REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
ex. vojarna "Sveti Križ", Dračevac
S P L I T
Poslovni broj: K-1165/22-13
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, po sucu pojedincu Mili Kragić, uz sudjelovanje zapisničarke N. Ć., u kaznenom postupku protiv okrivljenog M. D. po
optužnici ODO u S., broj: … od 26.
rujna 2022., zbog kaznenog djela iz članka 139. st. 3. u svezi st. 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine", broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., i 126/19.) nakon održane javne rasprave 15., 24. studenoga i 8. prosinca 2022. u prisutnosti okrivljenog i zamjenika njegov branitelja P. B. odvjetničkog vježbenika s položenim pravosudnim ispitom i V. M. – savjetnika ODO u S., a presude javno objavljene 9. prosinca 2022.
p r e s u d i o j e
Okrivljeni: M. D., OIB: …, sin pok. P. i M., rođene
M., rođen … u Z., S., s prebivalištem u S., …, državljanin RH, umirovljenik, rastavljen, otac dvoje punoljetne djece, pismen sa završenom srednjom školom, srednjeg imovnog stanja, osuđivan, drugi postupci u tijeku
k r i v j e
I. što je dana 29. kolovoza 2022. oko 16,20 sati, ispred stana na prvom katu obiteljske kuće u S. na adresi …, najprije lupao po vratima
tražeći od bivše supruge A. D. da mu vrati njegove mačke, pa kada mu je ista
odgovorila da ne zna gdje su iste, donio deku na koju je sjeo ispred njenih vrata te je, u nakani da je ustraši, u više navrata joj se obratio riječima :“Ako pokušaš prijeći preko mene ubit ću te!“
II. dakle, drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi,
čime je počinio kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom – djelo opisano i kažnjivo po članku 139. stavku 2. i 3. Kaznenog zakona ("Narodne novine", broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21., dalje u tekstu; KZ/11.).
III. Na temelju odredbe čl. 139. st. 3. KZ/11. okrivljeni M. D. se
o s u đ u j e
na kaznu zatvora u trajanju 1 (jedna) godina.
IV. Na temelju odredbe čl. 54. KZ/11. okrivljenom M. D. će se u kaznu zatvora uračunati vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 29. kolovoza 2022. pa nadalje.
V. Na temelju odredbe čl. 69. KZ/11. okrivljenom M. D. se izriče sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti, koja može trajati do prestanka razloga zbog kojih je izrečena, a izvršavat će se u okviru zatvorskog sustava za vrijeme trajanja kazne zatvora.
VI. Na temelju odredbe čl. 148. st. 1. u svezi čl. 145. st. 1. i 2. toč. 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj: 152/08, 76/09., 80/11., 91/11.,– odluka Ustavnog suda RH, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19.
i 80/22., dalje u tekstu: ZKP/08.), dužan je okrivljeni M. D. platiti trošak kaznenog postupka u iznosu od 5.200,00 kn (pettisućadvjestokuna)/ 690,16 EUR-a[1]
(šestodevedeseteuraišesnaestcenti) od čega na ime psihijatrijskog vještačenja
Psihijatrijska vještačenja dr. S. B. d.o.o. iznos od 4.200,00 kn/557,43 EUR-a
te iznos 1.000,00 kn/132,72 EUR-a na ime paušalne svote, u roku 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude.
Obrazloženje
ODO u S. podignulo je pred ovim sudom uvodno
označenu optužnicu protiv okrivljenog M. D., zbog kaznenog djela prijetnje iz čl. 1329. st. 3., u svezi st. 2. KZ/11.
Okrivljeni se nije smatrao krivim za kazneno djelo za koje se optužuje, pa imajući u vidu takav njegov stav o optužbi, izvodili su se dokazi.
U dokaznom postupku ispitane su kao svjedoci S. J. i oštećena/žrtva
A. D.. Izveden je dokaz sudsko psihijatrijskim vještačenjem okrivljenog po dr. S. B.. Pročitani su i pregledani zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u 1 Službeni tečaj konverzije je 1 euro = 7,53450 kuna
organizmu za okrivljenika M. D. (list 19 spisa), izvadak iz kaznene evidencije za okrivljenog (list 22 spisa) i izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenog (list 23- 24 spisa). Na kraju dokaznog postupka ispitan je okrivljeni.
