao navode predlagatelja iz prijedloga, smatrao je da međa nije sporna niti u jednom dijelu, već da se radi o sporu osobne prirode.

3. U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u izvatke iz zemljišne knjige, u izvod iz katastarskog plana, u preslike dostavljenih fotografija predlagatelja, preslik uporabne dozvole, te je 08. srpnja 2021. proveo uviđaj na licu mjesta na nekretninama stranaka uz sudjelovanje sudskog vještaka geodetske struke Ivice Hapčić, proveo dokaz saslušanjem svjedoka K. K., K. B., O.B., K.K., M. S. i M.G., te pročitao nalaz sudskog vještaka Ivice Hapčić.

4. Uvidom u zemljišnoknjižni izvadak za zk. ul. 268 k.o. Bobovac sud je utvrdio da je predlagatelj M. K.doista upisan kao samovlasnik na kč.br. 666 - u selu, oranica površine 4285 m2. i kč.br. 668 - u selu, oranica u površini 1144 m2, dvorište površine 500 m2, gospodarska zgrada u selu površine 120 m2, stambena zgrada u selu 95 m2, ukupne površine 1859 m2.

5. Uvidom u zemljišnoknjižni izvadak iz zk. ul. 272 k.o. Bobovac sud je utvrdio da je protustranka J. K. upisan kao samovlasnik na kč.br. 665/2 - u selu, oranica površine 2471 m2 i kč.br. 665/3 - u selu, oranica površine 380 m2, dvorište površine 500 m2, gospodarska zgrada u selu površine 366 m2, stambena zgrada u selu 77 m2, ukupne površine 1323 m2.

6. Na uviđaju dana 08. srpnja 2021. strankama je predočen predmet uredovanja i način uređenja međe u smislu čl. 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - nastavno ZV). Nakon što su stranke pozvane da pokažu gdje se prema njihovom znanju nalazi međa, predlagatelj je obilježio među kolcima plave boje, koji su na skici geodetskog vještaka obilježeni oznakom A1, A2, A3, A4, A5 i A6. Protustranka je obilježila među kolcima zelene boje koji su na skici geodetskog vještaka obilježeni oznakom B1, B2, B3, B4, B5 i B6.

7. Nakon toga sudski vještak pozvan je da identificira među prema katastarskom nacrtu.

8.  Sudski vještak Ivica Hapčić na uviđaju iskazao je da je pokazivanje međe vršio između kč.br. 668, upisane u zk. ul. 268 k.o. Bobovac, u vlasništvu K. M., sina . i kč.br. 665/3, upisana u zk. ul. 272 k.o. Bobovac, u vlasništvu K.J. iz ... Nadalje, iskazao je da su navedeni katastarski planovi za predmetne katastarske čestice stare grafičke izmjere izvođeni prije više od 100 godina i služili su za potrebe Poreznog katastra, da je u navedenoj k.o. Bobovac, Katastar Sisak u periodu od 1987. pa do 2000. vršena geodetska izmjera kao i tehnička reambulacija, te da je na temelju istih vršen zemljišno-knjižni ispravni postupak za katastar i zemljišnu knjigu. Iskazao je da u postupku pokazivanja međe koristio skicu izmjere br. 3 od 02.06.1987. kada je na terenu bila izmjera predmetnih čestica, a da su stranke prilikom izmjere navedene godine bile K. I., F. iz za kč.br.  668, te s druge strane K.M. za kč.br. 665/3 k.o. Bobovac.

9. Iskazao je da je na terenu navedeno stanje obilježio geodetskim trasirkama, koje su u skici izmjere prikazane točkama C1, C2, C3, C4, C5 i točkom C6 kao završnom točkom u polju koju u naravi čini stablo šljive za koju su stranke sporazumno izjavile da nije sporna. Iskazao je da je stanje pokazano po predlagatelju i protustranci, te da je isto geodetski snimio, te je isto u skici izmjere po predlagatelju prikazano točkama A1, A2, A3, A4, A5 i A6, a stanje po protustranci u skici izmjere prikazano točkama B1, B2, B3, B4, B5 i B6,  te da točke A6 i B6 u naravi odgovaraju točki C6 odnosno stablu šljive. Nakon toga geodetski vještak je sve navedeno pokazao strankama i sudskoj komisiji.

10. Nakon što je sudski vještak identificirao nekretnine i pokazao među prema katastarskom nacrtu i nakon što su izričito upitani od strane suda, predlagatelj je izjavio da se ne protivi iskazu vještaka, te da smatra kako je među moguće urediti sporazumom među strankama - prema posljednjem mirnom posjedu, dok je protustranka izjavio da ne prigovara nalazu vještaka, ali se protivio prijedlogu predlagatelja.

