REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Berislavićeva 11, Zagreb
Poslovni broj: 37 Pž-4068/2020-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Kamelije Parać, predsjednice vijeća, doc. dr. sc. Jelene Čuveljak, sutkinje izvjestiteljice i Marine Veljak, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja GRAD RIJEKA, Korzo 16, OIB 54382731928, kojeg zastupaju punomoćnice iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Danijela Kovačić i Jasenka Perković, odvjetnice iz Rijeke, Dežmanova 10, protiv tuženika REPUBLIKA HRVATSKA, OIB 52634238587, kojeg zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci, radi utvrđenja i ispravka upisa u zemljišnim knjigama, odlučujući o žalbi tuženika protiv točaka I. i III. izreke presude Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P-409/2019-14 od 17. srpnja 2020. ispravljena rješenjem Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P-409/2019-15 od 20. srpnja 2020., u sjednici vijeća održanoj 13. prosinca 2022.
p r e s u d i o j e
1. Preinačuje se presuda Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P-409/2019-14 od 17. srpnja 2020. ispravljena rješenjem Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P-409/2019-15 od 20. srpnja 2020. u točkama I., II. i III. izreke i sudi:
Odbija se tužbeni zahtjev:
„Utvrđuje se da je tužitelj Grad Rijeka, odnosno njegov pravni prednik bio stekao prava korištenja i raspolaganja na posebnim dijelovima zgrade sagrađene na k.č.br. 1127, upisane u zk.ul.br. 1390, k.o. Rijeka, a koji posebni dijelovi u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Rijeci. Zemljišnoknjižnog odjela, dolaze upisani kao: 17. Suvlasnički dio: 258/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-16) Dvosoban stan broj 14 na trećem katu u ulici Alessandra Manzonia 2. koji se sastoji od dvije sobe. sobice, kuhinje, izbe, kupaonice, nužnika i hodnika, ukupne površine 73,11 ni2, 29. Suvlasnički dio: 197/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-28) Dvosobni stan broj 26 u potkrovlju u ulici Alessandra Manzonia 2 koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, hodnika, kupaonice i drvarnice ukupne površine 55,81 m2,
33. Suvlasnički dio: 557/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-32) Poslovni prostor u prizemlju u ulici Brajda 4B koji se sastoji od četiri prostorije i wc-a, ukupne površine 158 m2.
34. Suvlasnički dio: 39/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (R-33) Poslovni prostor u prizemlju u ulici Brajda 4A koji se sastoji od jedne prostorije ukupne površine 11 m2,
35. Suvlasnički dio: 860/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-34)
Poslovni prostor u prizemlju u ulici Krešimirova 24 koji se sastoji od dvanaest prostorija, kotlovnice, stubišta i dva wc-a, ukupne površine 244 m2,
36. Suvlasnički dio: 137/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-35)
Poslovni prostor u prizemlju u ulici Krešimirova 24B koji se sastoji od jedne prostorije u prizemlju i jedne prostorije i wc-a na galeriji ukupne površine 39 m2.
37. Suvlasnički dio: 95/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-36)
Poslovni prostor u prizemlju u ulici Krešimirova 24A koji se sastoji od jedne prostorije u ukupnoj površini od 27 m2,
38. Suvlasnički dio: 134/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-37)
Poslovni prostor u prizemlju u ulici Alessandra Manzonia 2B koji se sastoji od dvije prostorije i wc-a u površini od 38 m2. te
39. Suvlasnički dio: 48/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-38)
Poslovni prostor u prizemlju u ulici Alessandra Manzonia 2A koji se sastoji od dvije prostorije u površini od 14 m2.