U obrani pred sudom okrivljeni je naveo da je inkriminiranog dana otišao u dućan kupiti hranu za mačke. Vraćajući se iz dućana stao je kod susjeda na čašu vina. Popio je jedan decilitar vina. Vrativši se u kuću, nije zatekao svoje mačke. U svojem stanu zatekao je svoju bivšu suprugu, a njoj je strogo zabranjeno ući u njegov stan i razgovarati s njim i bilo mu je čudno što radi tu. Kako nije vidio mačke njoj se obratio pitao ju gdje su mačke. Ona je istrčala iz kuće i trčeći uz stepenište prema svom stanu njemu je kazala: "Jebem ti mater i oca i mrtve i žive." A. je zatvorila svoja ulazna vrata, a on nije dolazio do nje. U nastavku je otišao nahraniti kokoši, te je otišao kod svoje sestre. Kod sestre je ostao do večeri. Kod nje je ručao i večerao i u kasnim večernjim satima je došao u svoj stan.
U obrani pred ODO S. okrivljeni se branio da je inkriminiranog dana otišao u dućan kupiti hranu za mačke, koje drži u kući. Kada se vratio kući, mačke nije zatekao. U ovoj kući on živi u prizemlju, a žena na katu. Pitao je ženu gdje su mačke. Nije istina da joj je kucao na vrata. Ona je bila na stepenicama, a on je sjeo donju stepenicu i pitao ju da mu kaže gdje su mačke. Pitao je 4-5 puta, ona je rekla da ne zna i onda se digla, išla je u kuću i zvala policiju. Policija je došla i odvela ga. Nije joj prijetio. Protiv njega se vodi postupak gdje su mu određene mjere opreza i ne smije se obraćati supruzi. Ove prigode s njom je pričao samo radi mačaka. Već 13 godina nije u braku s njom i u svađi su. Ove prigode popio je jednu bevandu za marendu i bevandu za ručak, to pije svaki dan. Nije kriv. Sve ovo što se događalo mogla je čuti jedna žena, ali je ona išla "ća".
U obrani u PP T. okrivljeni se branio da je imao tri mačke i
njegova žena ih je uzela. Njoj je strogo zabranjen ulazak u njegov stanu kući. Mačke je negdje bacila. Sjeo je na "skale" i tražio od supruge da mu kaže gdje su mačke, želio ih je vratiti doma jer je na te mačke potrošio 2.000,00 kuna. Sjeo je na "skale" i ženu pitao gdje su mačke, ništa drugo. Nije joj prijetio ni ništa. Tog dana dao je kokošima hranu, poslije je otišao u dućan po kruh i meso i došao je doma. Živi na adresi …, u prizemlju kuće, a žena je na katu kuće. Već 13 godina stanuju tako
odvojeno. Kada je ženu pitao gdje gdje su mačke ona je bila na stepenicama gore iznad njega, a on je sjeo dolje na stepenice. Između njih dvoje je bilo 4 metra udaljenosti. Tog dana popio je dvije čaše vina, iza marende i iza ručka po jednu čašu.
Nije joj prijetio, a ona je išla u kuću, nešto je gunđala, ali nije razumio što. S obzirom da je okrivljeni odstupio od svoje ranije obrane u PP T. i pred ODO S. upitan je zašto iskazuje drugačije.
Branio se da je točno da se popeo do stana u kojem se nalazila njegova supruga
A.. Kucao joj je na vrata i pitao je gdje su mačke te je tražio da mu otvori vrata jer je želio uzeti svoju odjeću iz sobe. Okrivljeni pojašnjava kako još uvijek nije uzeo sve svoje stvari iz stana u kojem stanuje njegova bivša supruga i želio je uzeti tu odjeću koja mu je ostala u njenom stanu i zato joj je kucao. Upitan na različitost u iskazivanju u svojim prethodnim obranama kada nije naveo da se A. D. nalazila u njegovom stanu i da mu se obratila riječima koje je u obrani pred sudom naveo, okrivljeni se branio da ne zna, nije želio iznijeti puno detalja pa valjda tada to nije kazao.
Upitan zašto je ranije u obrani pred ODO S. negirao da je kucao na ulazna vrata stana u kojem stanuje žrtva, okrivljeni se branio da ne zna je li kucao na njena vrata i da je to možda bilo dan ranije.
Izričito negira da je svojoj bivšoj supruzi A. D. prijetio. Točno je da je iz svojeg stana uzeo jedan veliki ručnik na kojeg je sjeo na dno stepeništa i s tog mjesta se obraćao A. i tražio da mu vrati mačke i da mi kaže gdje su. Sada se sjetio i da je došla doktorica koja je ispitana na raspravi (svjedok S. J.), a u nastavku je došla
i policija te su ga priveli.
Upitan da pojasni zašto je sada u obrani naveo da je otišao kod svoje sestre gdje je ostao do navečer, a da sada opet govori drugačije okrivljeni se branio ovo što je rekao da je sjedio na stepenicama i da je došla policija, to je točno. Kod svoje sestre je bio dan prije.
