Poslovni broj Gž Ovr-816/2021-2
Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Brankici Malnar, u ovršnoj pravnoj stvari ovrhovoditelja B. J. iz T., OIB ..., zastupanog po punomoćniku J. D., odvjetniku iz P., protiv ovršenice P. R. iz T., OIB ..., zastupane po punomoćnici V. B., odvjetnici iz D., radi ovrhe, rješavajući žalbu treće osobe V. A. iz T., OIB ..., izjavljenu protiv rješenja Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, poslovni broj Ovr-216/2020 od 10. prosinca 2021., 9. prosinca 2022.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba treće osobe V. A. i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, poslovni broj Ovr-216/2020 od 10. prosinca 2021.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je kao neosnovan prijedlog treće osobe V. A. za odgodu ovrhe.
2. Protiv tog rješenja žalbu je podnijela treća osoba pozivajući se na sve žalbene razloge iz odredbe članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22; dalje ZPP), koji propis se primjenjuje na temelju odredbe članka 21. stavka 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12 , 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20; dalje OZ).
3. Žalbenim navodima, u bitnome, ističe da su u konkretnoj situaciji ispunjene pretpostavke za odgodu ovrhe budući da je treća osoba pokrenula parnicu na koju je upućena, a također i da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu štetu.
4. Predlaže preinačiti pobijano rješenje suda prvog stupnja.
5. Žalba treće osobe je neosnovana.
6. Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih razloga, pazeći pri tome po službenoj dužnosti na apsolutno bitne povrede postupka iz članka 365. stavka 2. u vezi s odredbom članka 381. ZPP-a i članka 21. stavka 1. OZ-a, utvrđeno je da donošenjem pobijanog rješenja nije počinjena niti jedna od tih povreda zakona.
7. Donoseći pobijano rješenje, sud prvog stupnja je utvrdio da treća osoba nije dokazala da je pokrenula parnicu na koju je upućena jer da je uz prijedlog za odgodu ovrhe priložila tek primjerak izlučne tužbe, no ne i dokaz da je ista uistinu i podnijeta sudu. Osim toga, treća osoba da nije ni učinila vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu jer da činjenični navodi iz prijedloga za odgodu ne opravdavaju takav zaključak. Stoga je sud prvog stupnja pozivom na odredbu članka 67. stavak 1. OZ-a odbio prijedlog za odgodu ovrhe treće osobe kao neosnovan.
8. Odredbom članka 67. stavak 1. OZ-a propisano je da će sud na zahtjev osobe koja je tražila da se ovrha na određenom predmetu proglasi nedopuštenom odgoditi ovrhu u pogledu tog predmeta ako ta osoba učini vjerojatnim postojanje svog prava te da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, uz uvjet da u roku pokrene parnicu na koju je upućena primjenom odredbe članka 60. OZ-a.
9. Uvidom u aplikaciju e spis utvrđeno je da je treća osoba pokrenula parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom na pokretanje koje je upućena zaključkom suda prvog stupnja posl.br. Ovr-216/2020 od 28. srpnja 2021. Iako ovaj sud prema stanju spisa, a niti uvidom u aplikaciju e spis, nije u mogućnosti utvrditi i je li ta parnica pokrenuta u roku od 15 dana od dana dostave citiranog zaključka, u kojem bi tek slučaju bila ispunjena ta pretpostavka za odgodu ovrhe iz članka 67. stavak 1. OZ-a, pobijano rješenje valjalo je potvrditi već iz razloga što i prema stavu ovog suda žaliteljica nije učinila vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, koja pretpostavka mora biti kumulativno ispunjena da bi ovršni sud po prijedlogu treće osobe mogao odgoditi ovrhu.
10. Naime, u ovom ovršnom postupku u kojem ovrhovoditelj temeljem pravomoćne i ovršne sudske odluke zahtijeva uspostavu prijašnjeg posjedovnog stanja betoniranjem probijenog otvora i uklanjanjem postojećih ulaznih vrata na betonskoj cisterni koja se nalazi uz sjeverozapadnu stranu kuće na adresi T., treća osoba prijedlog za odgodu ovrhe temelji na tvrdnji da je ona uz ovrhovoditelja suvlasnica u ½ idealnog dijela predmetne cisterne i obiteljske kuće uz koju se ta cisterna nalazi te da zbog poroznih zidova i lošeg stanja cisterne tijekom kišnih razdoblja ista propušta vodu koja prodire u prizemlje kuće i ljetnu kuhinju koje su u posjedu treće osobe, tako da su zidovi tih prostorija konstantno vlažni te se stvaraju gljivice. Treća osoba da je pred sudom prvog stupnja pokrenula i postupak radi osiguranja dokaza radi utvrđivanja oštećenja u cisterni i procjene visine nastale štete a provedbom predmetne ovrhe i betoniranjem probijenog otvora kojim se ulazi u cisternu, da bi se onemogućilo kako utvrđivanje oštećenja cisterne , tako i provedba njene sanacije, na koji način da će treća osoba pretrpjeti nenadoknadivu štetu.
11. Po stavu ovog suda, okolnosti koje treća osoba ističe kao one koje bi trebale učiniti vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ne predstavljaju okolnosti koje bi tu vjerojatnost dokazivale. Vjerojatnost opasnosti trpljenja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, kao razloga za odgodu ovrhe, treća osoba mora dokazati na jasan, određeni način, odnosno mora se raditi o realnim okolnostima koje ukazuju na tu vjerojatnost, ali ujedno mora učiniti vjerojatnim i da bi se nastupanje štete otklonilo upravo odgodom ovrhe. Da bi se radilo o nenadoknadivoj šteti ili teško nadoknadivoj šteti, mora se raditi o šteti koju treća osoba ne bi mogla nadoknaditi od ovrhovoditelja a opasnost nastupanja te štete mora se konkretizirati na razini vjerojatnosti. Drugim riječima, treća osoba je trebala učiniti vjerojatnim postojanje opasnosti nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete uslijed nastavljanja ovrhe (uzročna veza između nastavka ovrhe i nastanka štete), ali i da bi se odgodom ovrhe ta opasnost otklonila. Međutim, tek tvrdnjom da uslijed obilnih kiša i prodora vode u prostorije u njenom posjedu treća osoba trpi štetu, ne predlažući pri tome izvođenje dokaza kojim bi se moglo dokazati postojanje tih okolnosti (fotografije lica mjesta ili slično), treća osoba nije učinila vjerojatnom čak ni okolnost da je već pretrpjela ikakvu štetu kako tvrdi, a posebno nije učinila vjerojatnim da će provedbom ovrhe za nju nastati još i veća šteta, i to takva da bi ona bila nenadoknadiva ili teško nadoknadiva. Žalbeni navodi kojima žaliteljica predlaže izvršiti uvid u spis predmeta koji se pred sudom prvog stupnja vodi radi osiguranja dokaza pod posl.br. R1-22/2021, a u kojem se prema njenim tvrdnjama nalaze fotografije lica mjesta, sukladno odredbi članka 352. stavak 1. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a nisu uzeti u obzir prilikom odlučivanja.
12. Slijedom navedenog, žalba treće osobe je odbijena kao neosnovana i rješenje suda prvog stupnja je potvrđeno pozivom na odredbu članka 380. točka 2. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a.
U Rijeci, 9. prosinca 2022.
Sutkinja
Brankica Malnar, v.r.
