REPUBLIKA HRVATSKA
Trgovački sud u Zagrebu
Zagreb, Amruševa 2/II
Poslovni broj: 39. P-773/2020
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Tini Šimović, u pravnoj stvari tužitelja D. N. A. d.o.o., S., OIB: ..., zastupanog po punomoćnici M. V., odvjetnici u Z.,
protiv tuženika T. O. d.d., Z., OIB: ..., zastupanog po punomoćnici L. D., odvjetnici iz O. K. & B. u Z., radi isplate u iznosu od 339.740,00 kn,
nakon provedene javne glavne rasprave, zaključene 28. listopada 2022. u prisutnosti punomoćnica stranaka, 12. prosinca 2022.
p r e s u d i o j e
I/ Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 339.740,00 kn/ 45.091,25 eur[1] , sa zateznim kamatama obračunatim počevši od 15. studenog 2019. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope Hrvatske narodne banke na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, kao i naknaditi tužitelju troškove postupka u iznosu od 42.245,50 kn/ 5.606,94 eur[1] , sa zateznim kamatama obračunatim počevši od 12. prosinca 2022. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope Hrvatske narodne banke na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, sve u roku od 15 dana.
II/ Odbija se kao neosnovan tužiteljev tužbeni zahtjev u dijelu u kojem zatezne kamate određene u tužbi, obračunate na iznos od 339.740,00 kn potražuje za razdoblje od 15. rujna 2019. do 14. studenog 2019., zatim u dijelu u kojem zatezne kamate obračunate na iznos od 339.740,00 kn u razdoblju od 15. studenog 2019. do isplate potražuje po stopi koja prelazi stopu koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope Hrvatske narodne banke na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, te u dijelu zahtjeva za naknadu troškova postupka preko dosuđenog iznosa.
Obrazloženje
1./ Tužitelj je 18. svibnja 2020. podnio ovom sudu tužbu protiv tuženika radi isplate temeljem sklopljenog ugovora o osiguranju plovila od 17. studenog 2017. Tvrdi da je predmetni ugovor zaključen na dvije godine, a što da je tuženik potvrdio dostavom dodatka polici osiguranja od 22. studenog 2018., kojim je dodatkom potvrdio da je osigurateljno pokriće počelo teći 17. studenog 2017. te da je ugovoreno na razdoblje od dvije godine. Tužitelj da je po predmetnoj polici osiguranja 21. rujna 2019. tuženiku podnio odštetni zahtjev uslijed štetnog događaja od 15. rujna 2019. u kojem se osigurano plovilo More 55 Athene nasukalo i pretrpjelo veliku štetu na kobilici, kormilu i trupu, a s obzirom da je nasukanje osigurani rizik po predmetnoj polici. Tuženik da je odštetni zahtjev otklonio navodeći da u vrijeme nastupa štetnog događaja plovilo nije bilo u osigurateljnom pokriću, sukladno Uvjetima osiguranja, i to zbog neplaćanja premije osiguranja. Tužitelj otklon odštetnog zahtjeva smatra neosnovanim te ističe kako je upravo iz dodatka polici osiguranja koji mu je tuženik dostavio 22. studenog 2018. razvidno da je ugovorna premija dospjela u tom razdoblju plaćena. Ističe kako potvrdama o uplati premije u tom razdoblju ne raspolaže, jer da je poslove oko brodice u to vrijeme za tužitelja obavljala charter kompanija koja da više ne postoji. Osim toga, navodi i da je tužitelj 19. srpnja 2019. tuženiku izjavio raskid predmetnog ugovora o osiguranju, a tuženik da ga je obavijestio dopisom od istog dana kako je ugovor raskinut 17. studenog 2019. u 12 sati, od kojeg datuma da pokriće osiguranja više ne vrijedi. Stoga, s obzirom da je osigurani slučaj nastupio za vrijeme trajanja osiguranja, smatra da mu je tuženik dužan isplatiti naknadu iz osiguranja u visini troškova potrebnih za popravak plovila, a za koje tvrdi da iznose 339.740,00 kn. Zatezne kamate potražuje počevši od 15. rujna 2019. po stopi koja se određuje, za svako polugodište,
uvećanjem prosječne kamatne stope Hrvatske narodne banke na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za osam postotnih poena, sve uz naknadu parničnih troškova.
2./ U odgovoru na tužbu tuženik ne osporava da je s tužiteljem zaključio ugovor o osiguranju predmetnog plovila 17. studenog 2017., na razdoblje od dvije godine, a temeljem kojeg ugovora da je izdana polica HR.... Ne spori da se
na predmetni ugovor primjenjuju Uvjeti osiguranja Y. – T. – Y. C.