Ne smatra se alkoholičarom i po tom pitanju nema nikakvih problema i može se suzdržati od pijenja alkohola kada god hoće. Do inkriminirane prigode nije konzumirao alkohol sigurno 5 mjeseci i da ga inkriminiranog dana nije zvao susjed na čašu vina, sigurno ne bi samoinicijativno konzumirao vino ili kakav drugi alkohol.
Prije dvije godine proveo je šestomjesečno liječenje ovisnosti o alkoholu u Psihijatrijskoj bolnici R. na koju se prijavio dobrovoljno. Sa svojom djecom je u odličnim odnosima, sina i njegovu obitelj redovito viđa, jer žive u T., dok kćerku koja se udajom preselila na Š. rjeđe viđa, zbog dislociranosti. Stan u kojem stanujem je njegov i on je u prizemlju na ovoj adresi iz činjeničnog opisa. Bivša supruga živi u stanu na prvom katu kuće. Umirovljenik je s mirovinom od oko 3.000,00 kn. Nije u obavezi ičijeg zakonskog uzdržavanja.
Odgovarajući na pitanje branitelja okrivljeni je kazao kako nije pitao bivšu suprugu što radi u njegovom stanu kada ju je inkriminiranog dana zatekao u njemu. Pretpostavlja da je krala, što vrlo često čini, pa mu je tako jedne prigode ukrala penziju, pa dva noža. Ove prigode nije provjeravao je li u kući što nedostaje jer je tražio mačke, a onda je došla i policija tako da je kuća ostala otključana i vjerojatno je sve iz nje A.
pokrala. Inkriminiranog dana nije pronašao mačke i misli da ih je A. negdje sakrila ili bacila u smeće. N. da bi se u njemu inkriminirane prigode stvorila ikakva agresija zbog koje je želio zastrašiti bivšu suprugu, pa i unatoč tome što ju je zatekao u svome stanu i što nije znao gdje su mačke, a sumnjao je da ih je skrila ili im naudila bivša supruga. Bivšu suprugu će prijaviti zbog ovoga što je učinila mačkama.
Pročitani su i pregledani zapisnik o ispitivanju osumnjičenika M. D.
sastavljen sukladno članku 208.a Zakona o kaznenom postupku u prostorijama PP T. dana 30. kolovoza 2022. s DVD snimkom ispitivanja (list 8-12
i 20 spisa), zapisnik o prvom ispitivanju osumnjičenika M. D. sastavljen u
ODO u S. 30. kolovoza 2022. s DVD snimkom ispitivanja (list 30-34 spisa).
Sud je na raspravi 8. prosinca 2022. na temelju odredbe članka 431. stavak 3.,
u svezi sa odredbom članka 86. ZKP/08., iz spisa izdvojio službenu zabilješku o obavljenom obavijesnom razgovoru sa A. D. od 29. kolovoza 2012. (u spisu list 18) sačinjenu sa djelatnikom policije na okolnost utuženog kaznenog djela za koje se tereti okrivljeni. Riječ je o obavijesti koju je policija prikupila od građana i na kojoj se ne može temeljiti sudska odluka, radi čega su i izdvojene.
Stranke nisu imale primjedbi na izvedene dokaze, osim obrana na iskaz svjedokinje oštećene/žrtve A. D. te nisu imale prijedloga za dopunu dokaznog
postupka.
Iz iskaza svjedokinje oštećene/žrtve A. D. proizlazi da je 29. kolovoza 2022. oko 16,00 h bila u svom stanu na prvom katu kuće u mjestu S., U…, kada je na vrata došao njen suprug M. D.. Lupao je na vrata i
tražio da mu vrati mačke. Bio je alkohohliziran. Odgovorila mu je da ne zna gdje su mačke, a on je tražio od nje da ih vrati. Potom se spustio stepeništem u pravcu svojeg stana, u prizemlju kuće. Vratio se nakon 20 –ak minuta, lupao je po vratima i opet tražio da mu vrati mačke i potom na stepenice stavio jednu deku koju je donio sa sobom i sjeo na nju i kazao joj "ako pokušaš prijeći preko mene, ubit ću te". To joj je tri puta kazao. Odmah je nazvala policiju i prijavila njegovo ponašanje. Nazvala je i njegovu doktoricu iz S., jer joj je ona prethodno kazala da je mora obavijestiti u slučaju da
M. radi problem i pije alkohol. Doktorica je došla i razgovarala sa okrivljenim. Sa okrivljenim kao supružnikom ne živi u zajedničkom domaćinstvu već godinama. Odnosi su trajno i teško poremećeni, a svi kazneni postupci koji se vode i koji su se vodili protiv okrivljenog su bili na njenu štetu. I inkriminiranog dana na snazi bile mjere opreza kojima se okrivljenom branilo da je uznemirava. Okrivljeni je višestruko prekršajno kažnjavan zbog nasilja prema njoj. Smatra da je ovisnost o alkoholu izvorište i okidač problematičnog i protupravnog okrivljenikovog ponašanja. Poznato joj je da inkriminiranog dana nije alkotestiran no sjeća se da joj je tog dana dr. S. J.