11. Budući da sud nije raspolagao potrebnom suglasnošću za uređenje međe prema katastarskom nacrtu, stranke su upoznate s mogućnošću sporazumnog uređenja međe, ali iste nisu prihvatile, odnosno postigle takvu mogućnost uređenja međe (čl. 103. st. 3. ZV-a).

12. Uzimajući u obzir sve navedeno pristupilo se uređenju međe prema posljednjem mirnom posjedu, te je predlagatelj predložio saslušanje svjedoka K. K.K. B i O B, dok je protustranka predložila saslušanje K K, M. S. i M.G..

13. Svjedok K. K., majka predlagatelja, iskazala je da se na predmetno imanje udala i da na njemu živi preko 50 godina, da joj je poznato kako su prednici današnjih vlasnika bili braća te da su dogovorili izgradnju ograde koja se nalazi između spornih nekretnina, da nitko nije osporavao gradnju ograde, a koja ograda završava na rubu kuće protustranke na način da je temelj ograde 1,5 m udaljen od kuće, te ogradu zatvara metalni element koji od ruba temelja ide do kuće protustranke. Iskazala je da su sve do spomenute ograde cijelo vrijeme (sve do dana uviđaja) uredno kosili, a tako i uz rub kuće protustranke cijelom dužinom pa i uz  gospodarsku zgradu koja se nastavlja  na kuću protustranke sve do ruba istih objekata. Istaknula je kako su u produžetku iza objekta  protustranke i njihove štale neometano  koristili sve uz rub  objekata  protustranke, pa cijelom oranicom, te da među strankama nije bilo spora oko korištenja oranice. Iskazala je da ne zna zašto je ograda rađena na način kako je rađena, te da nije dopustila da majka protustranke postavlja drenažu uz kuću protustranke, a na nekretnini koju oni koriste, niti će to ikada dopustiti.

14. Svjedok Karmela Borčić, sestra predlagatelja, iskazala je da je na adresi Bobovac 27 (adresa predlagatelja), te kod njezine bake u istom selu živjela do rata odnosno 1998., te da otkad zna postoji betonska ograda između spornih nekretnina, a da ne zna zašto je ograda rađena na način kako je to u naravi, da zna da su je radili prednici stranaka. Iskazala je da nema saznanja da bi ranije bilo sukoba ili osporavanja predmetne međe.

15. Svjedok O.  B.,  šogor predlagatelja, iskazao je da posljednjih 6 - 7 godina dolazi na adresu …. da po njegovim saznanjima nije bilo nikakvog spora između stranaka po međi, da ima saznanja da je predlagatelj sve ove godine kosio svoje imanje do betonske ograde uz nekretninu protustranke, a zatim uz kuću protustranke i gospodarski objekt cijelom dužinom, da je koristio prolaz između svoje štale i gospodarskog objekta protustranke, te nesmetano obrađivao njivu koja se nalazi u produžetku njegove nekretnine i međi sa  njivom. Na pitanje punomoćnika protustranke iskazao je da posljednjih 4,5 godina majka  predlagatelja tvrdi kako susjeda sa sporne nekretnine ulazi u posjed predlagatelja.

16. Svjedok K. K. iskazala je da je ona susjeda stranaka, treća kuća, da po njezinim saznanjima među strankama odnosno njihovim prednicima nikada nije bilo spora oko međe između nekretnine stranaka, da po njezinim saznanjima među predstavlja betonirana ograda  sa željeznim elementima i stupovima, da su stranke uredno održavale svoje nekretnine sve do spomenute ograde, pa je tako predlagatelj kosio do ograde i uz kuću protustranke te gospodarski objekt protustranke, da je predlagatelj mogao koristiti uski prolaz između gospodarskih objekata stranaka samo pješice. Iskazala je da koliko je njoj poznato da se prednici stranaka nikada nisu sukobljavali oko međe na njivama koje su u produžetku nekretnina stranaka, a da su sada  te njive u najmu i to kod jedne osobe. Navela je da po njezinim saznanjima dio parcele uz rub nekretnine predlagatelja u širini ograde pa do kuće protustranke, koristila je protustranka, te da po njezinim saznanjima svatko ima pravo koristiti nekretninu do širine kako se sa kuće slijevaju oborine. Navela je da nitko  u selu nema ogradu uz kuću uz nekretninu susjeda, tako nema protustranka prema  predlagatelju niti predlagatelj prema susjedu na drugoj strani. Iskazala je da uz kuću protustranke travu kosi predlagatelj, a navela je da misli da je to zato  što ne dozvoljava protustranci da to čini.