II Ispravlja se pogrešan upis proveden u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižnog odjela, u listu B, zk.ul.hr. 1390, k.o. Rijeka, k.č.br. 1127 KUĆA BR. 2, površine 197,5 čhv, proveden na temelju rješenja Općinskog suda u Rijeci posl. br. Z-46149/17, od 10.04.2019. g., na način da se izvrši brisanje upisa prava vlasništva Republike Hrvatske na posebnim dijelovima upisanima u zemljišnoj knjizi kao:
17. Suvlasnički dio: 258/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-16)
Dvosoban stan broj 14 na trećem katu u ulici Alessandra Manzonia 2, koji se sastoji od dvije sobe. sobice, kuhinje, izbe. kupaonice, nužnika i hodnika, ukupne površine 73,11 m2,
29. Suvlasnički dio: 197/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-28)
Dvosobni stan broj 26 u potkrovlju u ulici Alessandra Manzonia 2 koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, hodnika, kupaonice i drvarnice ukupne površine 55,81 ni2.
33. Suvlasnički dio: 557/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-32)
Poslovni prostor u prizemlju u ulici Brajda 4B koji se sastoji od četiri prostorije i wc-a, ukupne površine 158 m2,
34. Suvlasnički dio: 39/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-33)
Poslovni prostor u prizemlju u ulici Brajda 4A\ koji se sastoji od jedne prostorije ukupne površine 11 m2,
35. Suvlasnički dio: 860/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-34)
Poslovni prostor u prizemlju u ulici Krešimirova 24 koji se sastoji od dvanaest prostorija, kotlovnice, stubišta i dva wc-a, ukupne površine 244 m2,
36. Suvlasnički dio: 137/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-35)
Poslovni prostor u prizemlju u ulici Krešimirova 24B koji se sastoji od jedne prostorije u prizemlju ijedne prostorije i vvc-a na galeriji ukupne površine 39 m2,
37. Suvlasnički dio: 95/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-36)
Poslovni prostor u prizemlju u ulici Krešimirova 24A koji se sastoji od jedne prostorije u ukupnoj površini od 27 m2,
38. Suvlasnički dio: 134/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-37)
Poslovni prostor u prizemlju u ulici Alessandra Manzonia 2B koji se sastoji od dvije prostorije i wc-a u površini od 38 m2, te
39. Suvlasnički dio: 48/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-38)
Poslovni prostor u prizemlju u ulici Alessandra Manzonia 2A koji se sastoji od dvije prostorije u površini od 14 m2,
tako da se izvrši upis prava vlasništva na ime i u korist tužitelja, GRADA
RIJEKE, Korzo 16, OIB: 54382731928, na posebnim dijelovima nekretnine upisane u zk.ul.br. 1390, k.o. Rijeka, k.č.br. 1127 KUĆA BR. 2, površine 197,5 čhv, upisanima u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižnog odjela kao:
17. Suvlasnički dio: 258/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-16)
Dvosoban stan broj 14 na trećem katu u ulici Alessandra Manzonia 2, koji se sastoji od dvije sobe, sobice, kuhinje, izbe, kupaonice, nužnika i hodnika, ukupne površine 73,11 m2,
29. Suvlasnički dio: 197/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-28)
Dvosobni stan broj 26 u potkrovlju u ulici Alessandra Manzonia 2 koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, hodnika, kupaonice i drvarnice ukupne površine 55,81 ni2, 33. Suvlasnički dio: 557/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-32)
Poslovni prostor u prizemlju u ulici Brajda 4B koji se sastoji od četiri prostorije i >vc-a, ukupne površine 158 m2,
34. Suvlasnički dio: 39/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-33)
Poslovni prostor u prizemlju u ulici Brajda 4A koji se sastoji od jedne prostorije ukupne površine 11 m2,
35. Suvlasnički dio: 860/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-34)
Poslovni prostor u prizemlju u ulici Krešimirova 24 koji se sastoji od dvanaest prostorija, kotlovnice, stubišta i dva vvc-a, ukupne površine 244 m2,
36. Suvlasnički dio: 137/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-35)
Poslovni prostor u prizemlju u ulici K resim i rova 241* koji se sastoji od jedne prostorije u prizemlju i jedne prostorije i we-a na galeriji ukupne površine 39 m2, 37. Suvlasnički dio: 95/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-36)
Poslovni prostor u prizemlju u ulici Krešimirova 24A koji se sastoji od jedne prostorije u ukupnoj površini od 27 m2,
38. Suvlasnički dio: 134/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-37)
Poslovni prostor u prizemlju u ulici Alessandra Manzonia 2B koji se sastoji od dvije prostorije i wc-a u površini od 38 m2, te
39. Suvlasnički dio: 48/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-38)
Poslovni prostor u prizemlju u ulici Alessandra Manzonia 2A koji se sastoji od dvije prostorije u površini od 14 m2.“
2. Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi 26.250,00 kn / 3.483,97 EUR, u roku od osam dana.
