REPUBLIKA HRVATSKA
Županijski sud u Sisku
Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5
Poslovni broj: Kž-240/2022-10
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Sisku, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Melite Avedić, predsjednice vijeća, mr. sc. Zorislava Kaleba i Ivančica Cvitanović, članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Nikoline Krznarić, u kaznenom predmetu protiv optuženog T. M. zbog kaznenog djela iz članka 139. stavka 2. u vezi članka 51. Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 - ispravak; dalje: KZ/11), odlučujući o žalbi optuženika podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Sisku poslovni broj: K-285/16-36 od 25. ožujka 2022., u javnoj sjednici vijeća održanoj dana 13. prosinca 2022.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba optuženog T. M. kao neosnovana i potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Sisku poslovni broj K-285/2016-36 od 25. ožujka 2022. optuženi T. M. proglašen je krivim da je počinio kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom - opisano u članku 139. stavak 2. u vezi članka 51. Kaznenog zakona (Narodne novine, broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 - ispravak; dalje KZ/11).
1.1. Optuženom T. M. je za svako pojedino kazneno djelo iz članka 139. stavak 2. KZ/11, na temelju istog zakonskog propisa, utvrđena kazna zatvora u trajanju od po 3 (tri) mjeseca, pa je optuženik za kaznena djela iz članka 139. stavak 2. KZ/11, uz primjenu članka 51. KZ/11, temeljem istih zakonskih propisa osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 5 (pet) mjeseci. Na temelju članka 56. KZ/11 izrečena kazna zatvora na koju je optuženik osuđen neće biti izvršena ukoliko u roku provjeravanja od 1 (jedne) godine od pravomoćnosti ove presude ne počini novo kazneno djelo.
1.2. Na temelju članka 148. u vezi članka 145. stavak 2. točka 6. ZKP/08 optuženiku je naloženo plaćanje troškova kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 3.000,00 kuna prema Rješenju o određivanju paušalnog iznosa za troškove kaznenog postupka ("Narodne Novine" broj 145/11.).
1.3. Na temelju članka 544. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne Novine" broj 125/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13,152/14, 70/17 i 126/19; dalje: ZKP/08) sud je izdani kazneni nalog K-285/2016 od 28. srpnja 2016. stavio izvan snage.
2. Žalbu je pravodobno podnio optuženik po branitelju Ž. K. , odvjetniku u Z. , zbog bitne povrede postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08 i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz članka 470. stavak 2. u vezi članka 467. stavak 1. ZKP/08 s prijedlogom da sud ukine presudu i optuženika oslobodi odgovornosti te da ih izvijeste o održavanju sjednice pred drugostupanjskim vijećem.
2.1. Odgovor na žalbu nije podnesen.
3. Temeljem članka 474. stavak 1. ZKP/08 spis je dostavljen na razgledanje Županijskom državom odvjetništvu u Sisku, koje ga je uz podnesak broj KŽ-DO- 277/2022 vratilo na nadležni postupak.
4. Vijeće je zakazalo javnu sjednicu drugostupanjskog vijeća na zahtjev branitelja optuženika na koju nisu pristupili uredno obaviješteni branitelj optuženika, optuženik i županijska državna odvjetnica u Sisku, pa je sjednica vijeća, sukladno članku 475. stavku 4. ZKP/08. održana u njihovoj odsutnosti.
5. Žalba optuženika nije osnovana.
6. Optuženik se žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08. koje posebno ne obrazlaže, a niti ih ovo vijeće pronalazi po službenoj dužnosti, već iz sadržaja žalbe proizlazi kao se zapravo žali samo zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
6.1. Žalitelj navodi kako se analizom cjelokupno provedenog dokaznog postupka može se zaključiti da se presuda temelji na pogrešnom zaključku suda o odlučnim činjenicama koje objektivno nisu utvrđene u kaznenom postupku. Smatra kako sud nije pravilno ocijenio rezultate izvedenih dokaza. Optuženik je bio najveći dioničar tog društva, no da isti nije bio zadovoljan načinom rada oštećenice kao direktorice te joj je predbacivao nezakonito poslovanje na štetu društva također je bio poremećen odnos između njih. Sud nije dovoljno cijenio ni utvrdio stvarni odnos oštećene prema upućenim SMS porukama sa prijetećim sadržajem, niti je dovoljno ocijenio sadržaj prethodnih prijetnji koje je oštećena uputila optuženom. Optuženik je kao najveći dioničar društva bio nezadovoljan nezakonitim radom i potkradanjem društva, te imao i najveće vlasničko pravo da brani interese društva. Također je oštećenoj predstavljao prijetnju da će je spriječiti u njezinom daljem vršenju teških kaznenih djela zbog kojih se i danas protiv navodne oštećene vode kazneni postupci.