I. C. (Uvjeti za sveobuhvatnu pokrivenost) br. 08/2013, koji da čine sastavni dio predmetnog ugovora o osiguranju. No, tvrdi da odštetni zahtjev kojeg mu je tužitelj u mirnom postupku dostavio nije osnovan jer da je tuženik utvrdio da na dan štetnog događaja nije postojalo osigurateljno pokriće stoga što tužitelj kao osiguranik nije uplatio premiju osiguranja u roku od dva tjedna od kad je zaprimio policu osiguranja. Osim toga, sve i da je premija nakon sklapanja ugovora uplaćena u roku od dva tjedana, da je predmetni ugovor tuženik raskinuo 3. srpnja 2019. stoga što tužitelj nije, unatoč pisanim opomenama tuženika, uplatio kasnije dospjeli dugovani iznos premije osiguranja. Nadalje, osporava visinu štete nastale na plovilu te ističe da je razlog nastanak štete nedovoljna pažnja skipera plovila, a što da predstavlja isključeni rizik osiguranja.
3./ Očitujući se na navode tuženika, tužitelj ističe kako tuženik nije imao osnove za raskid predmetnog ugovora, jer da su premije osiguranja podmirivane, a osim toga da pisane opomene zbog neplaćanja s upozorenjem na raskid ugovora tuženik nije tužitelju dostavio. Iz isprava koje je tuženik na ovu okolnost priložio da je razvidno da su pismena upućivana elektroničkom poštom na adresu osobe koju tužitelj nije niti odredio niti ovlastio. Ukazuje kako su isprave na koje se tuženik poziva suprotne sadržaju isprava koje je sam tuženik tužitelju dostavio, i to dodatku polici osiguranja od 22. studenog 2018. i dopisu od 19. srpnja 2019. Osim toga, smatra da je odredba uvjeta osiguranja na koju se tuženik poziva, da osigurateljno pokriće prestaje u slučaju da je ugovaratelj osiguranja u zakašnjenju s plaćanjem premije, ništetna, stoga što da uzrokuje, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, očitu neravnopravnost u pravima i obvezama stranaka na štetu suugovaratelja sastavljača. Osim toga, tvrdi i da je tuženik postupao nepošteno jer da je, kada je utvrdio razmjere štete nastale na osiguranom plovilu, odustao od potraživanja po osnovi neplaćene premije te se poziva na prestanak osigurateljnog pokrića. Ističe kako je uzrok štetnog događaja nasukanje, a koje nije isključeno iz osiguranja.
4./ U postupku je izvršen je uvid i pročitane su sljedeće isprave: ovjereni prijevod dodatka polici osiguranja od 22. studenog 2018. (list 33-41 spisa), ponuda za popravak (list 10-11 spisa), ovjereni prijevod dijela općih uvjeta osiguranja (list 12-17, 79-82, 173-181, 183-217 spisa), očitovanje tuženika o prigovoru na otklon odštetnog zahtjeva (list 18 spisa), ovjereni prijevod dopisa tuženika od 19. srpnja 2019. (list 42-45 spisa), ovjereni prijevod dopisa tuženika i poruke elektroničke pošte od 10. svibnja 2019. (list 57-61 spisa), ovjereni prijevod dopisa tuženika i poruke elektroničke pošte od 18. lipnja 2019. (list 62-66 spisa), ovjereni prijevod dopisa tuženika i poruke elektroničke pošte od 3. srpnja 2019. (list 67-71 spisa), inspekcijski izvještaj (list 83-105 spisa), potvrde o plaćanjima (list 108-109, 156-158 spisa), izvadak iz sudskog registra za društvo M.
C. d.o.o. (list 111 spisa), pisana izjava svjedoka M. M. (list 122-123
spisa), prepiska elektroničkom poštom od 16. studenog 2018. (list 132-147 spisa), prijava nesreće brodice (list 169-171 spisa). Nadalje, provedeno je vještačenje po stalnom sudskom vještaku D. V. radi utvrđenja uzroka predmetne nezgode i
visine štete nastale na osiguranom plovilu. Vještak je svoj nalaz i mišljenje dao u pisanom obliku (list 223-230 spisa) te se na prigovore tuženika očitovao pisano (list 245 spisa) te usmeno na ročištu (list 251-253 spisa).
5./ Temeljem tako provedenih dokaza, ocijenivši ih primjenom odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19. i 80/22., dalje ZPP-a), ovaj sud je utvrdio da je je tužbeni zahtjev, u odnosu na glavnicu istaknutog potraživanja, u cijelosti osnovan.
6./ Predmet spora je tužiteljev zahtjev za isplatom naknade iz osiguranja, u visini troškova potrebnih za popravak osiguranog plovila, na temelju s tuženikom sklopljenog ugovora o osiguranju plovila za razonodu.
7./ Nije sporno da su stranke 17. studenog 2017. zaključile ugovor o osiguranju plovila za razonodu broj HR ..., na razdoblje od dvije godine, dakle
do 17. studenog 2011. i da se na ovaj ugovor primjenjuju tuženikovi opći uvjeti osiguranja Y. – T. – Y. C. I. C. (Uvjeti za
sveobuhvatnu pokrivenost) br. 08/2013 (dalje Uvjeti osiguranja), kao niti sadržaj u spisu priloženih Uvjeta osiguranja.