Obrazloženje
1. Prvostupanjski je sud presudom citiranom u izreci u točki I. izreke utvrdio da je tužitelj vlasnik predmetnih nekretnina te je naložio ispravak pogrešnog upisa i donio odluku o naknadi troškova postupka. Iz obrazloženja u bitnome proizlazi da je tužitelj podnio tužbu za ispravak pozivom na odredbu čl. 197. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama sve u vezi rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Delnicama poslovni broj Z-46149/17 od 10. travnja 2019. Sud je nakon provedenog dokaznog postupka utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan jer je tužitelj bio izvanknjižni nositelj prava korištenja, a odluka o troškovima parničnog postupka donesena je na temelju odredbe čl. 154. ZPP-a.
2. Protiv navedene presude je žalbu podnio tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava te predlaže da ovaj sud prihvati žalbu i preinači pobijanu presudu uz naknadu troškova postupka. U žalbi u bitnome ističe da je o pitanju vlasništva predmetnih nekretnina već donesena presuda i to u postupku pri Trgovačkim sudom u Rijeci pod poslovnim brojem P-13/2017, a pravomoćno je okončana presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj P-6261/2017 od 22. listopada 2019. Ističe da je prejudicjelno utvrđivanje prava vlasništva u oba postupka identičan. Utvrđenje suda u ovom predmetu o tome da je tužitelj bio stekao izvanknjižno pravo korištenja (a što znači i da je pretvorbom stekao pravo vlasništva na ovim nekretninama) i čime onda može ostvariti sadržaj zahtjeva za ispravak upisa, protivna je ranijoj pravomoćno potvrđenoj presudi suda kojom je tužitelj odbijen sa zahtjevom da se utvrdi vlasnikom ovih nekretnina i ishodi upis u zemljišne knjige. Prema tome, sagledavši prethodno pitanje (stjecanje korištenja - vlasništva) kao uvjet za prihvaćanje zahtjeva tužitelja da se briše tuženikov upis, sud je protivno odredbi čl. 12. st. 1. Zakona o parničnom postupku odlučio o prethodnom pitanju premda je isto među strankama bilo riješeno pravomoćno na drukčiji način. Sud je ovlašten o prethodnom (prejudicijelnom) pitanju odlučiti samostalno samo ukoliko o tom pitanju još nije donio odluku sud ili drugo nadležno tijelo. U ovom slučaju prethodno pitanje je drukčije riješeno i to pravomoćno, pa je slijedom navedenoga sud trebao odbiti tužbeni zahtjev. Nadalje, prvostupanjski je sud pogrešno utvrdio činjenično stanje kada je iz činjenice da su odluke o davanju stanova i poslovnih prostora na korištenje donosili pravni prednici tužitelja (Fond za stambenu izgradnju Rijeka i dr.) izveo zaključak da je time Grad Rijeka po svojim pravnim prednicima po sili zakona stekao izvanknjižno pravo upravljanja, korištenja i raspolaganja koje odgovara sadržaju prava i ovlasti koja su svojstvena pravu davanja stana na korištenje..., a time je i pogrešno primijenio materijalno pravo. Prema odredbi čl. 47. Osnovnog zakona o privrednom poslovanju (gospodarenju) stambenim zgradama u društvenom vlasništvu (Službeni list SFRJ broj 35/65) ako društveno politička zajednica, radna ili druga organizacija koja je izgradila ili po drugoj osnovi stekla stambene zgrade, ne osnuje organizaciju za gospodarenje stambenim zgradama ili ne prenese te stambene zgrade u fond stambenih zgrada druge organizacije za gospodarenje stambenim zgradama