REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 1246/2022-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Branka Medančića predsjednika vijeća, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje iz Zagreba, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupanog po punomoćnicima, odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri d.o.o. u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-3203/2019-4 od 10. studenoga 2020., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-1232/2017 od 20. ožujka 2019., u sjednici održanoj 13. prosinca 2022.,
r i j e š i o j e:
I. Prihvaća se revizija tuženika te se ukidaju presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-3203/2019-4 od 10. studenoga 2020. i presuda Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-1232/2017 od 20. ožujka 2019. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
II. O troškovima postupka nastalim u povodu revizije odlučiti će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku platiti tužitelju iznos od 52.731,42 kn sa zateznim kamatama na pojedinačne iznose, od dospijeća i u visini kako je to pobliže navedeno u prvostupanjskoj presudi.
2. Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tuženika kao neosnovana te je potvrđena prvostupanjska presuda u cijelosti.
3. Protiv drugostupanjske presude tuženik je podnio reviziju temeljem odredbe čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP), predlažući da ovaj sud prihvati reviziju te preinači nižestupanjske presude na način da tužitelja odbije s tužbenim zahtjevom, a podredno da ukine nižestupanjske presude i predmet vrati na ponovno odlučivanje prvostupanjskom ili drugostupanjskom sudu.
4. Tužitelj nije dostavio odgovor na reviziju.
5. Revizija je osnovana.
6. Temeljem odredbe čl. 391. st. 1. ZPP ovaj sud ispitao je pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.
7. Ovaj sud je rješenjem broj Revd 4487/2021-2 od 13. srpnja 2022. dopustio tuženiku izjavljivanje revizije zbog slijedećih pravnih pitanja:
"1. Je li za odluku o sporu koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguratelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine mjerodavan Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, odnosno u trenutku kad su izvršene isplate mirovine, ili Zakon o mirovinskom osiguranju koji je bio na snazi u vrijeme nastanka samog štetnog događaja, te je li shvaćanje na kojem se temelji pobijana prvostupanjska i drugostupanjska presuda u pogledu stava da Zakon o mirovinskom osiguranju (čl. 163. st. 7. ZOMO/98, odnosno čl. 164. st. 5. ZOMO) predstavlja lex specialis u odnosu na odredbe Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine", broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14 – dalje: ZOOP) i to čl. 27. st. 3. ZOOP u pogledu obračuna visine potraživanja tužitelja, podudarno s pravnim shvaćanjem revizijskog suda izraženog u rješenju broj Rev-x 388/2018-2 od 25. kolovoza 2020. i presudi broj Rev 2320/2015-2 od 21. svibnja 2015. i s tim u vezi je li pogrešno primijenjeno materijalno pravo kod odluke o osnovanosti tužbenog zahtjeva primjenom odredaba ZOMO?
2. Je li za utvrđenje stvarne štete u postupcima u kojima Zavod za mirovinsko osiguranje od osiguravajućeg društva potražuje naknadu isplaćenih mirovina povodom prometne nezgode - a koje su isplaćene u vrijeme kada je na snazi ZOOP - mjerodavan
ZOMO ili ZOOP?"
8. Nižestupanjski sudovi su u ovoj pravnoj stvari prihvatili tužbeni zahtjev tužitelja za naknadu štete na ime invalidske mirovine isplaćene njegovom osiguraniku prema društvu za osiguranje, a primjenom odredbe čl. 160. st. 1., čl. 161. st. 1. i čl. 163. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine", broj 102/98, 71/99, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05, 43/07, 79/07, 35/08, 94/09, 40/10, 121/10, 139/10, 61/11, 114/11 i 76/12 – dalje: ZOMO).
