Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 37.Gž-4289/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugoga stupnja, po sucu toga suda Jasenki Grgić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja "Sonex tende" d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, Debanićev breg 23, OIB: 54479297784, kojega zastupa punomoćnik Domagoj Rešetar, odvjetnik u Zagrebu, protiv tužene EIŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-2871/22 od 7. studenoga 2022., dana 8. prosinca 2022.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-2871/22 od 7. studenoga 2022.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvoga stupnja odbijen je kao neosnovan prijedlog tužitelja od 10. listopada 2022. za određivanje privremene mjere.

2. Protiv ovoga rješenja žalbu je izjavio tužitelj zbog svih zakonskih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14 - Odluka USRH, 70/19, 80/22, dalje: ZPP) koji se sukladno odredbi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, dalje: OZ), na odgovarajući način primjenjuje u ovršnom postupku i postupku osiguranja, predloživši njegovo ukidanje i vraćanje predmeta na ponovan postupak odnosno preinačenje i određivanje predložene privremene mjere.

3. Žalba nije osnovana.

4. Sadržajem žalbenih navoda žaliteljica ne ukazuje na ikakve povrede odredbi postupka a nisu počinjene niti one na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 290. u vezi čl. 50. st. 5. OZ).

5. Pravilnost zaključaka o odlučnim činjenicama također nije žalbom dovedena u pitanje već se njenim sadržajem osporava pravilnost primjene materijalnoga prava.

6. Tužitelj je podnio tužbu protiv tužene radi naknade štete koja mu je nanesena oduzimanjem posjeda nekretnine, skladišno proizvodnog prostora, kao i pokretnina u istom prostoru, nakon što je pravomoćnim sudskim rješenjem utvrđeno smetanje posjeda počinjeno od strane ovdje tužene i EI.

7. Tijekom postupka tužitelj je predložio određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 1.884.463,74 kn sa zateznom kamatom na pojedine iznose kako je navedeno u tužbi u ovom sporu, zabranom tuženoj da otuđi ili optereti nekretninu upisanu kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], z.k. č. br. [katastarska čestica], u naravi zgrada i dvorište u [adresa], zabilježbom te mjere u zemljišnoj knjizi, do pravomoćnog okončanja parničnoga predmeta poslovni broj P-4859/22 Općinskog suda u Vukovaru.

8. Prijedlog za osiguranje je obrazložen tvrdnjom da je tužena na stranici Njuškalo.hr oglasila prodaju jedne od nekretnina u svom vlasništvu i to upravo hale u [adresa], u kojoj se nalaze pokretnine do kojih nije mogao doći zbog smetanja posjeda. Zbog visine potraživanja izvjesno je da će mu biti znatno otežano odnosno onemogućeno namirenje potraživanja ukoliko tužena bude raspolagala "gore navedenim vozilima". Smatra također da bi određivanjem privremene mjere tužena pretrpjela samo neznatnu štetu.

9. Prema odredbi čl. 344. st. 1. OZ privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može se odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.

10. Prijedlog za osiguranje je odbijen kao neosnovan uz obrazloženje da je tužitelj učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine ali ne i postojanje opasnosti da bi tužena bez određivanja privremene mjere spriječila ili znatno otežala naplatu, uz to iz dokaza koje je tužitelj priložio, tj. zemljišnoknjižnog izvatka proizlazi da tužena nije vlasnica predmetne nekretnine.

11. Prije svega, odredbom čl. 290. st. 1. OZ propisano je da se na osiguranje tražbine prema tom dijelu Zakona na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o ovrsi radi ostvarenja tražbine.

12. Stoga povodom prijedloga za osiguranje zabranom otuđenja i raspolaganja nekretninom treba primijeniti odredbe toga Zakona o ovrsi na nekretnini.

13. Odredbom čl. 82. st. 1. OZ propisano je da je uz prijedlog za ovrhu na nekretnini ovrhovoditelj dužan podnijeti izvadak iz zemljišne knjige kao dokaz o tome da je nekretnina upisana kao vlasništvo ovršenika, a ako je pravo na nekretnini upisano na drugu osobu, prijedlogu se može udovoljiti samo ako podnese ispravu koja je podobna za upis ovršenikovog prava. To znači da istu obvezu ima i predlagatelj osiguranja za mjeru koja se određuje na nekretnini.

14. Tužitelj je u ovom slučaju priložio u spis izvadak iz zemljišne knjige u kojem je kao vlasnik predmetne nekretnine upisan UI, nije međutim dostavio ikakvu ispravu podobnu za upis prava tužene niti dokaz da je tužena do sada upisana kao vlasnica. Prema citiranoj zakonskoj odredbi dužnost je predlagatelja osiguranja da dokaže vlasništvo protivnika osiguranja na nekretnini. Kako iz priloženog dokaza proizlazi da tužena nije vlasnica nekretnine, što sud nije dužan utvrđivati i provjeravati provođenjem dokaza po službenoj dužnosti, žalitelj neosnovano tvrdi da je činjenično stanje u tom dijelu pogrešno utvrđeno jer da je tužena vlasnica nekretnine, za tu tvrdnju niti uz žalbu ne prilaže ikakav dokaz.

15. Budući da nije dokazano vlasništvo tužene kao protivnika osiguranja na predmetnoj nekretnini, već samim tim prijedlog nije osnovan.

16. Pravilan je i zaključak suda prvoga stupnja da nije učinjena vjerojatnom i druga pretpostavka čije ispunjenje zahtijeva citirana odredba čl. 344. st. 1. OZ, u ovom slučaju opasnost da će tužena bez predložene mjere spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine. Naime, sama činjenica oglašavanja prodaje (iz oglasa nije vidljivo tko oglašava prodaju) nije dovoljna za takav zaključak, u tom pogledu je odlučno i imovno stanje tužene, njena eventualna zaduženost, nedostatak druge imovine dok tužitelj u prijedlogu navodi da je oglašena prodaja jedne od njenih nekretnina. Uz to, u prijedlogu tužitelj navodi da će pretrpjeti štetu ukoliko tužena bude raspolagala na opisani način navedenim vozilima, bez obrazloženja o kojim se vozilima radi i iz čega proizlazi da je namjera tužene raspolagati ikakvim vozilima. Prijedlog je nerazumljiv u dijelu kojim se predlaže trajanje privremene mjere do okončanja parničnog postupka pred Općinskim sudom u Vukovaru jer se mjera predlaže radi osiguranje tražbine koja je predmet ovog parničnog postupka koji se vodi pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu.

17. Budući da nije dokazano vlasništvo tužene na predmetnoj nekretnini, nema mjesta niti određivanju privremene mjere primjenom odredbe čl. 344. st. 2. OZ koja propisuje da predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz st. 1. toga članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

18. Iz izloženih razloga proizlazi da je prijedlog za osiguranje odbijen pravilnom primjenom materijalnoga prava.

19. Kako nisu osnovani žalbeni razlozi a ne postoje niti oni na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, temeljem odredbe čl. 380. t. 2. ZPP odbijena je kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđeno prvostupanjsko rješenje.

U Zagrebu, 8. prosinca 2022.

Sudac:

Jasenka Grgić