Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž-262/22-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to Mihe Mratovića, kao predsjednika vijeća, Tihane Pivac, kao suca izvjestitelja i Ane Grbavac, kao člana vijeća, na temelju nacrta odluke kojeg je izradila viša sudska savjetnica Ana Buklijaš, u pravnoj stvari tužiteljice T. K. iz Z., OIB: …, zastupana po punomoćniku M. P., odvjetniku iz OD G., G., P. i p. d.o.o., Z., protiv tuženika A. K. iz S. K. Z., OIB: …, zastupanog po punomoćniku G. M., odvjetniku iz OD M. i partneri, Z., radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, pod poslovnim brojem Pn-34/20-30 od 04. siječnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 7. prosinca 2022.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, pod poslovnim brojem Pn-34/20-30 od 04. siječnja 2022. pod točkama I. i II. izreke.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom, točkom I. izreke, odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi: „ Nalaže se tuženiku A. K. iz S. K. Z., OIB: …, da tužiteljici T. K. iz Z., OIB: …, na ime neimovinske štete isplati iznos od 75.000,00 kn zajedno sa zateznim kamatama, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, tekućom od dana podnošenja tužbe pa do isplate, u roku od 8 dana. Nalaže se tuženiku A. K. iz S. K. Z., OIB: …, da tužiteljici T. K. iz Z., OIB: …, nadoknadi troškove parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, po stopi koja određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, tekućom od dana 4. siječnja 2022. pa do isplate, u roku od 8 dana.“ Točkom II. izreke naloženo je tužiteljici naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 13.600,00 kuna sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 4. siječnja 2022. pa do isplate. Točkom III. izreke odbijen je kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadom troškova postupka u preostalom zatraženom iznosu.
2. Protiv prvostupanjske presude, točke I. i II. izreke žali se tužiteljica pobijajući istu zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. točka 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22, dalje: ZPP-a), s prijedlogom da se prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu preinači, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba nije osnovana.
5. Donoseći pobijanu presudu kojom je odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice, prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti i na koje izrijekom ili opisno u izjavljenoj žalbi ukazuje tužiteljica. Presuda o odlučnim činjenicama, kako vezano za osnovu odgovornosti, tako i visinu štete, sadrži pravno osnovane, valjano obrazložene i jasne razloge, te u navedenom dijelu nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati, pa nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju opisno ukazuje tužiteljica upozoravajući na proturječnosti razloga presude i sadržaja dokaza koji se nalaze u spisu predmeta.
6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske štete u iznosu od 75.000,00 kuna zbog povrede prava osobnosti, a tužiteljica tvrdi da joj je šteta prouzročena time što je, na temelju izjava koje je tuženik dao novinaru S. P. na web portalu P. D., dana 26. siječnja 2020. godine objavljen članak pod naslovom "P. D. otkriva pozadinu priče: K. je od početka bila namjera mene prevariti". Ističe kako se radi o neistinitim izjavama tuženika, objavom kojih je pretrpjela povrede ugleda, časti i dostojanstva i radi čega trpi intenzivne duševne boli koje se manifestiraju u vidu nemoći i društvene izoliranosti i nepovjerenja, što narušava njezin svakodnevni život kako u radnoj tako i u životnoj sredini, i što posljedično dovodi do depresivnih stanja zbog kojih teško usniva i koja stvaraju osjećaj nelagode u svakodnevnom funkcioniranju.
7. Prvostupanjski sud je odbio odštetni zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske štete, nakon što je, temeljem rezultata provedenog postupka i pravilnom ocjenom izvedenih dokaza kako to nalažu odredbe članka 8. ZPP-a, utvrdio slijedeće odlučne činjenice:
- da se, kako to proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka S. P., J. M., R. K., D. K. te iskaza saslušanih stranaka, u konkretnom slučaju ne radi o objavi intervjua kojeg bi dao tuženik novinaru P., već kako se radi o članku koji je objavljen na temelju sadržaja televizijske emisije B. u kojoj je gostovao tuženik i koja je emitirana 2014. godine, odnosno, čak šest godina prije objave predmetnog članka, koje prigode je tuženik ispričao priču o K., odnosno kako je prevaren od strane istih,
- da je svjedok P. naveo da mu tuženik prije objavljivanja predmetnog članka 2020 godine nije dao niti potvrdio niti jedan podatak iz samog članka,
- da sam tuženik navodi kako 2019. godine kao i tijekom 2020. godine nije uopće niti jednom novinaru davao nikakve intervjue ili izjave te da isti nije autorizirao nikakve članke bilo kojeg medija tako da nije, niti može biti odgovoran za ono što ti mediji pišu, temeljem čega je prvostupanjski sud zaključio da ne postoji tuženikova odgovornost za naknadu možebitne štete koju bi tužiteljica trpjela objavom predmetnoga članka jer tuženik nije objavio informaciju i nije autor članka, niti je nedvojbeno utvrđeno da je on predmetne informacije prenio direktno autoru članka P..