8./ Među strankama je sporna osnovanost utuženog potraživanja jer tuženik tvrdi da u vrijeme nastanka štetnog događaja po osnovi kojeg tužitelj potražuje isplatu osigurateljno pokriće nije vrijedilo jer je tužitelj propustio uplatiti prvu, odnosno kasnije premije osiguranja. Tužitelj pak tvrdi da je prvu premiju uplatio, uslijed čega da je osigurateljno pokriće započelo od sklapanja ugovora. Nadalje, tužitelj tvrdi da je osigurateljno pokriće trajalo i u vrijeme nastanka predmetnog štetnog događaja jer da tuženik nije na ugovoreni način tužitelja obavijestio o neplaćanju premija osiguranja i posljedicama neplaćanja. Osim toga, sporna je valjanost odredbe Uvjeta osiguranja o prestanku osigurateljnog pokriće uslijed neplaćanja premije. Nadalje, sporno je predstavlja li predmetni štetni događaj isključeni rizik osiguranja kao i visina istaknutog zahtjeva.
9./ Iz prijave nesreće brodice lučkoj kapetaniji koju je sastavio voditelj brodice (osoba koja je brodicom upravljala) (list 169-171 spisa), razvidno je da je osigurano plovilo oštećeno u nezgodi 20. rujna 2019. oko 10,00 sati, kod otoka Šolta i to nasukanjem uzrokovanim nedovoljnom pažnjom osoba koje su brodom upravljale i da je prilikom udarca došlo do oštećenja podvodnog dijela plovila u dužini od 10ak m s obje strane plovila, a da su vidljiva oštećenja na kormilu i na konstrukciji plovila.
10./ Tužitelj tvrdi da je odštetni zahtjev povodom predmetnog štetnog događaja tuženiku podnio 21. rujna 2021., koju činjenicu tuženik ne spori.
11./ Pri donošenju odluke u ovoj pravnoj stvari prije svega valja poći od odredaba čl. 11. Uvjeta osiguranja vezanih uz posljedice neplaćanja premije osiguranja (list 12-17 spisa), a koje imaju prednost u primjeni pred odredbom čl. 713. st. 4. Pomorskog zakonika ("Narodne novine" br. 17/94., 74/94., 43/96., 158/03., 181/04.), mjerodavnog prema vremenu zaključivanja predmetnog ugovora o osiguranju, sukladno kojoj neplaćanje premije u roku ne oslobađa osiguratelja njegove obveze iz ugovora o osiguranju i ne daje mu pravo da raskine ugovor o osiguranju, ako nije drugačije ugovoreno.
12./ Odredbom čl. 11.1. Uvjeta osiguranja propisano je da pokriće osiguranja započinje teći s onim vremenom navedenim u polici, ako je ugovaratelj police uplatio u roku od dva tjedna, računajući od datuma primitka police, jednokratni ili početni iznos premije na vrijeme ili ako nije odgovoran za propust tog plaćanja. Odredbom čl. 11.2. Uvjeta osiguranja uređene su posljedice kašnjenja s plaćanjem početne premije.
Sukladno odredbi čl. 11.2.1. Uvjeta osiguranja, početna ili jednokratna premija dospijeva bez ikakvog kašnjenje u roku od dva tjedna računajući od datuma kojeg je nositelj police primio dotičnu policu, a ako je ugovoreno plaćanje godišnje premije u ratama samo se prva rata godišnje premije smatra početnom premijom. Sukladno odredbi čl. 11.2.2. Uvjeta osiguranja, ako ugovaratelj police propusti platiti početnu ili jednokratnu premiju, ali ju je platio s nekim kasnijim datumom, pokriće započinje s tim kasnijim datumom. Ako se osigurani slučaj dogodi u trenutku kada početni ili jednokratni iznos premije nije plaćen, osiguratelj nema obvezu plaćanja samo u slučaju ako je ugovaratelja obavijestio o pravnim posljedicama propusta u plaćanju i to specijalnom pisanom obavijesti (npr. pismom, telefaksom ili elektroničkom poštom) ili ako se jasna i očita obavijest u tom pogledu nalazi u samoj polici osiguranja. Sukladno odredbi čl. 11.2.2. Uvjeta osiguranja, ako ugovaratelj ne plati početnu ili jednokratnu premiju na vrijeme, osiguratelj može otkazati ugovor za ono vrijeme za koje polica nije plaćena.
13./ Dakle, za primjenu citiranih odredaba Uvjeta osiguranja o nepostojanju obveze osiguratelja isplatiti naknadu iz osiguranja zbog neplaćanja početne ili jednokratne premije potrebno bi bilo utvrditi da ugovaratelj osiguranja nije isplatio jednokratni ili početni iznos premije, jer ako je plaćanje premije ugovoreno u ratama, samo se prva rata smatra početnom, u roku od dva tjedna od kada je ugovaratelj primio policu osiguranja, uz uvjet da je o navedenim posljedicama propusta u plaćanju osiguratelj obavijestio ugovaratelja na prethodno opisani, ugovorom predviđen, način (specijalnom pisanom obavijesti ili jasnom i očitom obaviješću na samoj polici osiguranja).
