1                  Poslovni broj Gž Ovr-70/2024-2

        REPUBLIKA HRVATSKA

      Županijski sud u Puli – Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula – Pola

Poslovni broj: Gž Ovr-70/2024-2

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli-Pola, po sutkinji Mirni-Nadi Terlević Sebastijan, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja 1. H. P. b. d.d. Z., OIB: …, koju zastupaju punomoćnici, odvjetnici iz O. d. H. & P. d.o.o. u Z. i 2. G. b. d.d. u stečaju, Z., OIB: …, koju zastupaju punomoćnici, odvjetnici iz O. d. Ć. D. d.o.o. u Z., protiv ovršenika S. B. iz O., OIB: …, radi ovrhe na nekretninama, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja G. b. d.d. protiv rješenja Općinskog suda u Gospiću, poslovni broj: Ovr-86/2020-47 od 21. prosinca 2023., donesenog na prijedlog treće osobe Ž. B., kojeg zastupa punomoćnik J. S., odvjetnik u K., 21. ožujka 2024.

r i j e š i o   j e

I. Odbija se žalba ovrhovoditelja G. b. d.d. u stečaju te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Gospiću, poslovni broj: Ovr-86/2020-47 od 21. prosinca 2023.

II. Odbija se zahtjev ovrhovoditelja G. b. d.d. u stečaju za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odgođena je ovrha određena rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalne službe u Ivanić-Gradu, poslovni broj Ovr-294/2019-3 od 22. listopada 2019. radi naplate tražbine ovrhovoditelja H. p. b. d.d. Z. prema rješenju suda prvog stupnja poslovni broj Ovr-36/2022-3 od 11. ožujka 2022. i radi naplate tražbine ovrhovoditelja G. b. d.d. u stečaju poslovni broj Ovr-36/2022-3 od 11. ožujka 2022., koje ovrhe se vode pod jedinstvenim poslovnim brojem Ovr-86/2020 na nekretnini: stambena jedinica- posebni dio oznake Stan-14 na II katu stambene građevine-sastoji se od kuhinje/blagavaonice/dnevni boravak, wc/kupaonice, galerije ukupne neto korisne površine posebnog dijela 46,23 m2 u elaboratu označeno rozom bojom, stanu S 14 pripada i sporedni dio balkon neto površine 5,53 m2, ukupna korisna vrijednost 46,23 m2, upisan u zk. ul. 3579, E-14, k.o. C. N., sve do pravomoćnog dovršetka parničnog postupka pokrenutog po tužbi Ž. B. od 21. prosinca 2023. protiv ovrhovoditelja i ovršenika radi proglašenja ovrhe nedopuštenom.