kazala da je okrivljeni alkoholiziran. To je i sama zaključila po njegovu ponašanju. Zna da mu je bila određena i sigurnosna mjera obaveznog liječenja o ovisnosti koju nije poštovao. Mogla bih puno govoriti o grubom ponašanju okrivljenog prema njoj prije nego što ga ja uopće prijavljivala. Njihova djeca su "digla ruke" od njega. Više posebno ni ne komentiraju njegov alkohol i ispade. Djeca su odrasla i u kontaktu su s ocem, no taj odnos je daleko od onog pravog obiteljskog odnosa između roditelja i djeteta. Zainteresirana je za kazneni progon svog supruga u smislu da mu se odredi prisilno liječenje od alkohola i da se ta mjera nadzire i provodi. Njihov partnerski odnos je završen, no željela bi da ostatak života žive u miru.
Iz iskaza svjedokinje S. J. proizlazi da M. D. je njen pacijent kao
i njegova bivša supruga A. D.. M. D. je vidjela 29. kolovoza 2022.,
kada je u njegovu kuću došla na poziv njegove bivše supruge. Naime, A. D. ju je zvala i rekla da joj M. prijeti, da je agresivan i pijan, zbog čega je u pratnji sa tehničarom i došla u kućnu posjetu. Poznato joj je da M. i A. žive razdvojeno, svaki na svom katu kuće. Inkriminirane prigode M. nije odmah zatekla, a u razgovoru sa
A. je doznala da joj je M. prijetio tražeći nekakve mačke. A. pozivu se odmah odazvala i došla kod M. u posjet jer u tom trenutku nije imala pacijenata u ordinaciji koji su čekali pregled, a poznata joj je i odluka CZSS ili nekog drugog tijela kojom je traženo da se u slučaju M. alkoholiziranosti takvo stanje prijavi liječniku obiteljske medicine, što je u ovom slučaju gospođa A. i uradila. Kako nije zatekla M., vratila se u ordinaciju da bi se nedugo nakon toga opet vratila kada je M. zatekla ispred njegovog stana i s njim je razgovarala. U tom razgovoru on je spominjao da bi mu gospođa A. ukrala mačke. Nije bio agresivan,
ni agitiran, no bio je alkoholiziran. Alkoholiziranost nije nesporno utvrdila nalazom ili alkotestom ili slično, no s obzirom na njenu struku po njegovom ponašanju pa i zadahu je zaključila da je alkoholiziran.
Iz pisanog vještva vještaka dr. S. B. u bitnom proizlazi da proizlazi da je okrivljeni M. D. osoba prosječnih intelektualnih sposobnosti kod kojeg nema privremene ili trajne duševne poremećenosti, ovisnik o alkoholu, uz organske karakterne promjene. U vrijeme počinjenja djela nalazio se u akutno opitom stanju i njegova sposobnost shvaćanja svojeg postupanja i vladanja svojom voljom "tempore criminis" je bila smanjena. Djelo je počinjeno pod odlučujućim djelovanjem sredstava ovisnosti o alkoholu i postoji opasnost da će zbog te ovisnosti počiniti teže kazneno djelo. Ispitana na raspravi, vještak dr. B. je ostala kod svojeg pisanog nalaza i mišljenja dodatno navodeći kako okrivljenikova ovisnost potječe već od kasne adolescencije. Okrivljeni je bio u sustavnom tretmanu liječenja od ovisnosti o alkoholu, no ubrzo po izlasku iz bolnice redovito upada u recidive. Dugo korištenje alkohola dovelo je i do tjelesnih oštećenja. Okrivljenom je dijagnosticirano toksično oštećenje jetre uzrokovano alkoholom. On je nekritičan prema konzumaciji alkohola, smatra da nema problem s ovisnosti o alkoholu Kod njega su otežavajuće i socijalne okolnosti, jer živi sam bez ikakvog suporta. U obiteljskoj kući živi i njegova supruga u različitom domaćinstvu, a s kojom često dolazi u konfliktne situacije. Alkoholizam je kronična recidivirajuća bolest čije jedino i uspješno liječenje je doživotna apstinencija od alkohola. Okrivljeni s obzirom na dugogodišnju ovisnost o alkoholu i očito neuspješno liječenje od te ovisnosti, nije u mogućnosti sam, bez adekvatnog liječenja i nadzora apstinirati od alkohola. Preporuča izricanje sigurnosne mjere obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu, a vrsta mjere sukladno sudskoj odluci, po mišljenju vještaka, s obzirom na sve navedeno takvo liječenje se može provoditi u penalnoj instituciji.
Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu za okrivljenika M. D. (list 19 spisa) proizlazi da je 29. kolovoza 2022. okrivljeni odbio ispitivanje prisutnosti alkohola i da je odbio potpisati taj zapisnik, a kojeg je sačinio policijski službenik PP T.
Kazneno djelo iz čl. 139. st. 2. KZ/11. čini onaj tko drugome ozbiljno prijeti da će ga usmrtiti, dok je stavak 3. tog članka kvalificirani oblik djela, koji propisuje krug osoba obuhvaćenih kvalificiranim oblikom djela. Između ostalih, to je bliska osoba.
S obzirom na obranu okrivljenog M. D., u tijeku postupka nije bilo sporno da je 29. kolovoza 2022. oko 16,20 sati tražio od bivše supruge A. D.
da mu vrati njegove mačke i da mu je ona odgovorila da ne zna gdje su. Nije sporno da je okrivljeni donio deku na kojoj je sjeo. Navedeno okrivljeni ne osporava, a to proizlazi i iz iskaza oštećene/žrtve A. D..
U odnosu na činjenična utvrđenja, s obzirom na okrivljenikovu obranu sporno je, je li okrivljeni sjedio pred vratima žrtve A. D. i je li okrivljeni žrtvi više puta kazao "Ako pokušaš prijeći preko mene ubit ću te" .
Nakon svih izvedenih dokaza i okončane rasprave, sud je brižljivom prosudbom pristupio ocijeni svakog dokaza pojedinačno, a potom i u njihovoj međusobnoj povezanosti, nedvojbeno utvrdio da je okrivljeni M. D., svojim postupanjem inkriminirane prigode ostvario sva bitna obilježja kaznenog djela koje mu se stavlja na teret u predmetnom kaznenom postupku, zbog čega je proglašen krivim. Dakle, proglašen je krivim za počinjenje kaznenog djela protiv osobne slobode – prijetnje – djela opisanog i kažnjivog po članku 139. stavku 2., u svezi st. 3. KZ/11. i to upravo na način kako je to pobliže činjenično i pravno opisano u izreci ove presude.
Takav zaključak proizlazi prije svega iz iskaza ispitane svjedokinje A.
D.. Njen iskaz sud je prihvatio i ocijenio vjerodostojnim. Ova svjedokinja je dva puta ispitivana (pred sudom i u predkaznenom postupku) i o događaju iskazuje identično, jasno i sigurno. Iz njenog iskaza u bitom proizlazi da je okrivljeni došao pred vrata njenog stana, lupao je na vrata i tražio da mu vrati mačke. Okrivljeni je još jednom došao pred njena vrata, opet je lupao po vratima, a onda sjeo na deku na stepenište pred vratima i tri puta joj kazao ako pokušaš prijeći preko mene ubit ću te.
Okrivljeni je prigovorio iskazu ove svjedokinje kao neistinitom i iskonstruiranom posebno, jer okrivljenik nije kritične prigode vidio liječnicu (misli se na dr. S. J.)
a niti s njom razgovarao. Svjedokinja S. J. nije bila očevidac događaja i nema neposredna saznanja o tom događaju, no, ova svjedokinja je na poziv žrtve došla u okrivljenikov stan i s njim razgovarala. Svjedokinja navodi i da joj je žrtva u razgovoru kazala da joj okrivljeni prijeti. Neovisno što ova svjedokinja nema neposredna saznanja u odnosu na sporna utvrđenja činjeničnog opisa, iskaz ove svjedokinje potvrđuje iskaz žrtve (u dijelu u kojem se odnosi na kazivanje o zvanju i postupanju dr. J.) i demantira navedeni prigovor okrivljenog o svjedočkom iskazu žrtve. Iskaz S. J.