do 1. siječnja 1966., te stambene zgrade unose se u fond stambenih zgrada organizacije za gospodarenje stambenim zgradama koju je osnovala općina na čijoj se teritoriji one nalaze. Tim Zakonom određeno je da se u okviru svake organizacije za gospodarenje stambenim zgradama u društvenom vlasništvu osniva fond stambenih zgrada u koji se unose stambene zgrade i druga sredstva određena tim Zakonom (čl. 2. Zakona), a poduzeće za gospodarenje stambenim zgradama može osnovati društveno-politička zajednica, radna ili druga organizacija (čl. 17. Zakona). Društveno-politička zajednica, radna ili druga organizacija mogla je na osnovi ugovora unijeti stambenu zgradu i u fond stambenih zgrada koja je osnovala druga društveno-politička zajednica, u kojem slučaju ima ista prava i dužnost kao i osnivač stambenog poduzeća (čl. 22. Osnovnog zakona o privrednom poslovanju (gospodarenju) stambenim zgradama u društvenom vlasništvu). Međutim, čl. 19. Osnovnog zakona o privrednom poslovanju (gospodarenju) stambenim zgradama u društvenom vlasništvu propisano je da se unošenjem stambene zgrade u fond stambenih zgrada ne prenosi pravo davanja na korištenje stanova u toj stambenoj zgradi, ako ugovorom nije drugačije određeno. Prema odredbi čl. 29. Osnovnog zakona o privrednom poslovanju (gospodarenju) stambenim zgradama u društvenom vlasništvu stambeno poduzeće zaključuje s nositeljem stanarskog prava, kojima je stan dat na korištenje, ugovore o korištenju tih stanova. Sukladno navedenim odredbama samim unosom stambene zgrade u fond stambenih zgrada organizacije za gospodarenje stambenim zgradama prema odredbi čl. 47. Osnovnog zakona o privrednom poslovanju (gospodarenju) stambenim zgradama u društvenom vlasništvu ne prenosi se i pravo davanja stanova u toj stambenoj zgradi na korištenje, već je osnova prijenosa tog prava ugovor. (Tako VTS RH Pž-6255/2017 od 25. rujna 2019.).
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je osnovana.
5. Pobijanu presudu ovaj je drugostupanjski sud ispitao u skladu s odredbom čl. 365. st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22; dalje: ZPP), u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud je utvrdio da je odluka prvostupanjskog suda donesena uz pogrešnu primjenu materijalnog prava, pa ju je valjalo uz pravilnu primjenu materijalnog prava u tom dijelu preinačiti.
6. Osnovano žalitelj ističe da je u ovoj pravnoj stvari u predmetu koji je vođen pred Trgovačkim sudom u Rijeci pod poslovnim brojem P-13/2017, a pravomoćno je okončana presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj P-6261/2017 od 22. listopada 2019., odbijen tužbeni zahtjev kojim je tužitelj tražio da se utvrdi kako je on vlasnik predmetnih nekretnina. U tom predmetu je utvrđeno da tužitelj nije imao pravo raspolaganja jer to nije dokazao, odnosno nije dokazao da je ikada od Republike Hrvatske stekao pravo raspolaganja odnosno pravo korištenja. Naime, da bi se steklo pravo raspolaganja odnosno pravo korištenja trebao je postojati valjani pravni akt, sukladno propisu koji je bio na snazi u vrijeme stjecanja tog prava, a tužitelj nije u tijeku postupka pred sudom prvog stupnja iznio činjenicu kada je i temeljem kojeg akta stekao pravo raspolaganja odnosno pravo korištenja niti je dostavio dokaz da je predmetno pravo valjano stekao.