14./ U konkretnom slučaju nije sporno da je plaćanje premije osiguranja bilo dogovoreno u ratama (kvartalno) pa je stoga tuženik, koji se poziva na svoje pravo neplaćanja osigurnine zbog propusta tužitelja uplatiti početni iznos premije, bio dužan dokazati kada je tužitelj policu osiguranja primio (dospijeće početne premije) i da ga je na ugovorom predviđen način o ovim posljedicama obavijestio, dakle posebnim pismenom ili obaviješću na samoj polici.
15./ Međutim, tuženik činjenice o navedenom niti je iznio, niti one proizlaze iz dokaza koje je u postupku predložio. Stoga ne proizlazi osnovanost tuženikovih navoda da, sukladno odredbi čl. 11.2. Uvjeta osiguranja, ne bi bio u obvezi plaćanja osigurnine sve i da se osigurani slučaj dogodio u trenutku kada početni iznos police nije plaćen (čl. 219. st. 1. ZPP-a).
16./ No, osnovano ističe tužitelj, koji doduše dokazima o plaćanju početne premije ne raspolaže, jer navodi da isprave o navedenom ne može pribaviti zbog proteka vremena i činjenice da je društvo koje je za njega u spornom razdoblju vodilo poslove vezane uz osiguranje prestalo postojati brisanjem iz sudskog registra nakon zaključenja stečajnog postupka, da iz dopisa kojeg mu je uputio tuženik 22. studenog 2018. (list 33-41 spisa) proizlazi da je početna premija bila uplaćena. Naime, iz navedene isprave koju je tuženik dostavio tužitelju kao dodatak predmetnoj polici osiguranja razvidno je da je kao početak osiguranja naveden 17. studenog 2017. u 12
sati, a kao prestanak osiguranja 17. studenog 2019. u 12 sati, uz naznaku da ugovaratelj osiguranje može otkazati pisanim putem najkasnije unutar tri mjeseca prije isteka ugovorenog perioda osiguranja, u protivnom da se osiguranje obnavlja automatski godinu za godinu. Nadalje, navedeno je da godišnja neto premija iznosi 5.560,82 eur, a prema ugovorenom kvartalnom načinu plaćanja 1.459,72 eur.
17./ Tuženik nije iznio činjenica niti predložio dokaza kojima bi osporio vjerodostojnost predmetnog dopisa, dakle da ga je tužitelju dostavio tuženik, kao niti istinitost sadržaja ove isprave. Stoga osnovano ističe tužitelj da je nelogično i neuvjerljivo da bi tuženik godinu dana nakon zaključivanja predmetnog ugovora o osiguranju tužitelja obavijestio da ugovorno osigurateljeno pokriće traje sukladno ugovoru, od 17. studenog 2017. u 12 sati, a da u tome vrijeme tužitelj nije ispunio svoju obvezu i platio početnu premiju pa da osigurateljeno pokriće, sukladno odredbi čl. 11.1.
Uvjeta osiguranja, ne bi niti započelo.
18./ U odnosu na navode tuženika da je predmetni ugovor raskinut 3. srpnja 2019., kada da je i prestalo osigurateljno pokriće zbog tužiteljevog neplaćanja premije osiguranja po opomenama od 10. svibnja 2019. i 18. lipnja 2019. (list list 57-71 spisa), prije svega valja reći da i sadržaj ovih isprava ukazuje da je početna premija osiguranja plaćena i da je osigurateljno pokriće započelo sukladno ugovorenom, 17. studenog 2017. te da je u vrijeme kada je tuženik predmetne dopise upućivao tužitelju osigurateljno pokriće trajalo jer tuženik upravo upozorova i opominje da će u slučaju neplaćanja premije iskazane na ovim računima i opomenama pokriće prestati. Nadalje,
ovim se opomenama potražuje plaćanje naknade osiguranja dospjele u razdoblju od
17. svibnja 2019. do 17. kolovoza 2019., dakle premije za treći kvartal druge godine osiguranja pa i navedeno ukazuje da su ranije dospjele naknade za osiguranje tuženiku podmirene.
19./ Međutim, neosnovani su i navodi tuženika da bi uslijed kašnjenja tužitelja s plaćanjem ove premije osiguranja dospjele u razdoblju od 17. svibnja 2019. do 17. kolovoza 2019. osnovano tuženik raskinuo predmetni ugovor za daljnje razdoblje i da osiguranje od kašnjenja u plaćanju dospjele premije ne bi više imalo pokriće (od 3. srpnja 2019.).