je vjerodostojan. Ova svjedokinja je okrivljenikova liječnica i nema razloga lažno iskazivati. Okrivljeni tek nakon ispitivanja S. J., u obrani navodi da se "sada
sjetio" da je inkriminirane prigode došla i doktorica koja je ispitana na raspravi. Kada se sagleda odnos žrtve prema okrivljenom koja u svojem iskazu ukazuju na nužnost pružanja liječničke skrbi i pomoći okrivljenom, navodeći da ima problema s ovisnosti o alkoholu i zaključujući da je to izvorište njegovog problematičnog ponašanja, time njegova bivša supruga zapravo pokazuju svoju brigu i zabrinutost za okrivljenikov život i zdravlje i želi mu pomoći. Navodi i da je njihov partnerski odnos prestao, ali da želi da žive u miru. Uzimajući u obzir i takav odnos prema okrivljenom, nema govora da bi oštećena A. D. okrivljenika lažno prijavila, za nešto što nije učinio. Stoga sud ocjenjuje da iskaz oštećene A. D. vjerodostojan i lišen skrivenih motiva.
Uvažavajući i prihvaćajući iskaz A. D. i S. J. i stavljajući ga u
kontekst sa obranom okrivljenog, za sud nema dvojbe da je okrivljeni inkriminirane prigode postupio kako je to opisano u izreci. Njegova obrana kojom negira počinjenje djela sudu nije prihvatljiva, ne samo zbog toga što je u suprotnosti s iskazom A.
D., već što je i kontradiktorna i nedosljedna i kao takva neosnovana. No, s obzirom na različitosti u obranama (prethodno je navedeno) te nesporno njegovu alkoholiziranost inkriminirane prigode (okrivljeni ne osporava da je pio, a da je bio alkoholiziran proizlazi i iz iskaza svjedoka D. i J.) sud je pitao vještaka psihijatra o očuvanosti okrivljenikovog sjećanja na inkriminirani događaj. Prema mišljenju vještaka okrivljenikovo sjećanje na događaj može i ne mora biti očuvano, u velikoj mjeri ovisi o koncentraciji alkohola, koja u ovom slučaju nije objektivizirana nalazom, jer je okrivljeni odbio alko testiranje. Često, kod alkoholičara na ne sjećanja konkretnog događa utječe velika koncentracije alkohola, ali i to što alkoholičari često neugodna iskustva potisnu i nesvjesno. Navedeno znači da je različitost u obrani mogla nastati kao posljedica alkoholiziranosti i alkoholizma. No, s obzirom da okrivljeni negira protupravno ponašao prema žrtvi inkriminirane prigode, takva njegova obrana je dana isključivo u cilju otklanjanja njegove kaznene odgovornosti i sudu je neprihvatljiva.
U skladu sa navedenim sud smatra utvrđenim da je okrivljeni M. D. svojim postupanjem inkriminirane prigode ostvario sva zakonska obilježja kaznenog djela iz čl. 139. stavka 3. u svezi stavka 2. KZ/11. i za koje ga je sud proglasio krivim. Dakle, u postupku je utvrđeno da je okrivljenik izrekao riječi koje mu se stavljaju na teret i da to predstavlja ozbiljnu prijetnju usmrćenjem upućenu žrtvi bivšoj supruzi A. D.,
koje je okrivljeniku u smislu članka 87. stavak 9. KZ/11, bliska osoba, a to u postupku nije ni sporno.
Sud je utvrdio da su riječi prijetnje koje je okrivljeni uputio bile ozbiljne i objektivno podesne da kod žrtve izazovu osjećaj straha. Kazneno djelo prijetnje je djelo apstraktnog ugrožavanja. Ono je ostvareno kada je radnja počinitelja u objektivnom smislu ozbiljna prijetnja, odnosno podobna da žrtva bude ustrašena. Odlučna je namjera počinitelja koja mora biti usmjerena na zastrašivanje, ali je nebitno je li ta namjera doista dovela do te posljedice. Zato subjektivni doživljaj žrtve nije odlučan, jer bi tada ostvarenje obilježja djela ovisilo o osobnom stanovištu ili interesu neke osobe. Zato su, za procjenu ozbiljnosti prijetnje važne i okolnosti u kojima je prijetnja izrečena. Da je prijetnja bila ozbiljna i da su ju kao takvom doživjele i žrtva proizlazi i iz njenog iskaza. Odnosi između okrivljenog i žrtve, koji su bivši supružnici, evidentno su ozbiljno narušeni i dobili su sudski epilog, a okrivljeni je osuđivan zbog kaznenog djela i prekršaja počinjenih na štetu žrtve A. D.. S obzirom na takve okolnosti sud je zaključio da radnja kao i riječi koje izgovara okrivljenik inkriminirane prigode u objektivnom smislu predstavlja naročito ozbiljnu prijetnju. Kako je žrtva prijetnju shvatila ozbiljno, što je okrivljeniku bio i cilj, to je bilo dostatno da se u postupanju okrivljenika ostvare obilježja kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. st. 3. u svezi st. 2. i KZ/11. Stoga i za sud je nesporno da su radnje koje poduzima okrivljeni inkriminirane prigode i riječi prijetnje koje govori bile ozbiljne i objektivno podesne da kod žrtve, ali i svake druge osobe izazovu osjećaj straha.