7. U ovoj pravnoj stvari je sud prvog stupnja pogrešno utvrdio odlučnu činjenicu odnosno da li je tužitelj stekao pravo raspolaganja s obzirom da niti u ovoj pravnoj stvari tužitelj nije dokazao da je imao pravni akt temeljem kojeg je stekao pravo raspolaganja odnosno pravo korištenja. Niti u ovoj pravnoj stvari sud prvog stupnja nije naveo da je tužitelj imao pravni akt kojim je na njega preneseno pravo raspolaganja odnosno pravo korištena, a neki pojedinačni akti na koje se poziva sud prvog stupnja ne mogu zamijeniti odluku kojim je nedvojbeno tužitelju odnosno njegovom pravnom predniku predano pravo raspolaganja odnosno pravo korištenja. Naime, nije sporno da sama činjenica što pravo raspolaganja odnosno korištenja nije upisano u zemljišne knjige ne znači da to pravo ne postoji, ali sud prvog stupnja pogrešno utvrđuje da bi neke faktične radnje mogle zamijeniti pisanu odluku nadležnog tijela kojom je tužitelju dano pravo raspolaganja odnosno pravo korištenja.
8. U ovoj pravnoj stvari je tuženik upisan u zemljišnim knjigama kao vlasnik nekretnine i to kao pravni slijednik upisanog korisnika, tj. Uprave pomorske oblasti sjevernog Jadrana, a koja je bila državno (savezno) tijelo tadašnje države, u odnosu na koju je pravni sljednik nesporno tuženik, a u smislu uredbe o preuzimanju sredstava bivše SFRJ u vlasništvo Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 68/91). Tužitelj je u ovoj pravnoj stvari podnio tužbu za ispravak pogrešnog upisa tvrdeći da je vlasnik, a kako je u predmetu koji je vođen pred Trgovačkim sudom u Rijeci pod poslovni broj P-13/2017, a pravomoćno je okončana presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj P-6261/2017 od 22. listopada 2019. tužitelj tražio da se utvrdi da je on vlasnik, pravilno je sud prvog stupnja utvrdio da ne postoji formalni identitet spora s obzirom da se ti sporovi temelje na različitim pravnim osnovama. No, s obzirom da su činjenice identične te da i u ovom postupku tužitelj tvrdi da je vlasnik jer je imao pravo korištenja odnosno raspolaganja te da je pretvorbom stekao pravo vlasništva, na tužitelju je bio teret dokaza u pogledu činjenice postojanja prava korištenja odnosno raspolaganja, no tu činjenicu tužitelj nije dokazao.
9. Stoga je temeljem čl. 368. i čl. 373. ZPP-a odlučeno kao u izreci ove presude.
10. Kako je prvostupanjska presuda preinačena, tako je u skladu s odredbom čl. 166. st. 2. ZPP-a valjalo odlučiti o troškovima cijelog postupka. Budući da je tuženik u cijelosti uspio u sporu, na temelju odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a tužitelj je dužan tužitelju naknaditi troškove postupka. Pri odlučivanju o troškovima sukladno odredbi čl. 155. st. 1. ZPP-a uzeti su u obzir samo troškovi potrebni radi vođenja parnice, primjenom Tarife o nagradama i naknadama troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15; dalje: OT) te zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka, stoga tuženik ima pravo na naknadu troškova odgovora na tužbu u iznosu od 5.000,00 kn (Tbr. 7. 1. OT), sastav podneska od 21. studenog 2019. u iznosu od 5.000,00 kn (Tbr. 8. t. 1. OT), pristup na dva ročišta održana 20. studenog 2019. i 18. lipnja 2020. (Tbr. 9. t. 1. OT) u iznosu od 5.000,00 kn po ročištu te za sastav žalbe u iznosu od 6.250,00 kn (Tbr. 10.1. OT), odnosno ukupno 26.250,00 kn / 3.483,97 EUR.
Zagreb, 13. prosinca 2022.
Predsjednica vijeća
Kamelija Parać
Broj zapisa: eb316-638a7
Kontrolni broj: 0bfcb-1508d-51883
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=Kamelija Parać, O=VISOKI TRGOVAČKI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku,
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