20./ Naime, sukladno odredbi čl. 11.3. Uvjeta osiguranja, kojom je uređeno plaćanje i posljedice kašnjenja s plaćanjem daljnjih premija, osiguratelj može izdati opomenu te obavijestiti ugovaratelja police u pisanom obliku (npr. pismom, faksom ili elektroničkom poštom) o razdoblju počeka koje ne smije biti kraće od dva tjedna (čl. 11.3.2. Uvjeta osiguranja). U ovoj opomeni osiguratelj također mora navesti i posljedice u vezi s istekom razdoblja počeka u skladu s odredbom čl. 11.3.3. i 11.3.4. Uvjeta osiguranja (da osiguranje protekom počeka neće imati pokriće i da osiguratelj ima pravo na otkaz ugovora). Sukladno potonjim odredbama Uvjeta osiguranja, uvjet prestanka pokrića i prava osiguratelja na otkaz zbog neplaćanja daljnjih premija je upravo obavijest ugovaratelja osiguranja sukladno odredbi čl. 11.3.2. Uvjeta osiguranja.
21./ Međutim, tuženik nije dokazao da je tužitelja na opisani način opomenuo i obavijestio o posljedicama na koje se poziva. Naime, nije dostatno upućivanje obavijesti, već obavijest koja za posljedicu ima takav utjecaj na prava i obveze suugovaratelja mora makar biti upućena, ako ne i dostavljena, pravom adresatu.
22./ Tuženik tvrdi, a tako proizlazi i iz pisanog iskaza M. M. (list 122- 123 spisa), zaposlenog u spornom razdoblju na obavljanju ovih poslova za tuženika, da je ove opomene i obavijesti upućivao tužitelju na adresu elektroničke pošte "...", a da je navedenu adresu tužitelj naveo kao kontakt
adresu te da je pismena ujedno upućivao i poštom. U prilog istinitosti navoda o upućivanju pismena poštom, s obzirom da tuženik nije iznio drugih činjenica niti predložio drugih dokaza kojima bi ovaj navod potkrijepio, a tužitelj tvrdi da mu poštom ove isprave nisu dostavljene, sud je navode tuženika o dostavi poštom utvrdio neistinitima primjenom pravila o teretu dokazivanja iz odredbe čl. 221a. ZPP-a. U odnosu na dostavu elektroničkom poštom na adresu koju je tuženik naznačio osnovano ističe tužitelj da se takvo upućivanje pismena ne može smatrati u skladu s ugovorenim jer da tužitelj nikada nije obavijestio tuženika da bi navedena adresa bila adresa za dostavu. Iz prepiske elektroničkom poštom od 16. studenog 2018. (list 132- 147 spisa), koju je dostavio sam tuženik, razvidno je da je Z. V. s adrese elektroničke pošte "..." 16. studenog 2018. obavijestio tuženika
da je navedeno adresa za korespondeciju vezanu uz osiguranje, između ostalih i, predmetnog plovila predstavljajući se kao tužiteljev charter menadžer za ovo plovilo te dostavljajući u prilogu odgovarajući ugovor. Međutim, tuženik predmetne opomene nije upućivao na adresu koju je Z. V. označio, već na drugu adresu. S obzirom
da tuženik nije iznio drugih činjenica niti predložio drugih dokaza kojima bi potkrijepio svoju tvrdnju da ga je tužitelj obavijestio o korespondenciji na adresu na koju su predmetne opomene upućene ("..."), a iz isprava koje je sam
dostavio razvidno je da tužitelj obavijestio o drugoj adresi ("..."),
sud je ove navode tuženika utvrdio neosnovanima, a iskaz svjedoka u tom dijelu neistinitim jer je suprotan sadržaju u spisu priloženih isprava o adresi o kojoj je tuženik obaviješten. Nadalje, tuženik niti tvrdi niti dokazuje tko bi bila osoba kojoj je ova pismena uputio niti da je primatelj potvrdio primitak ovih elektroničkih poruka.
23./ Konačno, navodi tuženika o raskidu predmetnog ugovora zbog neplaćanja premije 3. srpnja 2019. suprotni su i sadržaju kasnije upućenog tuženikovog dopisa tužitelju od 19. srpnja 2019. (list 42-45 spisa) u kojem se navodi da je predmetni ugovorni odnos okončan 17. studenog 2019., od kojeg datuma da pokriće osiguranja više ne vrijedi, na temelju raskida od strane nositelja police. Naime, valja imati u vidu da je tužitelj kao ugovaratelj osiguranja, da bi spriječio automatsko obnavljanje ugovora, o raskidu tuženika bio dužan obavijestiti najmanje tri mjeseca prije isteka ugovornog razdoblja osiguranja.
24./ Slijedom svega navedenog, zaključak je ovog suda da je u vrijeme nastanka predmetnog štetnog događaja postojalo osigurateljno pokriće i da je predmetni ugovor o osiguranju obvezivao stranke slijedom čega je tuženik u obvezi isplatiti naknadu iz osiguranja.
25./ Kako nisu od utjecaja na donošenje odluke o ovoj pravnoj stvari, s obzirom da zaključak ovog suda da predmetni ugovor tuženik nije valjano raskinuo s tužiteljem zbog neplaćanja daljnjih premija, sud nije ocjenjivao osnovanost tužiteljevih navoda o ništetnosti odredbe Uvjeta osiguranja vezanih uz prestanak osigurateljnog pokrića zbog neplaćanja premije.