Prema okrivljenom sud je primijenio KZ/11., koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja kaznenog djela.
U odnosu na oblik krivnje sud je utvrdio da je okrivljeni M. D. kazneno djelo prijetnje počinio s izravnom namjerom (članak 28. stavak 2. KZ/11.). Okrivljeni je bio svjestan što govori žrtvi i da to govori bliskoj osobi. Takvim postupanjem on želi ustrašiti žrtvu i utjecati na njenu volju. Okrivljenik je bio svjestan protupravnosti svog ponašanja, jer svaki prosječan građanin zna da je ovakvo ponašanje prema drugome
protupravno. Ne postoji nijedan ispričavajući razlog. Sud je zaključio da je okrivljenik baš takvo postupanje htio kao takvo i poduzeo baš kako je opisano u izreci.
Ubrojivost okrivljenog u vrijeme počinjenja je utvrđena psihijatrijskim vještačenjem. Prema vještačenju dr. S. B. proizlazi da je okrivljenik ovisnik o alkoholu, a u vrijeme počinjenja kaznenih djela nalazio u akutnom opitom stanju, zbog čega je bio smanjeno ubrojiv. Djelo je počinjeno pod odlučujućim djelovanjem ovisnosti o alkoholu te zbog postojanja opasnosti da će u budućnosti počiniti teže kazneno djelo, preporučila je izricanje sigurnosne mjere obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu. Smatra da bi se sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti kod okrivljenog mogla provoditi u penalnom sustavu. Okrivljenik je alkoholičar, nekritičan, bez socijalnog suporta, tu bolest je neuspješno liječio i vještakinja smatra da sam, bez stručne pomoći i nadzora ne može uspješno apstinirati od alkohola.
Vještačenje je izrađeno sukladno pravilima struke i odgovoreno na sva važna pitanja glede okrivljenikove ubrojivosti i ovisnosti, zbog čega se prihvaća, pri čemu ni stranke nisu imale primjedbe na nalaz i mišljenje sudske vještakinje.
S obzirom na navedeno sud je zaključio da je okrivljeni M. D. kriv za počinjenje predmetnog kaznenog djela.
Odlučujući o sankciji koja bi bila odgovarajuća kaznenopravnoj odgovornosti i ličnosti optuženika, sud je vodio računa o sljedećim okolnostima. Za procjenu stupnja krivnje odlučan je opseg i doseg namjere (izravna namjera I. ili II. stupnja ili neizravna namjera), stupanj ubrojivosti (puna ubrojivost ili smanjena ubrojivost u određenom opsegu) te svijest o protupravnosti.
Okrivljeni M. D. je postupao pri počinjenju djela s izravnom namjerom
(članak 28. stavak 2. KZ/11.) i svjestan je protupravnosti. Motiv ili pobuda zbog kojih je djelo počinjeno bilo je prouzročiti znatnu neugodu kod žrtve kako bi djelovao na njihovu volju. Ponašanje okrivljenog pri tome prelazi ponašanje koje je potrebno za ostvarenje obilježja ovog kaznenog djela. No, motiviranost okrivljenika treba promatrati i kroz njegovu ovisnost o alkoholu. Jačina ugrožavanja zaštićenog dobra očituje se u ugrožavanju osobne slobode ispunjenjem obilježja djela.
Okrivljeni M. D. je kazneno osuđivan i to presudom Općinskog suda u
Splitu, broj: K-135/21 od 4. ožujka 2021., zbog kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11. U tom postupku osuđen je na kaznu zatvora 1 godina, uvjetno na 3 godine te mu je izrečena i sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti iz čl. 69. KZ/11. Ova presuda je postala pravomoćna od 25. svibnja 2021. (prema izvatku iz kaznene evidencije, list 22 spisa). To djelo okrivljeni je počinio na štetu A. D.,
koja je žrtva i u ovom postupku. Prema podacima iz prekršajne evidencije (list 23-24 spisa) je razvidno da je okrivljeni kažnjavan tri puta, od čega dva puta zbog povrede članka 24. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i jednom zbog povrede članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Dakle, okrivljenik je već osuđivan zbog kaznenog djela s elementima nasilja, koje je počinio i na štetu iste žrtve, koja mu je i bliska osoba, pri čemu je i prekršajno kažnjavan na štetu bliske osobe (uvažavajući materijalni zakon – prekršaj iz čl. 24. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji). Navedeno ukazuje da je okrivljeni ustrajan u protupravnom postupanju i da ranije osude u kaznenom i prekršajnom postupku na njega nisu preventivno djelovale i odvratile od daljnjeg protupravnog ponašanja. Nekritičan je prema ovisnosti o alkoholu.
To su sve otegotne okolnosti.
Okrivljeni M. D. živi sam i otac je dvoje punoljetne djece. Alkoholičar je i kao posljedica alkoholizma narušilo mu se zdravlje (toksično oštećenje jetre uzrokovano alkoholom, što je navela dr. B.). Okrivljeni je kazneno djelo počinio sa nižim stupnjem krivnje uslijed smanjene ubrojivosti. Navedeno su olakotne okolnosti koje je sud razmatrao pri odmjeravanju kazne. Stav žrtve u ovom postupku sud je ocijenio olakotnim za okrivljenog, jer je žrtva zainteresirana da se kroz ovaj postupak okrivljeni podvrgne liječenju ovisnosti o alkoholu i da ostatak života provedu u miru čime zapravo izražavaju svoju brigu i skrb za okrivljenog.
S obzirom na sve navedene okolnosti, u predmetnoj situaciji nužno je reagirati kaznom koja će okrivljenika, a i sve ostale, upozoriti da je činjenje kaznenih djela pogibeljno, a da je kažnjavanje njihovih počinitelja pravedno. Mora biti takva da utječe na okrivljenika, a i na sve ostale da ne čine kaznena djela. U predmetnoj situaciji naprijed navedene okolnosti ukazuju da je radi ostvarenja svrhe izricanja kaznenopravnih sankcija okrivljeniku nužno izreći bezuvjetnu kaznu zatvora. No, stupanj krivnje, okolnosti počinjenja kaznenog djela te osobne prilike okrivljenika te bolest i ovisnost, ukazuju da nije potrebno izvršenje kazne zatvora u dugom trajanju.
Stoga je sud okrivljenog osudio na kaznu zatvora u trajanju 1 (jedna) godina. Ova sankcija, predstavlja dostatan moralni prijekor koji se izriče počinitelju za zlo koje je on počinjenjem djela nanio žrtvi, ali i društvu u cjelini.
Na temelju odredbe čl. 54. KZ/11. okrivljenom M. D., u kaznu zatvora uračunat će se vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 29. kolovoza 2022. pa nadalje, s obzirom da je sud prilikom donošenja presude okrivljenom produljio istražni zatvor.
Na temelju odredbe čl. 69. KZ/11. okrivljenom M. D. je izrečena sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti, koja može trajati do prestanka razloga zbog kojih je izrečena, a izvršavat će se u okviru zatvorskog sustava za vrijeme trajanja kazne zatvora. Naime, u tijeku postupka, utvrđeno je da je okrivljenik kazneno djelo za koje se tereti i za koje ga je su proglasio krivim počinio pod odlučujućim djelovanjem ovisnosti o alkoholu i kod kojeg postoji opasnost da bi zbog te ovisnosti u budućnosti mogao počiniti teže kazneno djelo. Prethodno je sud obrazložio zašto prihvaća vještvo vještaka dr. B., pa je s obzirom na navode vještaka i određena sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti. Ova sigurnosna mjera će otkloniti uvjete koji poticajno djeluju na počinjenje novog kaznenog djela.
Na temelju odredbe čl. 148. st. 1. u svezi čl. 145. st. 1. i 2. toč. 1. i 6. ZKP/08., dužan je okrivljeni dužan je okrivljeni M. D. platiti trošak kaznenog postupka u iznosu od 5.200,00 kn / 690,16 EUR-a od čega na ime psihijatrijskog vještačenja Psihijatrijska vještačenja dr. S. B. d.o.o. iznos od 4.200,00 kn/557,43 EUR-a
te iznos 1.000,00 kn/132,72 EUR-a na ime paušalne svote, u roku 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude.Ocjena je suda da su navedeni troškovi odmjereni sukladno obiteljskim i materijalnim prilikama okrivljenika, duljini, trajanju i složenosti postupka i da će trošak okrivljenik moći podmiriti, bez ugrožavanja vlastite egzistencije. Okrivljenik ima redoviti izvor prihoda i ima imovinu (o čemu je govorio u obrani), pri čemu nije u obavezi ničijeg zakonskog uzdržavanja.
U Splitu, 9. prosinca 2022.
SUDAC
Mila Kragić,v.r.
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana
primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi ovom sudu, u dovoljnom broju primjerka za sud i protivnu stranu. O žalbi odlučuje Županijski sud.