8. Sukladno navedenim utvrđenjima, prvostupanjski sud je odštetni zahtjev tužiteljice ocijenio neosnovanim te je isti odbio, obzirom da nije utvrđena štetna radnja tuženika i nisu ispunjene pretpostavke odgovornosti za štetu, pozivajući se pri tom na odredbe članka 19. stavka 2., 1045., 1046. i 1100. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18; dalje: ZOO).
9. Pravilnost i potpunost činjeničnih utvrđenja prvostupanjskog suda na kojima je zasnovana pobijana presuda nije dovedena u pitanje žalbenim prigovorima tužiteljice, a donoseći pobijanu presudu prvostupanjski sud je pravilno primijenio mjerodavne materijalnopravne odredbe na koje se u razlozima pozvao.
10. Odredbom članka 19. stavkom 1. ZOO-a propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom. Pod pravima osobnosti u smislu ovoga Zakona razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.(stavak 2.).
10.1. Člankom 1045. ZOO-a propisano je da tko drugome prouzroči štetu dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, a odredbom čl. 1046 ZOO-a propisano je da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).
10.2. Odredbom članka 1100. stavka 1. ZOO-a propisano je da u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom (stavak 2.) Za povredu ugleda i drugih prava osobnosti pravne osobe sud će, ako procijeni da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi joj pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema (stavka 3.)
11. Suprotno tvrdnjama koje u žalbi ističe tužiteljica, činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda, kako glede osnove odgovornosti tuženika utemeljena su na pravilnoj ocjeni svih izvedenih dokaza i na rezultatima raspravljanja.
12. Prvostupanjski sud je s pravom smatrao kako u konkretnom slučaju ne postoji tuženikova odgovornost za naknadu štete i to iz razloga što, sukladno utvrđenjima o okolnostima objave članka na koji se tužiteljica poziva, nema uporišta za zaključak da bi se informacije iznesene u članku temeljile na intervjuu kojeg bi dao tuženik, a niti za zaključak da bi tuženik bio autor toga članka.
13. Kako se radi o činjenicama koje su odlučne za ocjenu postojanja odštetne odgovornosti tuženika kao štetnika, u smislu naprijed citiranih zakonskih odredaba koje je valjalo primijeniti kod ocjene osnovanosti zahtjeva tužitelja, pravilno je prvostupanjski sud ocijenio da tuženik nije odgovoran za eventualnu štetu koju trpi tužiteljica objavom spornog članka, a time ne postoji niti obveza tuženika da takvu štetu naknadi tužiteljici.
14. U preostalom dijelu žalbeni razlozi tužiteljice predstavljaju ponavljanje ranije iznesenih tvrdnji i navoda čiju je osnovanost prvostupanjski sud pravilno otklonio, radi čega se u tom dijelu stranke upućuju na razloge pobijane presude.
15. Iz iznesenih razloga, kako u dijelu protiv odluke o glavnoj stvari nisu ostvareni žalbeni prigovori tužiteljice, a ni oni na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, žalbu tužiteljice valjalo je odbiti kao neosnovanu i u navedenom dijelu prvostupanjsku presudu potvrditi temeljem odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a.
16. Potvrđena je i odluka o troškovima postupka jer je prvostupanjski sud u tom dijelu pravilno primijenio odredbu članka 154. stavka 1. ZPP-a, a tužiteljica odluku o troškovima postupka pobija isključivo u okolnostima pobijanja odluke o glavnoj stvari i bez isticanja konkretnog žalbenog prigovora.
U Splitu 7. prosinca 2022.
Predsjednik vijeća:
Miho Mratović, v. r.