26./ Na temelju nalaza i mišljenja vještaka, kojeg ovaj sud u cijelosti prihvaća jer je izrađen objektivno, u skladu s pravilima struke te su zaključci vještaka potkrijepljeni ispravama priloženim spisu, utvrđeno je da je osigurano plovilo oštećeno na način da se pri punoj ili gotovo punoj brzini dnom kobilice, bulbom, nasukalo. Pod nastalim opterećenjem deformirao se, i na nekim dijelovima vara popucao, čelični rešetkasti okvir („prokromska konstrukcija koja nosi kolumbu“), delaminirala i odvojila su se uzdužna i poprečna pojačanja izrađena od stakloplastike na koja je taj okvir pričvršćen, pukle pregrade u krmenoj kabini i sanitarnom čvoru te su pukli tankovi vode. Oštećenja su evidentirana i na listu kormila te ležajevima osovine kormila.
27./ Razlog nastanka štete ovog opsega vještak pojašnjava ukazujući na način izgradnje ovog plovila. Naime, na trup su prvo ugrađene glavne pregrade i uzdužna te poprečna pojačanja, izrađena u kontraštampi od stakloplastike, a koja su ujedno i postolja kasnije ugrađenom interijeru. Zatim se u središnji dio trupa postavlja čelični rešetkasti okvir koji ovo područje dodatno ojačava, a težinu i opterećenja s kobilice disperzira na veću površinu. Okvir se vijcima pričvršćuje za ranije ugrađena pojačanja od stakloplastike. Nakon toga slijedi ugradnja svih instalacija i sastavljanje interijera, a kada su svi ti radovi gotovi na plovilo se postavlja paluba. U završnoj fazi opremanja plovila kobilica se velikim brojem vijaka pričvršćuje za čeličnu konstrukciju te na dno kobilice i bulb. Kako je sve ovo čvrsto povezano, to je veliko opterećenje s bulba preneseno i na sve povezane elemente, koji su potom pod tolikim opterećenjem popustili.
28./ Ocjenjujući visinu troškova potrebnih za popravak vještak je naveo da je popravak potrebno obaviti na kopunu i da popravak traje, između 30 i 45 dana, ovisno o vremenskim uvjetima i novootkrivenim oštećenjima koja se bez rastavljanja interijera nisu mogla uočiti. Osovina i list kormila će se skinuti s plovila i popraviti u radionici, a oštećeni ležajevi osovine pred montažu zamijeniti novima. Kobilicu je potrebno odvojiti od trupa, što plovilu drastično podiže težište, a time i opasnost da se pod udarima vjetra prevrne. Kako bi se to izbjeglo neophodno je skinuti i jarbol. Radi skidanja oštećenog čeličnog okvira i sanacije delaminiranih pojačanja za koji je pričvršćen, u salonu je potrebno demontirati interijer. Isto treba učiniti i s dijelom interijera u krmenoj kabini i sanitarnom čvoru radi zamjene puknutih pregrada kabina. Naravno, nakon popravka svih oštećenja sve to treba ponovno montirati, a puknute plastične tankove vode zamijeniti novima. Vještak ukazuje da su svi navedeni radovi sadržani i u ponudama tri brodopopravljača, priloženima uz inspekcijski izvještaj izrađen po zahtjevu tuženika, a navedene vrijednosti utrošenog materija, rada i radnih sati da su realne. Razlikuju se tek u nekoliko detalja. Za razliku od ostale dvije, ponuda M. d.o.o. predviđa izradu nosiljke na kojoj bi plovilo bilo spušteno i odloženo dok je bez kobilice, a ukupni predviđeni trošak u neto iznosu, bez PDV-a je 339.740,00 kuna. Ponuda V. nautica d.o.o. iznosi 304.510,00 kuna, ali ne sadrži trošak skidanja jarbola u iznosu približno 15.000,00 i trošak marine u iznosu približno 12.000,00 kuna, što sve zajedno iznosi u neto iznosu 331.510,00 kuna. Ponuda R. i more d.o.o. sadrži neke stavke koji nisu posljedica štetnog događaja (pregled generatora, motora i klima uređaja, radove na biminiu i krmenom košu, radove na frižideru, električnim uređajima i instalacijama) te je uvećana i za troškove transporta, sve zajedno u visini približno 30.000,00 kuna, a trošak popravka čeličnog orebljenja (okvira) naveden je među stavkama naknadnih radova, ukoliko budu potrebni. Ovako izjednačena sa stavkama ostalih ponuda njihova ponuda iznosila bi u neto iznosu, bez PDV-a, približno 342.000 kuna. Stoga je zaključak vještaka da je na plovilu nastala šteta u iznosu od 340.000,00 kn (bez PDV-a).
29./ U odnosu na prigovore tuženika nalazu i mišljenju valja reći kako neosnovano tuženik navodi da se vještak nije očitovao o uzroku predmetne nezgode,
jer je isti upravo utvrdio, a u skladu sa sadržajem prijave o nesreći voditelja brodice izrađene neposredno nakon štetnog događaja, da se plovilo pri punoj ili gotovo punoj brzini nasukalo.