2. Protiv tog rješenja pravovremenu žalbu podnio je ovrhovoditelj G. b. d.d. u stečaju. Ističe kako treća osoba u skladu s odredbom članka 67. Ovršnog zakona ("Narodne Novine" broj: 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2000. i 114/2022., dalje: OZ) nije učinila vjerojatnim postojanje svog prava te da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu. Naime, prva pretpostavka za odgodu ovrhe odnosi se na postojanje prava, a treća osoba predlaže odgodu ovrhe isticanjem prava vlasništva na idealnom suvlasničkom dijelu predmetne nekretnine, pri čemu kao dokaz prava vlasništva prilaže Ugovor o kupoprodaji predmetne nekretnine. Međutim, prema odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine" broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 129/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009, 143/2012., 152/2014., 81/2015., dalje: ZV) vlasništvo nekretnine se stječe upisom u zemljišne knjige ako nije zakonom drukčije određeno, a iz zemljišne knjige proizlazi da je upravo ovršenik vlasnik predmetne nekretnine, ne treća osoba. Ujedno, prema odredbi članka 122. ZV-a smatra se da zemljišna knjiga istinito i potpuno održava činjenično i pravno stanje nekretnine. Zato, tko je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige, ne znajući da ono što je u njih upisano nije potpuno ili da je različito od izvanknjižnog prava, uživa glede tog stjecanja zaštitu prema odredbama zakona. U trenutku pokretanja ovršnog postupka, kao vlasnik nekretnine u zemljišnim knjigama je bio upisan isključivo ovršenik koji je, slijedom navedenog, i u skladu s navedenim odredbama ZV-a jedini vlasnik predmetne nekretnine. Kako založno pravo ne prestaje promjenom vlasništva, već podmirenjem tražbine i brisanjem založnog prava iz zemljišne knjige, postojanje mogućnosti izvanknjižnog vlasništva treće osobe ne utječe na ovršni postupak i ne može odgađati provedbu ovrhe. Pogrešno sud prvog stupnja navodi da je treća osoba dostavila rješenje Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj O-2312/2023 iza pok. A. B. od 5. prosinca 2023. iz kojeg se utvrđuje da naknadno pronađenu imovinu čini i predmetna nekretnina jer iz tog rješenja proizlazi kako imovinu čine prava iz Ugovora o kupoprodaji nekretnina sklopljenog između S. B. i A. B., odnosno prava iz kupoprodajnih ugovora što ga je za života sklopio ostavitelj. Treća osoba nije dokazala ni vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, a to mora učiniti. Samo paušalnim navođenjem kako je procijenjena vrijednost nekretnine znatno podcijenjena u odnosu na stvarnu tržišnu vrijednost nekretnine, da ovrhovoditelji takvom nalazu nisu odgovarali jer im odgovara što niža procijenjena vrijednost nekretnine te da je potraživanje H. p. b. d.d. zastarjelo, treća osoba nije dokazala vjerojatnost svoje tvrdnje da bi joj provedbom ovrhe nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta. U odnosu na svoje tvrdnje ne prilaže bilo kakvu dokumentaciju ili isprave koje bi potvrđivale njene navode. Navod o eventualnoj zastarjelosti tražbine ovrhovoditelja H. p. b. d.d. nije razlog koji može ukazivati na nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete trećoj osobi. Stoga, treća osoba nije učinila vjerojatnim kumulativno postojanje propisanih uvjeta niti se iz tako prihvaćenih navoda treće osobe po prvostupanjskom sudu može zaključiti da bi bili ispunjeni uvjeti za odgodu ovrhe prema odredbi članka 67. stavka 1. OZ-a. Predlaže prihvaćanje žalbe i ukidanje pobijanog rješenja te nastavak ovršnog postupka.

3. Treća osoba u odgovoru na žalbu ističe kako je učinila vjerojatnim postojanje svog prava, tako i pokretanjem parnice radi proglašenja da ovrha na predmetu ovrhe nije dopuštena. Cilj parnice je dokazivanje navedenog prava vlasništva. Važno je provesti novo građevinsko vještačenje u ovršnom predmetu kako bi se utvrdila prava vrijednost predmetne nekretnine. Provedbom ovrhe nastala bi mu znatna, teško nadoknadiva, odnosno nenadoknadiva materijalna šteta ukoliko ne dođe do odgode ovrhe. Sam ovršenik je teško bolesna i gotovo nepokretna osoba, zbog čega vjerojatno nije ni sudjelovao u ovršnom postupku pa je smatrao da je dovoljno obavijestiti sud da je apartman prodan 2001. Predlaže odbijanje žalbe i potvrđivanje rješenja suda prvog stupnja.

4. Žalba ovrhovoditelja nije osnovana.

5. Prvostupanjski sud je prihvatio prijedlog treće osobe za odgodu ovrhe uz zaključak kako su za to ispunjeni uvjeti prema odredbi članka 67. stavka 1. OZ-a. Zaključuje kako je treća osoba učinila vjerojatnim postojanje svog prava te da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, a pokrenula je parnicu na koju je upućena. Naime, kao nasljednik svog oca od 2003., kada je umro, a koji je kupio predmetnu nekretninu valjanim kupoprodajnim ugovorom 2001., i posjednik nekretnine od tada, ali i podnesenom tužbom radi proglašenja ovrhe nedopuštenom (u kojoj tvrdi kako je stekao vlasništvo predmetne nekretnine dosjelošću, do 12. rujna 2013.) te dostavljenim ispravama, da je učinio vjerojatnim postojanje svog prava. Vjerojatnost nastanka teško nadoknadive štete da je dokazao time što bi mu ona vjerojatno nastala ukoliko bi došlo do prodaje nekretnine radi namirenja duga ovršenika i to zbog okolnosti da se radi o imovini veće vrijednosti, ali i iz razloga što je njena vrijednost valorizirana znatno niže od stvarne vrijednosti, na što nije mogao utjecati.