17. Svjedok M. S. iskazala je da po njezinim saznanjima među strankama i prednicima stranaka nikada nije bilo spora oko međe između nekretnina stranaka, koju predstavlja betonska ograda s metalnim stupovima, a koja završava na kući protustranke, a zatim se nastavlja uz kuću i gospodarsku zgradu protustranke i dalje njivama u produžetku nekretnina stranaka. Iskazala je da je zemljište uz ogradu sa svoje strane uređivala svaka stranka, a da uz zid kuće protustranke koji se nalazi uz nekretninu predlagatelja travu kosi predlagatelj, te da on ne zna da bi zbog toga među strankama bilo sukoba. Naveo je da mu je majka protustranke osobno rekla kako je namjeravala raditi neke radove na kući, no da predlagatelj i njegova obitelj nisu to dozvolili.

18. Svjedok M. G.iskazao je da po njegovim saznanjima od 70-tih godina prošlog stoljeća predmetna betonska zgrada sa stupovima između nekretnina stranaka predstavlja među oko koje se stranke nisu sporile, iste su uređivale svoju među sve do ograde, ali da ne zna tko kosi travu uz rub kuće protustranke koji se nalazi uz nekretninu predlagatelja. Iskazao je da ga je osobno majka protustranke zamolila, a nakon što je majka predlagatelja prigovorila istoj da se sa njezine kuće oborinske vode slijevaju na nekretninu predlagatelja, da uz rub kuće protustranke koji se nalazi uz nekretninu predlagatelja postavi drenažnu cijev,  što je on počeo raditi da bi mu prišla majka predlagatelja i upozorila ga da ne radi ništa jer bi moglo biti svašta, te je on prestao sa daljnjim radovima, da je cijev ostala, jer ju je on učvrstio cijelom dužinom po zidu nekretnine protustranke, da mu je  poznato da je došla  policija, da je on bio prisutan. Na pitanje punomoćnice protustranke iskazao je kako zna da je majka protustranke namjeravala poduzimati radove uz rub kuće koja se nalazi uz nekretninu predlagatelja i napraviti kvalitetnu drenažu, no da se bojala reakcije predlagateljeve obitelji. Istaknuo je da je drenažnu cijev postavio po zidu kuće protustranke, ali da ne zna gdje se nalazi ta cijev.

19. Iz iskaza svjedoka utvrđeno je da su izgradnju postojeće betonske ograde sa željeznim stupovima  na način kako je ona u naravi i izgrađena, između nekretnina stranaka u gornjem, prednjem dijelu nekretnina gledano od ceste, dogovorili i izgradili prednici stranaka, te da se ona nalazi na tom mjestu već dugi niz godina.

20. Međutim, u odnosu na ostale dijelove iskaza svjedoka, sud je njihove iskaze cijeno nedovoljnim u odnosu na stvarno i faktično utvrđenje glede pitanja uređenje međe prema posljednjem minom posjedu. Naime, iz iskaza svjedoka sud nije mogao utvrditi točno stanje posljednjeg mirnog posjeda u cijeloj dužini međe, posebno u dijelu nekretnina između gospodarskih objekata stranaka.

21. S obzirom na sve navedeno sud temeljem provedenih dokaza nije mogao utvrditi odlučnu činjenicu o stanju posljednjeg mirnog posjeda, odnosno nije mogao utvrditi među prema posljednjem mirnom posjedu, pa se pristupilo uređivanju međe prema pravičnoj ocjeni suda sukladno odredbi čl. 103. st. 3. ZOV-a, te je određeno da međašna linija između navedenih nekretnina prolazi pravcem označenim na skici izmjere vještaka Ivice Hapčić oznakama D1 - D2 - D3 - D4 - D5 - D6 - D7.

22. Utvrđeno je da početnu točku D1 u naravi čini spoj betonskih temelja uličnih ograda predlagatelja i protustranke, nadalje se međa proteže po vanjskom rubu betonskih temelja ograde protustranke u smjeru sjeveroistoka prema jugozapadu u dužini od 2,54 m do loma ograde i ta točka označena je kao točka D2. Nakon toga međa se proteže istim smjerom do kraja betonskih temelja ograde u dužini od 10,12 m, gdje se ograda lomi prema kući protustranke i ta točka označena je kao točka D3. Od točke D3 gdje se ograda lomi prema kući protustranke u dužini od 1,50 m označena je kao točka D4. Od točke D4 međa se proteže po objektu protustranke u dužini od 11,22 m do loma na objektu i ta točka označena je kao točka D5. Nadalje se međa proteže pravocrtno od točke D5 u dužini od 53,35 m do točke D6, koju u naravi čini čelično-plastična međna oznaka udaljena 0,50 m od ćoška gospodarskog objekta protustranke. Nakon toga međa se proteže pravocrtno od točke D6 do točke D7 koju u naravi predstavlja stablo šljive za koju su stranke suglasno izjavile da nije sporna, a što je sve detaljno navedeno i opisano u pisanom nalazu sudskog vještaka.

