REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 2864/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga, predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Branka Medančića, Damira Kontreca i Gordane Jalšovečki, članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice T. C.-S. iz P., OIB: ... , koju zastupa punomoćnica L. M., odvjetnica iz P., protiv tuženika O. B. d.d. Z., OIB: ... , zastupane po punomoćnicima G. V., S. B. D. J., M. I., A. S., I. B. K., M. V., V. V. i A. A., odvjetnicima iz P., radi utvrđenja i isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž- 3064/2021-2 od 24. siječnja 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj P-718/2020-44 od 15. travnja 2021., u sjednici održanoj 13. prosinca 2022.,
r i j e š i o j e :
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude.
2. Sud je prijedlog razmotrio postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP).
3. Prvo, treće, četvrto, peto i osmo postavljeno pravno pitanje se ne može kvalificirati kao materijalnopravno niti postupovnopravno pitanje u smislu odredbe čl. 385.a ZPP- a; njime podnositelj zapravo upire na (eventualnu) pogrešnu primjenu odredba parničnog postupka počinjenu pred drugostupanjskim sudom, a što samo po sebi nije razlog za dopuštenje revizije, one u smislu čl. 382. ZPP-a.
3.1. Naime, čak i u slučaju postojanja takove povrede u konkretnom slučaju – osobito u situaciji kad takva eventualno počinjena bitna povreda nije posljedica izraženog pravnog shvaćanja suda u pobijanoj odluci koje bi bilo nepodudarno sa shvaćanjem revizijskog suda – njezine posljedice ne premašuju dosege ovoga konkretnog slučaja, čime nemaju važnost za ujednačenje sudske prakse niti za razvoj prava kroz praksu, što je osnovni smisao postupka koji se vodi povodom navedene revizije, pa tako ni nemaju važnost za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, niti za razvoj prava kroz praksu.
4. Izdvaja se, u pogledu četvrtog pravnog pitanja njegov dio kojim se problematizira pitanje kvalifikacije (ili kvantifikacije) pojma „znatne neravnoteže“. U tom je smislu za obrazložiti da je sud u pobijanoj odluci imao u vidu i izrazio pravno shvaćanje temeljeno na utvrđenoj znatnoj neravnoteži u pravima i obvezama (v. toč. 18. obrazloženja te odluke). To predstavlja činjenično utvrđenje nižestupanjskog suda u koje revizijski sud u ovom stadiju postupka nema ovlasti intervenirati. Dakle, taj sud nije propustio uzeti u obzir taj element relevantan u smislu Zakona o zaštiti potrošača. Ako je pravno shvaćanje tuženika da je taj sud taj aspekt propustio dostatno i adekvatno obrazložiti (ili da takav zaključak o znatnoj neravnoteži ne proizlazi iz izvedenih dokaza) to može eventualno (u ocjenu čega ovaj sud u ovom stadiju postupka ne ulazi) predstavljati postupovni propust u konkretnom slučaju (ili pogrešno utvrđenje činjeničnog stanja, u koje, međutim, revizijski sud ne intervenira), ali taj je propust ograničen samo na ovaj slučaj i izostaje njegova relevantnost u općem smislu (v. mutatis mutandis toč. 3.1. ovoga obrazloženja).
5. U pogledu drugog, šestog i sedmog pravnog pitanja je za navesti da u odlukama na koje se kao na razloge važnosti u smislu odredbe čl. 385.a ZPP-a poziva tuženik, nije u pogledu tog pravnog pitanja niti izraženo pravno shvaćanje pa tako, a niti na ikoji drugi način, nije dokazana važnost tih pravnih pitanja u smislu navedene zakonske odredbe.
6. Slijedom toga, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe čl. 392. st. 1. u vezi s čl. 387. st. 5. ZPP, riješeno kao u izreci.
Zagreb, 13. prosinca 2022.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug, v.r.