30./ Neosnovani su navodi tuženika vezani uz nasukanje uslijed nedovoljne pažnje kao isključeni rizik i vezani uz prigovor doprinos nastanku štete osoba za koje tužitelj odgovara. Naime, konkretno se radi o osiguranju s opsegom sukladno odredbi čl. 3.1. Uvjeta osiguranja, za svu štetu i sve rizike, do osiguranog iznosa ugovorenog policom, u kojoj je naznačeno da se radi o sveobuhvatoj pokrivenosti do iznosa od 500.000,00 eur. Dakle, doprinos osiguranika nastaloj šteti nije od utjecaja. Nadalje, iz odredbe čl. 5. Uvjeta osiguranja o isključenjima razvidno je da niti nedovoljna pažnja kao uzrok nastanka štete niti nasukanje nisu isključeni (čak niti za štete na strojevima (arg. ex. čl. 5.9. Uvjeta osiguranja)).
31./ Vezano uz vrijeme nastanka štetnog događaja sud je isto utvrdio na temelju prijave štete voditelja brodice lučkoj kapetaniji, dakle 20. rujna 2019. Neosnovano stoga tužitelj tvrdi da je osigurani slučaj dogodio 15. rujna 2019., no neosnovano i tuženik osporava da bi se u spisu priloženi inspekcijski izvještaj izrađen po njegovom nalogu nakon prijave predmetnog štetnog događaja odnosio upravo na događaj od 20.
rujna 2019. jer je nedvojbeno da je očitom omaškom navedeno u ovom izvještaju da se nezgoda dogodila 21. umjesto 20. rujna 2019.
32./ Neosnovani su i prigovori tuženika vezani uz utvrđenje visine nastale štete. Pregled plovila od strane vještaka nije od utjecaja s obzirom da je plovilo u međuvremenu popravljeno. Vještak je na logičan i uvjerljiv način obrazložio razloge temeljem kojih je zaključio o visini nastale štete, a prigovori tuženika u ovom su dijelu paušalni te, s obzirom da tuženik nije iznio razloge niti predložio dokaze kojima bi pravilnost zaključaka vještaka doveo u sumnju, sud je ove prigovore utvrdio neosnovanima.
33./ Slijedom navedenog, iznos kompenzacije koju je tuženik dužan isplatiti, sukladno odredbi čl. 7. Uvjeta osiguranja, u visini potrebnih troškova restauracije, bez dedukcije "novo za staro", utvrđen je u granicama istaknutog tužbenog zahtjeva (čl. 2. st. 1. ZPP-a), dakle u iznosu od 39.740,00 kn.
34./ Tužitelj zatezne kamate zbog kašnjenje tuženika u ispunjenju obveze isplate osigurnine potražuje od 15. rujna 2019. Kako je utvrđeno da se nezgoda dogodila 20. rujna 2019., sukladno navodima iz prijave nesreće lučkoj kapetaniji, to je nedvojbeno da tuženik nije mogao pasti u zakašnjenje prije nastanka štete.
35./ Sukladno odredbi čl. 10.1. Uvjeta osiguranja, plaćanje osigurnine od strane osiguratelja dospijeva u roku od dva tjedna nakon zaključenja istrage i nakon što je ispostavljen iznos kompenzacije. Iz spisu priloženog Inspekcijskog izvještaja (list 83- 107 spisa), razvidno je da je plovilo po nalogu tuženika, radi verifikacije štete i popravka, pregledano 26. i 30. rujna 2019. od strane društva M. C.
d.o.o. te je tuženiku izvještaj, u kojem je navedena procjena troškova popravka, ispostavljen 30. listopada 2019. Slijedom navedenog, tuženikova je obveza dospjela protekom roka od dva tjedana od 30. listopada 2019., jer je tada očito zaključena istraga i ispostavljen iznos kompenzacije, a iz navoda stranaka i predloženih dokaza ne proizlazi drugačije.
36./ Dakle, tuženikova je obveza dospjela 14. studenog 2019., pa je tuženik u zakašnjenju od 15. studenog 2019., a tužitelj zatezne kamate neosnovano potražuje za razdoblje od 15. rujna 2019. do 14. studenog 2019. (arg. ex 29. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18., dalje ZOO).
37./ Stopu zateznih kamata sud je utvrdio na temelju odredbe čl. 29. st. 2. ZOO- a, u visini stope mjerodavne za odnose iz trgovačkih ugovora. Međutim, neosnovano tužitelj zatezne kamate potražuje po stopi većoj od navedenom zakonskom odredbom propisane, odnosno po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope Hrvatske narodne banke na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za osam umjesto pravilno za pet postotnih poena. Imajući u vidu da tružitelj nije iznio činjenice niti predložio dokaze kojima bi potkrijepio zahtjev po osnovi stope zateznih kamata više od zakonom propisane, sud je u ovom dijelu više zatraženog po osnovi stope tužiteljev zahtjev utvrdio neosnovanim.