9. Prema pravnom shvaćanju ovog suda izraženom u brojnim odlukama kao što su primjerice odluka broj Rev-1067/12 od 5. prosinca 2017., broj Rev-909/2021 od 8. rujna 2021. i broj Rev-66/2022 od 1. veljače 2022. za odluku u sporu koji pokreće HZMO protiv osiguravatelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine mjerodavan je ZOOP koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete HZMO-u, odnosno u trenutku kada su izvršene isplate mirovina, a ne zakon koji je bio na snazi u vrijeme nastanka samog štetnog događaja, odnosno prometne nezgode.
10. Kod toga treba istaknuti da je tuženik društvo koje se bavi poslovima osiguranja, između ostalog i poslovima obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti, a sukladno odredbama ZOOP-a, odnosno u konkretnom slučaju je riječ o obveznom osiguranju u prometu, a koja materija obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti je uređena ZOOP-om zbog čega se na konkretan odnos tužitelja i tuženika kao osiguratelja u pogledu utvrđivanja visina i obima obveze tuženika kao osiguratelja primjenjuje materijalno pravo koje regulira konkretan ugovor o osiguranju, odnosno ZOOP.
11. Tuženik kao osiguratelj motornog vozila štetnika se ne nalazi u istom pravnom statusu kao i sam vozač – štetnik te je obveza tuženika regulirana ZOOP-om temeljem kojeg zakona je i zaključen ugovor o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti i tuženik može odgovarati samo u okviru odredbi tog Zakona i njime preuzetih ugovornih obveza, a koje su propisane u ZOOP. Osiguravajuća društva nisu štetnici nego temeljem zaključenog ugovora o osiguranju sa vlasnikom opasne stvari
– motornog vozila imaju obvezu naknaditi štetu umjesto odgovorne osobe – štetnika i to u okviru obveza preuzetih ugovorom o osiguranju, a koji ugovor o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti je uređen upravo ZOOP-om.
12. Tuženik kao društvo za osiguranje ima temeljem čl. 8. st. 1. ZOOP-a obvezu sklopiti ugovor o osiguranju, a kojim odredbama je i uređen opseg osiguranog pokrića i rizici koje osiguratelj uzima u pokriće zaključenim ugovorom kao obim i opseg osiguranog pokrića, a temeljem čega se sukladno načelu razmjernosti i naplaćuje premija osiguranja.
13. Slijedom navedenog, u ovoj pravnoj stvari odluku je trebalo donijeti primjenom odredbi ZOOP-a i to čl. 27. tog Zakona koji uređuje subrogacijske zahtjeve nositelja socijalnog osiguranja.
14. Prema odredbi čl. 27. ZOOP-a obveza tuženika kao društva za osiguranje, postoji samo onda ukoliko bi razmjerni iznos mirovine koja se isplaćuje osiguraniku HZMO-a bio veći od razmjernog iznosa mirovine koja se isplaćuje zbog umirovljenja uzrokovanog povredom na radu, te je stoga u ovom slučaju trebalo utvrditi postoji li razlika između mirovine utvrđene rješenjem tužitelja i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu i zavisno od toga odlučiti osnovanosti tužbenog zahtjeva.
15. Slijedom navedenog, nižestupanjski sudovi donijeli su odluku u ovoj pravnoj stvari suprotno pravnom shvaćanju ovoga suda i na taj način su pogrešno primijenili materijalno pravo, pa je valjalo u smislu odredbe čl. 395. st. 2. ZPP ukinuti nižestupanjske presude jer zbog pogrešnog pravnog pristupa nižestupanjski sudovi prilikom odlučivanja o visini štete nisu pravilno utvrdili činjenično stanje jer visina štete nije obračunavata temeljem odredbe čl. 27. st. 3. ZOOP-a.
16. Odluka o troškovima temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.
Zagreb, 13. prosinca 2022.
Predsjednik vijeća:
Branko Medančić
Broj zapisa: eb318-083ab
Kontrolni broj: 0cd70-d2c10-aa070
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=BRANKO MEDANČIĆ, L=ZAGREB, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE,
C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