23. Slijedom svega navedenog temeljem odredbe čl. 103. st. 3. ZOV-a odlučeno je kao u izreci ovog rješenja, te je konačno uređena međa koja ide pravcem između točaka D1-D2-D3-D4-D5-D6-D7, a kako je označeno na skici uredujućeg vještaka, na kojoj je ista ucrtana crvenom bojom. Takva skica predstavlja sastavni dio ovog rješenja, te osim skice sadrži i popis apsolutnih koordinata lomnih točaka snimljenih GPS metodom, iz kojih je u svakom trenutku moguće uz pomoć odgovarajućih instrumenata odrediti postojanje i lociranje svake međne točke.

24. Radi stranaka se ističe da je odredbom čl. 103. st. 5. ZV-a propisano da se od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno treba to dokazati.

25. Odredbom čl. 103. st. 6. ZV-a je propisano da nakon što je sud u postupku uređenja međe obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međe ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međe.

26. Podneskom od 12. siječnja 2022. punomoćnik predlagatelja potražuje trošak postupka u iznosu od 300,00 kn na ime plaćene sudske pristojbe na prijedlog, 300,00 kn na ime sudske pristojbe na rješenje, trošak sudske komisije i vještaka u iznosu od 3.500,00 kn, trošak prijevoza na uviđaj, te trošak zastupanja odvjetnika (trošak prijedloga, podnesaka, pristupa na ročište i uviđaj)  u iznosu od 2.250,00 kn uz pripadajući PDV.             

27. Prema pravnom pravilu iz Paragrafa 20. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku iz 1934. godine (nastavno Zakona), koji se primjenjuje temeljem odredbe čl. 1. i 2. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine (NN 73/91), a koji se primjenjuje na ovaj izvanparnični postupak, osnovno je načelo u izvanparničnom postupku da troškove snosi stranka u čijem je interesu postupak proveden, dok zajedničke troškove stranke snose razmjerno.

28. Nadalje Paragrafom 283. citiranog Zakona propisano je da troškove postupka uređenja međe snose stranke po mjeri svojih graničnih linija, a da troškovi zastupanja padaju na zastupanoga.

29. Trošak postupka iznosi 3.972,80 kn / 527,28 eura, a odnosi se na trošak vještačenja u iznosu od 3.000,00 kn / 398,17 eura, trošak sudske komisije u iznosu od 372,80 kn / 49,48 eura, trošak plaćene sudske pristojbe na prijedlog u iznosu od 300,00 kn / 39,82 eura, te trošak pristojbe na odluku o razvrgnuću u iznosu od 39,82 eura, koji iznos sudske pristojbe (polovica od propisanog iznosa pristojbe utvrđene Tarifom u iznosu od 79,63 eura) predlagatelj može sukladno članku 7. Zakona o sudskim pristojbama (NN 118/18 i 51/23 ) platiti u roku od 3 dana od dana elektroničke dostave ove odluke.

30. Predlagatelj je predujmio sredstva za troškove vještačenja i izlaska sudske komisije (3.500,00 kn / 464,53 eura, s tim da će mu iz sudskog depozita biti vraćena razlika neiskorištenog predujma u iznosu od 127,20 kn / 16,88 eura), pa je protustranka dužna predlagatelju nadoknaditi polovicu troškova vještačenja i izlaska sudske komisije u iznosu od 1.686,40 kn / 223,82 eura, te polovicu troška sudskih pristojbi (za prijedlog i odluku) u  iznosu od 300,00 kn / 39,82 eura, dakle ukupno 263,64 eura, a koji trošak je bio neophodan za vođenje ovog postupka, pa je slijedom navedenog valjalo odlučiti kao u točki 3. izreke ovog rješenja. Međutim, trošak zastupanja po odvjetniku (i trošak prijevoza odvjetnika na uviđaj) ne predstavlja nužni trošak i sukladno citiranom paragrafu 283. Zakona snosi ga zastupan, slijedom čega je valjalo odbiti zahtjev predlagatelja za naknadu troškova zastupanja  i materijalnog troška odvjetnika.

31. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

 

 

U Sisku, 22. ožujka 2024.

                                                                     

 

                                                                                                  Sutkinja

                                                                                                                Edita Jelčić, v.r.

 

                                                                                                                                          

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

PRAVNA POUKA:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 3 primjerka u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa ovog rješenja.

 

 

 

 

 

Dna:

1. Predlagatelju po punomoćniku, uz nalaz sudskog vještaka od 31.08.2021.

2. Protustranci po punomoćniku, uz nalaz sudskog vještaka od 31.08.2021.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu