REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

STALNA SLUŽBA U DUGOM SELU

Ul. biskupa A. Kažotića 13

10 370 Dugo Selo,

Poslovni broj 10 P-337/2019- 44

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Sesvetama, Stalna služba u Dugom Selu, po sucu toga suda Ranki Memišević kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja 1. Z. L., OIB . . . M . . . . i 2. J. L., OIB ... odvjetniku u Odvjetničkom društvu Š. & B. M. d.o.o, protiv tuženika I. H., OIB ..., . . . L. A. ... zastupanog po punomoćniku M. K., odvjetniku iz Z. radi obvezno - ništetnost, nakon održane usmene, glavne i javne rasprave, 25. listopada 2022., zaključene u nazočnosti 2. tužitelja osobno i punomoćnika tužitelja M. Š. i punomoćnika tuženika M. J., 8. prosinca 2022.

p r e s u d i o  j e

I. Ništetan je ugovor o zajmu LZ/2012-03-28 sklopljen između I. H., . . . L. A., SAD., OIB

..., kao zajmodavca i Z. L., OIB ..., M. ... kao zajmoprimaca/korisnika zajma na iznos od 2.441,70 kuna/324,07

eura[1] , odnosno kunske protuvrijednosti 18.350,00 kuna/2.435,46 eura .

II. Nalaže se tuženiku da tužiteljima nadoknadi troškove postupka u iznosu od 5.156,25kuna/684,35 eura[1] , sa zakonskom zateznom kamatom od 8. prosinca 2022. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

r i j e š i o  j e

Tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu koji glasi:

"Utvrđuje se da su 1. i 2. tužitelji vratili drugoj ugovorenoj strani, sve što su primili na temelju Ugovora o zajmu LZ2012-03-28, te da su isti isplaćeni u cijelosti." je povučen.

Obrazloženje

1. Tužitelji L. Z. i L. J. podnijeli su pred Općinskim sudom u Zadru, Stalna služba u Pagu 20.3.2015., tužbu protiv tuženika 1.D.S. W., 2.L. M. S., 3.I. H. i 4.F. R. , a radi proglašenja ugovora ništetnim. U odnosu na tuženika I. H. Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Pagu, donio je Rješenje broj P-1694/15-22 od . . . ...g. kojim se proglasio mjesno nenadležnim u odnosu na tog tuženika te je spis dostavljen nadležnom Općinskom građanskom sudu u Zagrebu 10.4.2017. Nakon što je osnovan ovaj sud od 1.1.2019. predmet se vodi na ovom sudu pod gornjim poslovnim brojem.

2.Tužitelji u tužbi od 20.3.2015., navode da su putem oglasa kojima su se reklamirali povoljni krediti stupili u kontakt sa D. S. W. Kako su tužitelji bili u teškim financijskim prilikama hitno im je trebao novac. Uvjet za sklapanje ugovora o zajmu postavio im je zajmodavac D. S. W, a isti je glasio da im on stavi na raspolaganje iznos od 45.000,00 kn iako ugovor glasi na 92.500,00 kn što u naravi predstavlja kunsku protuvrijednost od 12.202,00 eura. D. S. W. je uz primjenu valutne klauzule ugovorio plaćanje 39 mjesečnih anuiteta u iznosu od 349 eura. Navedeni Ugovor broj 120130LZJ tužitelji i D. S. W. zaključili su 30 siječnja 2012.g. kod javnog bilježnika I. M. iz Z.. Kao glavno sredstvo osiguranja vraćanja zajma ugovoreno je osnivanje založnog prava na nekretnini 1.tužitelja Z. L. upisane u zk.ul.913 k.o. B. i to kč.br. 4468/15. Tužitelji su anuitete za kredit uplaćivali na razne račune koje im je D. S. W. tijekom vremena javljao. Neke od uplata su vršene na račun određenih pravnih osoba dok su neke vršene direktno na ruke fizičkih osoba, a sve u skladu sa uputama D. S. W. Tužitelji su na ovaj način uplatili nepoznati iznos novca, a nakon određenog vremena uplatnice su se počele vraćati. Kako su tužitelji došli u zakašnjenje s plaćanjem nekoliko mjesečnih anuiteta D. S. W. kao zajmodavac predložio je tužiteljima ugovaranje novog ugovora o zajmu broj LZ/2012-03-28 u iznosu od 2.441,70 eura u kunskoj protuvrijednosti od 18.350,00 kn, u 19 mjesečnih anuiteta po 135,06 eura. Međutim kao zajmodavac se u navedenom ugovoru navodi ovdje tuženik I. H. iz L. A. SAD-a. Kao sredstvo osiguranja vraćanja zajma Z. L. potpisala je bjanko zadužnicu. Kako ni nakon novog ugovora o zajmu tužitelji nisu bili u mogućnosti na vrijeme podmirivati svoje obveze tuženik I. H. pokreće postupak prisilne naplate potraživanja na način da blokira tekući račun tužiteljice i putem ovrhe kreće na naplatu od založenih nekretnina. Uvjet da tuženik I. H. povuče poduzete ovršne radnje je bio da tužitelji sklope novi ugovor o zajmu broj 12427ZJL na iznos od 11.284,26 eura što tužitelji i čine te isti zaključuju 27.travnja 2012.g. I u ovom slučaju tužitelji ne dobivaju čitav iznos već samo polovinu navedenog u ugovoru, a kao vjerovnik u navedenom ugovoru navodi se F. R.. Sredstvo osiguranja vraćanja zajma je bio da tužitelji potpišu Sporazum radi osiguranja novčane tražbine prijenosom vlasništva nekretnine. Krajem 2012.g. tužitelji dobivaju dopis od R. I. M. odvjetnika iz Z. kojim su

obaviješteni da je L. M.S. otkupio potraživanje od zajmodavca D. S. W. te da su tužitelji dužni cijeli iznos koji je naveden u Ugovoru uplatiti na određeni bankovni račun. Krajem ljeta 2013.g. tužitelji dobivaju dopis od R.F.kojim ih obavještava da je L. M. S. otkupio potraživanje te da se ubuduće obraćaju njegovom odvjetniku M. K. iz Z. 20.siječnja 2014.g. Državno odvjetništvo Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta izvješćuje tužitelje da se pred Županijskim sudom u Zagrebu vodi kazneni postupak protiv više okrivljenika zbog lihvarskih ugovora i zbog kaznenih djela protiv javnog reda – udruživanja za počinjenje kaznenog djela. Nastavno na navedeno tužitelji su podnijeli kaznenu prijavu protiv tuženika zbog kaznenog djela iz čl. 242.KZ-a. S obzirom da se zbog svega predmetni ugovori o zajmu imaju smatrati lihvarskim te da se radi o ništetnim ugovorima isti ne proizvode učinke te je svaka ugovorna strana dužna vratiti drugoj sve što je primila na temelju takvog ugovora te tužitelji u ovom predmetu u odnosu na tuženika I. H. predlažu da sud donese presudu da je ništetan ugovor o zajmu LZ/2012- 03-28 sklopljen između I. H., ... . An., . . . , SAD., OIB..., kao zajmodavca i Z. L., OIB . . . M., . . kao zajmoprimaca/korisnika zajma na iznos od 2.441,70 kuna odnosno kunske protuvrijednoati 18.350,00kn te da se utvrdi da su 1. i 2. tužitelji vratili drugoj ugovorenoj strani, sve što su primili na temelju Ugovora o zajmu LZ2012-03-28, te da je isti isplaćen u cijelosti.

3.Podneskom od 1. 6. 2022. tužitelji su uredili tužbu i tužbeni zahtjev tako da isti glasi:" Ništetan je ugovor o zajmu LZ/2012-03-28 sklopljen između I. H-, ... L. A., ..., SAD., OIB..., kaozajmodavca i Z. L., OIB..., M., . . . i J. L., OIB..., M., . . . kao zajmoprimaca/korisnika zajma na iznos od 2.441,70 eura, odnosno kunske protuvrijednosti 18.350,00 kuna. Na ročištu 25.10.2022. tužitelj je odustao od točke 5. prvobitnog tužbenog zahtjeva, odnosno od dijela tužbenog zahtjeva kojim je tražio da se utvrdi da su 1. i 2. tužitelji vratiti drugoj ugovornoj strani tuženiku sve što su primili na temelju Ugovora o zajmu LZ2012-03-28, te da je isti isplaćen u cijelosti. Tuženik se takvom djelomičnom povlačenju tužbe nije protivio, te je sukladno čl.193. st. 2. ZPP-a riješeno kao u izreci ovog rješenja.

4.Tuženik I.H. (dalje u tekstu: tuženik) u odgovoru na tužbu 14.9.2015. (l.78) ističe da ga se ne tiču poslovni aranžmani između tužitelja i trećih osoba (ostalih prvobitno utuženih) jer da isti nemaju veze sa predmetnim ugovorom sklopljenim između tužitelja i tuženika I. H.. Ne spori da je tuženik I.H. s 1. tužiteljicom L. Z. 28. 3. 2012. sklopio Ugovor o zajmu broj LZ/212-03- 28, te kako je u svrhu osiguranja tog potraživanja 1. tužiteljica tuženiku izdala bjanko zadužnicu. Osporava da bi joj bila isplaćena tek polovica iznosa iz Ugovora o zajmu, a što se vidi iz preslika isplatnice potpisane od strane 1. tužiteljice L. Z. iz koje je vidljivo da je primila iznos od 18.350,00 kn, a što potvrđuje i potpisom predmetnog ugovora. Osporava da bi predmetni ugovor bio ništetan, te posebno ističe čak da 1. tužiteljici nije isplaćen cjelokupni iznos, to nije razlogništetnosti ugovora. U tom slučaju tužitelji bi mogli tražiti ispunjenje obveze ili raskid ugovora. 1. tužiteljica je na dan sklapanja ugovora potpisala izjavu da nije u nuždi,teškom imovinskom stanju, te nema imovinskih neprilika i smanjenu sposobnost rasuđivanja. U odnosu na navode tužitelja o navodnom kaznenom postupku u tijeku tuženik ističe da se protiv njega ne vodi nikakav kazneni postupak u Republici Hrvatskoj. Predlaže tužbu i tužbeni zahtjev odbiti.

5.Očitujući se na odgovor na tužbu podneskom od 13. 1. 2017. ( l.97) tužitelji ponavljaju navode tužbe, te ističu da su putem oglasa u kojima su se reklamirali povoljni krediti stupili u kontakt s društvom M. L. d.o.o., iz R. Bili su nezaposleni i u teškoj financijskoj situaciji uzdržavajući troje djece. Djelatnica navedenog ureda I. P. ih je ispitala zadovoljavaju li uvjete kako bi dobili kredit, te nakon što su kazali da im je jedina imovina obiteljska kuća u M. na Otoku Pagu, rekla im je da imaju uvjete za kredit. Tužitelji su potom 30. siječnja 2012.zaključili Ugovor o zajmu broj ... sa zajmodavcem D. S. W.. U Ugovoru je navedeno da su primili iznos od 92.500,00 kn, a primili su 45.000,00 kn. Rate tog kredita uplaćivali su na razne račune na koje su ih upućivale osobe iz društva M. L. d.o.o., odnosno na račun M. L. d.o.o. i P. d.o.o. za poslovne usluge, a neke na ruke fizičkim osobama. Potom su im osobe iz društva M. L. d.o.o. radi otplate rata iz prvog Ugovora o zajmu preporučili sklapanje novog ugovora sa tuženikom I. H. Ni njemu nisu mogli podmirivati obveze pa je on pokrenuo ovrhu, a uvjet da ovrhu povuče je bio da sklope novi ugovor o zajmu kojimće to potraživanje preuzeti novi zajmodavac. Tako oni 27. travnja 2012. sklapajuUgovor o zajmu broj 120427ZLJ s R. F. na iznos od 11.284,26 eura (85.000,00 kn), a dobivaju pola tog iznosa. Radi osiguranja te tražbine tužitelji su s R. F. potpisali sporazum radi osiguranja novčane tražbine prijenosom vlasništva nekretnine upisane u zk.ul...., kč. br...., k.o. . . . kuća i dvorište ukupne površine 227 m[2] , u vlasništvu 1. tužiteljice. Potom ih F... R. 4. rujna 2013. obavještava da je svoja potraživanja prodao L. M.S., te da se obrati njegovom punomoćniku odvjetniku M. K. ili odvjetniku L. E. S.i, I. M. iz Z.. U tom dopisu je naglašeno kako mu je žao zbog svih problema sa zatvorenim kreditnim uredima g. E. I.a preko kojih su ih povezali za sklapanje zajma. 20. siječnja 2014. Državno odvjetništvo, ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, dopisom je izvijestio tužitelja da se pred Županijskim sudom u Zagrebu vodi kazneni postupak protiv više okrivljenika zbog lihvarskih ugovora i zbog kaznenih djela protiv javnog reda – udruživanja za počinjenje kaznenog djela, između ostalog i spomenutog E.I. koji je povezao tužitelje s tuženicima. Ističe i da je tuženik L.M. S. tužiteljima poslao dopis 8. rujna 2015. u kome navodi da je R. Frančić bio jedan od većih investitora u kreditnim uredima koji je 2012. zatvorio U, ali da on nikad nije investirao vlastiti novac u zajmove, nego je radio uslugu "posuđivanja imena K. G. iz M.". Isti u svom dopisu spominje i I. M. koji je vodio jednu od glavnih uloga prema optužnici USKOK-a broj Kov-3-14. Također ističe a u sporazumu oko procesa davanja zajmova i investiranja između L. M. S. i F. Radoslava da je napomenuto da su tim zajmovima provizije bile visoke, ali da su se zajmoprimci složili. Ističe da je i tuženik F.R. ispitan kao svjedok u Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu 26. listopada 2012. u predmetu K-US-..., i S-US- ...F. R. da nije bio zajmodavac niti zna koliko je ugovora sklopio sa kreditnim uredima, ali je ugovore o zajmu potpisivao jer je i sam već bio teško bolestan je na iste pristao kako ne bi izgubio stan kojim je jamčio za povrat vlastitog zajma. Ističe i da okolnosti predmetnih ugovora pa tako i ugovora zaključenim sa ovdje tuženikom I. F, da su ih zaključivali strani državljani koji nema prebivalište ni boravište u Republici Hrvatskoj, a posredstvom kreditnih ureda su nudili zajmove. Tako su pozajmljivali novac i tužiteljima koji su oboje bili nezaposleni i nisu imali druge imovine osim obiteljske kuće na kojoj je upisano založno pravo te fiducija u svrhu osiguranja vraćanja zajmova.

6.Tuženik na ročištu 21. svibnja 2020. ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije u odnosu na tužitelja L. J.s obzirom da isti nije potpisnik spornog Ugovora o zajmu broj

. . . koji je tuženik I. H. s 1.tužiteljicom L. Z. sklopio 28. 3. 2012.

7. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u: Ugovor o zajmu broj ... od 30.siječnja 2012.g. (l.s.7-13), uplatnice (l.s.14-15), Ugovor o zajmu broj LZ/2012- 03-28 bez datuma (l.s.16- 17), Sporazum radi osiguranja novčane tražbine prijenosom vlasništva nekretnine od 27.04.2012.g. (l.s.18-23), Potvrda privatne isprave (l.s.24), zk izvadak (l.s.25), Dopis (l.s.26-27), generalna punomoć (l.s.28-29), punomoć (l.s.30), Potvrda o prijevremenom otplaćenom dugu (l.s.34), Obavijest Državnog odvjetništva od 20. siječnja 2014. (l.s.35), Kaznena prijava (l.s.36- 37), Isplatnice (l.s.75), Izjave od 30. 1. 2012. (l.s.76,77), dopis L. M. S. s prilozima (l.s.105-113), Sporazumoko procesa davanja zajmova i investiranja (prijenos potraživanja) (l.s.110-111), Zahtjev za kredit (l.s.167-170), Izjava o vrijednosti nekretnine (l.s.171), isplatnica (l.s.173), Izjava korisnika zajma (l.s.174), izvršen je uvid u dopis Državnog odvjetništva RH, Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta od 8.2.2019. ( list194) izvršen je uvid u dopis Županijskog suda u Zagrebu od...., te pravomoćnu presudu Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj K-.... od 29. travnja 2016(l.s.231-601), i presudu Županijskog suda u Puli posl.broj :Gž-...., Gž-....-3 od 3. svibnja 2021. ispravljenu rješenjem Županijskog suda u Puli posl.broj:..., Gž-...od 2. studenog 2021.,saslušan je 2. tužitelj J.L. (l.s.632).

8. Nije proveden dokaz saslušanjem tuženika, jer se tuženik suglasio da gubi pravo na saslušanje sukladno članku 265. ZPP-a na ročištu 2. lipnja 2022. Nije saslušana niti 1. tužiteljica Z.L.jer ročištu za saslušanje stranaka 25.listopada 2022. nije pristupila. Nije saslušan svjedok R. I. M. iz Z. jer su tužitelji od tog dokaznog prijedloga odustali.

9. Sud je donio odluku temeljem savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka, sukladno čl. 8. ZPP - a.

10.Tužbeni zahtjev tužitelja osnovan je u cijelosti.

11.Predmet tužbenog zahtjeva tužitelja je utvrđenje ništetnosti Ugovora o zajmu LZ/2012-03- 28 sklopljenog između I. H., kao zajmodavca i Z . L., kao zajmoprimaca.

12. Među strankama je nesporno da je tuženik Irving Hernandez s 1. tužiteljicom L. Z. 28. 3. 2012. sklopio Ugovor o zajmu broj . . . (dalje Ugovor), te kako je u svrhu osiguranja tog potraživanja

1.

tužiteljica

tuženiku

izdala

bjanko zadužnicu.

13. Sporno je da li je 1. tužiteljici bila isplaćena tek polovica iznosa iz Ugovora o zajmu, te da li je 1. tužiteljica u vrijeme zaključenja Ugovora bila u nuždi, teškom imovinskom stanju i imovinskim neprilikama, odnosno da li je navedeni ugovor zelenaški ugovor pa time protivan čl.322 ZOO-a. Sporno je da li se povodom zaključenog Ugovora te ugovora koje su tužitelji zaključili s prvobitno tuženima D. S. W., L. M. S. i R. F., vodi kazneni postupak radi lihvarskih ugovora po čl.242 Kaznenog zakona RH. Sporno je i da li je 2. tužitelj J. L. aktivno legitimiran u ovom sporu jer to tuženik osporava.

14.Člankom 322. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18) propisano je da je ugovor koji je protivan Ustavu RH prisilnim propisima ili moralu društva ništetan osim ako cilj određenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo.

15.Člankom 329. ZOO-a propisan je zelenaški ugovor te je propisanoo je da je ništetan ugovor koji netko, koristeći se stanjem nužde ili teškim materijalnim stanjem drugog, njegovim nedovoljnim iskustvom, lakomislenošću ili zavisnošću ugovori za sebe ili za nekog trećeg korist koja je u očitom nerazmjeru s onim što je on drugom dao ili učinio, ili se obvezao dati ili učiniti, 2) na zelenaški ugovor na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Zakona o posljedicama ništetnosti i o djelomičnoj ništetnosti ugovora

16.Tužitelji traže da se predmetni Ugovor utvrdi ništetnim budući da su tužitelji navedeni Ugovor bili prisiljeni zaključiti radi već prethodno a sve radi činjenice da su se tuženici koristili stanjem nužde, teškim materijalnim stanjem, lakomislenošću i zavisnošću tuženika. Također jer je u navedenom Ugovoru zabilježen iznos

dvostruko

veći

od

stvarno

danog

zajma.

17. Neosnovan je prigovor tuženika da 2. tužitelj nije aktivno legitimiran na utvrđenje ništetnosti predmetnog Ugovora. Ovo stoga što je 2. tuženik suprug 1. tužiteljice i kao takav nedvojbeno zainteresiran za ovaj postupak jer će se ishod istog odraziti i na njega i njihovu obitelj. Sukladno čl.327.st.1. ZOO-a na ništetnost sud pazi po službenoj dužnosti i na nju se može pozivati svaka zainteresirana osoba.

18. Radi utvrđenja okolnosti pod kojima je zaključen navedeni Ugovor saslušan je 2. tužitelj. U svom iskazu 2.6.2022. iskazao je da je bio bolestan i imao dogovoren pregled u I. i tada je sa suprugom Z. L. kod M. L. u 1. mjesecu 2012. podigao zajam od 45.000,00 kuna. Nakon što je vratio prve tri rate u 4. mjesecu zvala ga je I. P. iz M. l. i nudila im još 1000 Eura pa su taj dogovor zaključili u Z. na način da su taj novac uzeli, i ugovor potpisali nahodniku poslije dizanja hipoteke. Prvi ugovor su zaključili u Z., drugi u Z. apotom treći isto u Z. kada su potpisali i fiduciju. Zadnji kredit su također potpisali na 45.000,00 kn jer su na ruke dobili 22.000,00 kn i jer su time zatvorili prijašnji dug od 1.000,00 eura. Na ugovorima je pisala da uzimaju 90.000,00 kn na ime zajma, duplo od onog što su stvarno uzimali uz objašnjenje gđe. P. da tako treba radi osiguranja. U vrijeme dizanja kredita on i supruga su bili nezaposleni i u lošemfinancijskom stanju. Upitan da li su potpisali izjavu da nisu u lošem imovinskom stanju ili nešto slično iskazao je da su oni potpisivali sve što su njih zajmodavci i posrednicitražili. Kada mu je predočen Ugovor o zajmu broj ... s lista 16 iskazao jeda više ni ne zna da li je taj ugovor potpisivala samo supruga. Tuženika I.H. nisu nikad ni čuli ni vidjeli a misli da ga nitko u RH neće vidjeti. Postupak koji je vođen u P. protiv ostalih prvobitno 1, 2 i 4 tuženih je pravomoćno okončanpred sudom u P. i taj spor su dobili. Na upit da li su primili novac koji piše u predmetnom Ugovoru, 2.441,70 Eura iskazao je da nisu, primili su 1.000,00 Eura. Taj iznos su primili na ruke jer račune nisu imali ni u jednom predmetu. Fizički im je na ruke novac predala I. P. i u Z. kod prvog, i u Z. kod drugog kredita. Oni su cijelosti vratili kredit, a i 3.000 više. Sin J. ih je vozio nas u Z. radi tog prvog ugovor i radi ugovora u Z., a i bio je tamo kad su podigli novac jer su oni tonjima dali na ruke. Na upit da li je prilikom sklapanja kredita s H. naveo zašto mu je potreban novac, iskazao je da nije, da je on I. P. govorio zašto mutreba novac. U vrijeme sklapanja ovog predmetnog zajma primanja i njega i suprugebila su "0 bodova". Živjeli su u zajedničkom kućanstvu sa sinom koji je imao obrt i jošdruga dva sina u to vrijeme. Osim kuće koju su založili u to vrijeme on je imao neko negrađevinsko zemljište u M. U vrijeme sklapanja ovog predmetnog ugovora bili

nazočni on, supruga i spomenuta I. P. koja je vodila M.l. i u Z. i Z.. Od nje on ima samo broj telefona. I. P. nisu platili nikakvu proviziju za tu uslugu. Samo se sjeća da im je pri sklapanju zadnjeg kredita od 90.000 kuna a koji je bio 45.000,00 kn ona odbila 10.000,00 kn na ime supruge, a na ime ovog kredita koje su digli sa F., gdje je napisano da je isplaćeno 18.000,00 kn. Kad ju je pitao zašto 18.000,00 kn odgovorila je kao u Zagrebu, da je to radi osiguranja. Nakon predočenja isplatnice s lista 173 iskazao je da je to taj iznos ali ne zna čiji je to potpis na mjestu blagajnika, misli da im je I. donijela potpisanu isplatnicu. Nije konkretno vidio da je 1. tužiteljica to potpisala ali je potpisivala puno toga. Taj potpis je sličan potpisu supruge. Izbrojao je novac koji je po tom ugovoru dobio – 1.000,00 Eura, a dobio je objašnjenje od I. da je to više radi osiguranja kao što mu je rečeno kao u Zagrebu. Misli da supruga nije čitala ugovor koji je potpisivala, to je trajalo minutu, I. je govorila da mora ići za Zagreb. Nitko u životu prema njima nije bio ljubazniji nego I. P. Nakon što mu je predočena izjava korisnika zajma od 28.3.2012. ( L.174) odgovorio je da je to potpis 1- tužiteljice.

19. Sud je poklonio vjeru iskazu 2. tužitelja a iz kojeg proizlazi da je tužiteljica i on pri zaključenju kako Ugovora s ovdje tuženikom I. F. tako i s D. S. W., L. M. S. i R. F., bili nezaposleni i bez prihoda, u teškoj financijskog situaciji i potpisivali su sve što im je dano svjesni da iznosi koje su primali nisu odgovarali iznosima za koje su preuzeliobvezu da ih vrate. Tužitelji nisu bili u mogućnosti vraćati prvi preuzeti zajam, bili su prezaduženi u odnosu na svoje imovno stanje, pa su sklapali slijedeće ugovore o zajmu i sa osobama kako je to od njih traženo od strane posrednika u "kreditnim uredima", lakomisleno preuzimajući sve veće obveze. Pri zaključenju svih tih ugovora pa tako i konkretnog u ovom predmetu, bili su u kontaktu s djelatnicima kod kreditnog ureda M. L. Sama činjenica da je tužiteljica potpisala izjavu korisnika zajma od 28.03.2012.g. (l.s.174) danu ovdje tuženiku Irvingu Hernandez (da nije u nuždi, da nije u teškoj financijskoj situaciji, da nema nekih teških imovinskih neprilika, da nema smanjenu sposobnost rasuđivanja, da samosvjesno prihvaća svojim potpisom sve uvjete iz Ugovora koje je detaljno proučila te da je svaki mjesec sposobna podmiriti ratu po ugovoru, a ukoliko u budućnosti nastane kakva situacija zbog koje ne bi bila u mogućnosti podmiriti rate na vrijeme zajmodavcu će poslati pismeno obrazloženje situacije i informirati ga kad će podmiriti) u vrijeme kada je s drugim prethodnim zajmodavcima D.S. W., i L. M. S. imala zaključene ugovore o zajmu koje nije mogla podmiriti, potvrđuje da je bila u nuždi što je tuženik znao i zato je zaključila ugovor s tuženikom jer su posrednici za njega zaključivali Ugovor.

20.Sud je iskazu 2. tužitelja poklonio vjeru i jer je uvidom u presudu Županijskog suda u Puli posl.broj :Gž-...., Gž-.. od 3. svibnja 2021. ispravljenu rješenjem Županijskog suda u Puli posl.broj :Gž-..., Gž-...od 2. studenog 2021. utvrdio da su prihvaćeni tužbeni zahtjevi tužitelja L. Z.i L. J. protiv D. S. W., L. M. S. i R . Frančić, da se utvrdi da je ništetan Ugovor o zajmu, od . . . zaključen između D.S.W., kao zajmodavaca, te Z. L. i . L. kao korisnika zajma , za iznos od 12.202 Eur, u kunskoj protuvrijednosti od 92.500 kuna, da je ništetan Ugovor o zajmu od 27. travnja 2012. zaključen između R.F. kao zajmodavca i tužitelja korisnika zajma, za iznos od 11.284,26 Eur, odnosno u kunskoj protuvrijednosti od 85.000 kuna, da je ništetan sporazum radi osiguranja novčane tražbine prijenosom vlasništva nekretnine, sklopljen 27. travnja 2012. između R. F. kao vjerovnika i tužitelja kao dužnika, kod javnog bilježnika S. H. iz Z. Ta presuda potvrđuje navode tužbe da je prethodno zaključenju ugovora o zajmu s tuženikom tužiteljicabila u stanju nužde i bila primorana zaključiti taj ugovor kako joj se ne bi nastavila ovrha na nekretnini, te da je bila dovedena u položaj da ga mora zaključiti. Ta presuda potvrđuje i da je imovinsko stanje tužitelja u vrijeme zaključenja ugovor s tuženikom bilo teško, te je bila stavljen u položaj ovisnodti u odnosu na tuženika. Također ta presuda dokazuje i navode tužbe u smislu historijata postupanja tuženika u tom predmetu pa tako i ovdje tuženika pri zaključenju Ugovora o zajmu.

21.Uvidom u Potvrdu o prijevremenom plaćenom dugu od 27.4.12. (l.s.34) izdanu od primatelja uplate I. H., uplatitelja Z. L., da podmirenjem iznosa od 10.490 kuna ne postoji prema primatelju uplate više nikakvih zahtjeva po zajmu LZ212-02-03, proizlazilo bi da je 1-tužiteljica

dug

podmirila.

22. Uvidom u dopis Državnog odvjetništva RH, Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta od ... ( l. 194) utvrđeno je da je isto tijelo tijekom istrage navedenog ureda koji je vodio protiv 1. okrivljenog M.R. i 18 drugih zbog kaznenog djela udruživanja za počinjenje kaznenog djela iz čl. 333 st. 1 i 3 Kaznenog zakona, te kaznenog djela lihvarskog ugovora iz čl. 233 st. 2 KZ-a utvrđeno da su se okrivljenici koristili između ostalih i sa I. H., F. R., D. S. W. te sa preko stotinu trgovačkih društva među kojima i TD M. l. d.o.o., kao fiktivnim zajmodavcima koji su sa oštećenicima sklapali lihvarske ugovore. Tijekom istrage nije utvrđeno da bi se u postupanju navedenih fizičkih osoba, ostvarila sva potrebna bitna obilježja navedenih kaznenih djela, već da su optuženici posredno, putem imenovanih činili inkriminirana i kaznena djela.

23. Uvidom u pravomoćnu presudu Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj K-..., od 29. travnja 2016 (l.s.231-601) protiv optuženog E. I. i drugih navedenih osoba, utvrđeno je da je E.I. proglašen krivim koji je u razdoblju od početka 2007 do 17. svibnja 2012. na području Republike Hrvatske u cilju sklapanja što većeg broja ugovora pod lihvarskim uvjetima i tako pribavljanja protupravne imovinske koristi na štetu većeg broja građana Republike Hrvatske, povezali se u zajedničko djelovanja s podijeljenim ulogama prilikom davanja zajmova zainteresiranim osobama uz ugovaranje nerazmjerne koristi iskorištavanjem njihovih teških životnih i materijalnih prilika, pri čemu je ugovaran povrat zajma na način da su u pisanim ugovorima navedeni iznosi zajma koji su bili znatno veći od iznosa stvarno danog zajma te su radi prikrivanja naravi stvarnog posla koristili razna trgovačka društva, a među ostalim tu se spominje Irving nekretnine d.o.o., M. l. d.o.o., sve označene kao "kreditni uredi" te su tako određivali uvjete za davanje zajma te tijekom vremena uz zajmoprimaca zahtjeva sklapanje daljnjih ugovora koji su glasili na veće iznose, bez stvarnog daljnjeg davanja novca na što su zajmoprimci pristajali zbog prijetnje aktiviranja već nerazmjerno ugovorenih sredstava osiguranja i bez obzira na već do tada izvršen povrat duga. U presudi se navodi na str. 70 da su navedene osobe tako i s L. Z. i J. u više navrata sklopili ugovore o zajmu koji su im stvarno pozajmili sveukupno 45.000,00 kuna, a temeljem kojih ugovora su od njih pribavili novac i drugu imovinu u iznosu od najmanje 107.916,00 kuna čime su ih oštetili 59.959,62 kuna za koje su se okoristili. Iz navedenog je utvrđeno da je točan navod tužitelja da su povodom zaključenog ugovora o zajmu pa tako i s ovdje tuženikom sudjelovali kao oštećenici u predmetnom kaznenom postupku. Po mišljenju ovog suda iako u navedenoj kaznenoj presudi okrivljenik nije bio ovdje tuženik, isto nedvojbeno ukazuje na protupravno postupanje osoba svih prvobitno tuženih pa tako i ovdje tuženika u smislu da su ti ugovori bili zelenaški.

. Ovršnog zakona

24.Isto tako uvidom u obavijest Državnog odvjetništva RH, Ureda za suzbijanjekorupcije i organiziranog kriminaliteta od... (l.s.35) i Kaznenu prijavu tužitelja (l.s.36- 37), vidljivo je da su tužitelji bili oštećenici u navedenom kaznenom predmetu.

25. Uvidom u dopis L. M. S. prilozima (l.s.105-113), upućenog tužiteljima vidljivo je da ih istim dopisom navedeni upozorava na pokušaj prijevare I. M., a iz kojeg dopisa je vidljiv način postupanja i navedene osobe i R. F. od kojih su tužitelji također uzimali zajam, a što sve potvrđuje navode tužitelja kako je došlo do zaključenja predmetnog ugovora sa ovdje tuženikom. Isto proizlazi i iz iskaza R.F. danog pri Uskoku u svojstvu svjedoka a iz kojeg iskaza nedvojbeno proizlazi da je sam bio zadužen pa je stoga dozvolio da se njegovo ime koristi kao zajmodavca, iako on nikad zajmove nije davao drugim fizičkim osobama već je sam bio svojevrsna žrtva raznih kreditnih ureda preko kojih je uzeo zajam.

26. Iz svih navedenih dokaza sud smatra da su tužitelji dokazali da je predmetni ugovor o zajmu zelenaški ugovor te kao takav ništetan. Tužbeni zahtjev je usvojen i u odnosu na II tuženika ali je sud pri usvajanju tužbenog zahtjeva u isti intervenirao, a da istovremeno nije došlo do promjene suštine tužbenog zahtjeva. Sud smatra da nije prekoračen tužbeni zahtjev te je postupljeno sukladno čl. 2 ZPP-a. Naime u postupku je bilo nesporno da je tuženik I. H. s 1- tužiteljicom L. Z. dana.. sklopio ugovor o zajmu broj LZ/2012-03-028, a to proizlazi i iz navedenog ugovora. Kako su tužitelji tražili da se utvrdi ništavim upravo ugovor o zajmu broj . . . a nesporno utvrđeno da ga je zaključila samo 1- tužiteljica, to je ispušteno ime 2- tuženika

27. Odluka o troškovima temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a. Naime, tužitelji su u cijelosti uspjeli u sporu. Tužiteljima zastupanim po odvjetniku dosuđen je trošak parničnog postupka sukladno važećoj Tarifi (NN 142/12,103/14, 118/14 i 107/15) i prema VPS-u od 10.000,00 kuna. Prema troškovniku (list 638) priznat im je trošak sastava tužbe u iznosu 750,00 kuna po Tbr 7. toč. 1. OT, sastav obrazloženog podneska od 10. siječnja 2017. u iznosu od 750,00 kuna po Tbr. 8/1 OT, zastupanja na ročištima 21. svibnja 2020., 2. lipnja 2022. i 25. listopada 2022., svaki u iznosu od 750,00 kuna po Tbr. 9/1 OT, zastupanja na ročištu 2. lipnja 2022. u iznosu od 375,00 kuna po Tbr. 9/5 OT, ukupno 4.125,00kn + PDV 25%, u iznosu od 1.031,25kn, sveukupno 5.156,25kuna. Tužiteljima nije priznat zatraženi trošak sudske pristojbe na tužbu i presudu jer su tužitelji oslobođeni plaćanja sudske pristojbe rješenjem o odobravanju pravne pomoći od 17. studenoga 2014. (list 31 spisa).

28.S obzirom da je tužitelj tražio zateznu kamatu na dosuđeni trošak parničnog postupka tekuću od presuđenja do plaćanja, a kako tumačenjem čl. 30. st. 3. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/19 i 73/17, dalje u tekstu: Ovršni zakon) proizlazi da sud može u ovršnoj ispravi odrediti plaćanje kamate na parnični trošak, sud je na dosuđeni parnični trošak dosudio zateznu kamatu tekuću od donošenja presude, tj. od 8. prosinca 2022do isplate jer ova presuda predstavlja ovršnu ispravu u smislu čl. 23.

U Dugom Selu 8. prosinca 2022.

Sudac

Ranka Memišević v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba. Žalba se podnosi ovom sudu, pismeno u 3 (tri) istovjetna primjerka u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude, a o istoj odlučuje županijski sud .

Dna:

1. pun tj. odvj. M. Š.

2. pun tžn. odvj. M. K.