38./ Tužitelj je s tužbenim zahtjevom, u odnosu na glavnicu utuženog potraživanja, u cijelosti uspio u sporu pa se odluka o tužiteljevom zahtjevu za naknadu troškova postupka osniva na odredbi čl. 154. st. 1. u vezi s odredbom čl. 155. ZPP-a,
a odnosi se na trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku odvjetniku, u granicama zahtjeva istaknutog u troškovniku (čl. 2. st. 1. Istoga Zakona), prema vrijednosti predmeta spora i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12, 103/2014, 118/2014, 107/15 i 126/22, dalje Tarifa). Tužitelju je priznat trošak za:
- sastava tužbe (prema T.br. 7/1 Tarife) i obrazloženog podneska od 18. siječnja 2021. kojim se očitovao na navode iz odgovora na tužbu te obrazloženog podneska od 2. veljače 2022. kojim se očitovao na nalaz i mišljenje vještaka (prema T.br. 8/1 Tarife), u iznosu od po 5.000,00 kn,
- sastav podnesaka od 22. veljače 2021. i 22. ožujka 2021., jer se ne radi o jednom od taksativno navedenih podnesaka u T.br. 8/1 Tarife pa se nagrada odmjerava po T.br. 8/3 Tarife, u iznosu od po 500,00 kn,
- zastupanja na ročištu 5. veljače 2021. i 10. rujna 2021., jer se na ovim ročištima raspravljalo samo o procesnim pitanjima prema T.br. 9/2 Tarife, u iznosu od po 2.500,00 kn,
- zastupanje na ročištu 28. lipnja 2022., jer je ročište odgođeno prije početka raspravljanja prema T.br. 9/5 Tarife u iznosu od 500,00 kn,
- zastupanje na ročištu 28. listopada 2022. na kojem se izvodio dokaz saslušanjem vještaka (prema T.br. 9/1 Tarife), u iznosu od 5.000,00 kn,
dakle ukupno 26.500,00 kn, koje valja uvećati za pripadajući porez na dodanu vrijednost (T.br. 42 Tarife), što ukupno iznosi 33.125,00 kn.
39./ Podnesak kojim požuruje postupanje od 25. kolovoza 2022. nije bio potreban za vođenje parnice u smislu odredbe čl. 155. st. 1. ZPP-a pa naknada nije priznata. Naknada za sastav podnesaka od 11. listopada 2021., u prilogu kojeg tužitelj dostavlja daljnje ovjerene prijevode Uvjeta osiguranja, nije priznata na teret suprotne strane jer je tužitelj bio dužan i mogao ove isprave dostaviti u ranijem tijeku postupka (arg. ex 156. st. 1. ZPP-a).
40./ Nadalje, tužitelju je priznat trošak vještačenja u iznosu od 3.500,00 kn, dok neosnovano tužitelj po ovoj osnovi potražuje daljnji iznos od 1.500,00 kn.
41./ Imajući u vidu da je odredbama Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/18.) propisana dužnost stranke pristojbu za podneske koji se podnose u elektroničkom obliku platiti prilikom njihovog podnošenja, kada se pristojba plaća u visini polovice propisanog iznosa pristojbe utvrđene Tarifom, trošak potreban za vođenje parnice, a na koji tužitelj ima pravo na naknadu od tuženika, sukladno odredbi čl. 155. ZPP-a je upravo trošak u visini polovice propisanog iznosa pristojbe za tužbu utvrđene Tarifom koji je tužitelj mogao uplatiti prilikom podnošenja podneska (1.873,50 kn). U preostalom dijelu, dakle u drugoj polovici propisanog iznosa, tužitelj nema pravo na naknadu nastalog mu troška na teret protivne strane kao niti u dijelu u kojem naknadu potražuje u daljnjem iznosu, većem od propisanog (do iznosa od 5.000,00
kn). Sudska pristojba za presudu također je priznata u visini propisanog iznosa 3.747,00 kn, dok je u više zatraženom iznosu po ovoj osnovi (do iznosa od 5.000,00 kn) zahtjev odbijen kao neosnovan.
42./ Odluka o zateznim kamatama na dosuđene troškove postupka osniva se
na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a, te se kamate obračunavaju počevši od donošenje ove presude do isplate, po stopi utvrđenoj kao i u odnosu na glavno potraživanje, sukladno prethodno izloženom, dok je u više zatraženom po osnovi stope zateznih kamata zahtjev odbijen kao neosnovan.
43./ Tuženiku, s obzirom da je u cijelosti izgubio parnicu, ne pripada pravo na naknadu troškova postupka, sukladno odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a.
44./ Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.
U Zagrebu 12. prosinca 2022.
Sutkinja:
Tina Šimović,
v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana kada se smatra da joj je dostava presude obavljena (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), odnosno u roku od 15 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), a podnosi se putem ovog suda u dva primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku.
DNA
1. tužitelju, po punomoćniku
2. tuženiku, po punomoćniku