6.2. Žalitelj smatra da SMS poruke sa prijetnjama kod oštećene nisu dovele ni do kakvog straha ili bojazni, već je i prateći kazneni postupak iskoristila za pojačan mobbing i izbacivanje sa posla optuženika kojeg se na taj način "riješila" kao vlasničke prijetnje sa dominantnim utjecajem i pitanja tko će biti direktor firme. Smatra kako sud nije pribavio niti detaljnije utvrdio eventualno zdravstveno stanje oštećene, odnosno da li je zaista posjećivala liječnike i iz kojih razloga.
7. Nasuprot žalbenim navodima, za samo obilježje kaznenog djela prijetnje potpuno je nebitno da li je sa optuženikom bilo problema na poslu ili primjedbi na njegov rad, no utvrđeno je da je bio poremećen odnos između optuženika i oštećenice koji je kulminirao s predstavkom njegovom Hrvatskoj vodoprivredi. U svojoj žalbi optuženik analizira provedeni dokazni postupak i daje svoje zaključke i procjenu dokaza koji se uglavnom ne podudaraju sa utvrđenjima suda.
7.1. Nesporno je da je optuženik zaista uputio SMS poruke sa prijetećim sadržajem te pritom nije bitan stvarni odnos oštećene prema istima, niti sadržaj prethodnih prijetnji koje je navodno oštećena uputila optuženiku, a koje nisu ni bile predmet ovog postupka. To što je optuženik kao najveći dioničar društva bio nezadovoljan nezakonitim radom i potkradanjem društva nije mu dalo za pravo da prijeti oštećenici, već je mogao pokrenuti njezin opoziv s mjesta člana uprave ako nije bio zadovoljan njezinim radom, a o osnovanosti kaznenih postupaka koji se vode protiv oštećenice odlučiti će nadležni sud.
7.2. Za ocjenu bitnog obilježja kaznenog djela prijetnje prvostupanjski sud nije trebao ni ocjenjivati stvarni odnos oštećenice prema prijetnjama te jesu li kod nje dovele do straha ili bojazni, već jesu li prijetnje bile podobne kod iste izazvati osjećaj straha i uznemirenosti te bojazni za vlastiti život. Također nije bilo potrebe da sud pribavlja podatke o eventualnom zdravstvenom stanju oštećene te je li zaista posjećivala liječnike i iz kojih razloga, jer se time ne bi utvrdile nikakve odlučne činjenice bitne za predmetno djelo.
7.3. Pritom je nužno istaknuti da za ostvarenje zakonskih obilježja prijetnje nije bitno da li je optuženik doista imao namjere prijetnje i izvršiti, jer se u slučaju kaznenog djela prijetnje zakonska obilježja kaznenog djela ostvaruju i kad počinitelj nema namjeru ostvariti izrečenu prijetnju, već je bitno da je ona takva da je s obzirom na okolnosti objektivno prikladna da u osobe kojoj je upućena izazove strah, uznemirenost, nesigurnost i osobnu ugroženost, a o čemu je iskazala sama oštećenica.
7.4. Stoga je suprotno žalbenim navodima optuženika prvostupanjski sud pravilno utvrdio činjenično stanje te je pobijana presuda u dostatnoj mjeri jasna i razumljiva, a prvostupanjski sud je u obrazloženju presude naveo razloge o odlučnim činjenicama te brižljivo analizirao sve provedene dokaze, što prihvaća i ovo Vijeće.
9. S obzirom da žalba zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja sadrži u sebi i žalbe na odluku o kazni, vijeće je razmotrilo i izrečene kaznenopravne sankcije. Vijeće je smatralo da je izrečena uvjetna osuda dužinom kazne i rokom kušnje primjerena kaznenoj odgovornosti optuženika te je prvostupanjski sud pravilno ocijenio olakotne i otegotne okolnosti kod optuženika. Time će doći do izražaja načelo opće i posebne prevencije te princip individualizacije u kažnjavanju i pozitivno utjecati na optuženika da shvati štetnost svog djela i preispita svoje dosadašnje ponašanje, a i druge da se ubuduće suzdrži izvršenja takvih i sličnih kaznenih djela.
10. Slijedom iznijetog, kako optuženik, nije doveo u sumnju ispravnost i zakonitost pobijane presude u odnosu na odluku o kazni, a ispitivanjem iste po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 476. stavak 1 točka 1. i 2. ZKP/08, nisu nađene povrede materijalno pravne ili procesno pravne prirode na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, sud je odlučio kao u izreci presude te je temeljem članka 482. ZKP/08 žalba optuženika odbijena kao neosnovana i potvrđena prvostupanjska presuda.
U Sisku 13. prosinca 2022.
Predsjednica vijeća
Melita Avedić,v.r.