6. Takva odluka prvostupanjskog suda pravilna je i zakonita.

7. Prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti prema odredbi članka 365. stavka 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 84/2008., 57/2011., 25/2013., 70/2019., 80/2022., 114/2022,  dalje: ZPP) u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a.

8. Protivno žalbi, prvostupanjski sud je pravilno zaključio i kako su ispunjene sve pretpostavke za odgodu ovrhe prema odredbi članka 67. stavka 1. OZ-a.

9. Prema odredbi članka 67. OZ-a koja propisuje odgodu na prijedlog treće osobe, stavku 1., na zahtjev osobe koja je tražila da se ovrha na određenom predmetu proglasi nedopuštenom sud će odgoditi ovrhu u pogledu tog predmeta ako ta osoba učini vjerojatnim postojanje svog prava te da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, uz uvjet da u roku pokrene parnicu na koju je upućena (članak 60.).

10. Treća osoba Ž. B. je prijedlogom za odgodu ovrhe od 21. prosinca 2023. predložio odgodu ističući kako je istog dana predao tužbu radi proglašenja da je ovrha na predmetnoj nekretnini nedopuštena (tvrdeći u njoj kako je postao vlasnik predmetne nekretnine dosjelošću do 12. rujna 2013.) te kako bi provedbom ovrhe na toj nekretnini, pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu jer je procijenjena vrijednost nekretnine koja je predmet ovršnog postupka znatno podcijenjena, odnosno utvrđena u iznosu manjem od 50% od stvarne tržišne vrijednosti nekretnine, a ovrhovoditelji nisu prigovarali nalazu i mišljenju građevinskog vještaka jer im odgovara što niža procijenjena vrijednost nekretnine. Smatra kako bi šteta nastala i zbog činjenice da je potraživanje Hrvatske poštanske banke d.d. zastarjelo, na što sud pazi po službenoj dužnosti.

11. Nije sporno da je treća osoba Ž. B. 21. prosinca 2023. u ostavljenom roku podnio tužbu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom u kojoj traži da se ovrha u ovršnom postupku koji se vodi kod Općinskog suda u Gospiću pod poslovnim brojem Ovr-86/2020 proglasi nedopuštenom i naloži zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Gospiću brisanje zabilježbe ovrhe koje su na toj nekretnini upisane, uz uspostavu zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije navedenih zabilježbi. Ovrhovoditelj Hrvatska poštanska banka d.d. se je predloženom proglašenju ovrhe nedopuštenom usprotivio pa je prvostupanjski sud uputio treću osobu Ž. B., zaključkom poslovni broj Ovr-86/2020-45 od 19. prosinca 2023. u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom.

12. Prvostupanjski sud je pravilno utvrdio kako je treća osoba, Ž. B., navodima iz tužbe radi proglašenja ovrhe nedopuštenom (i priloženim ispravama) dokazala vjerojatnost postojanja svog prava vlasništva (koje bi onemogućavalo provedbu ovrhe), koja vjerojatnost proizlazi i iz činjeničnih navoda u spisu, točnije prigovora treće osobe i dostavljenih isprava (kupoprodajnog ugovora i rješenja o nasljeđivanju). Time su ispunjene dvije pretpostavke za odgodu ovrhe prema odredbi članka 67. OZ-a (vjerojatnost postojanja prava, pokretanje parnice na koju je upućen).

13. Ovaj sud prihvaća i zaključak prvostupanjskog suda kako je treća osoba u dokazala i vjerojatnost nastanka teško nadoknadive štete, čime je ispunjena i treća potrebna pretpostavka za traženu odgodu. Naime, prodajom nekretnine na koju treća osoba polaže pravo vlasništva u danim okolnostima (apartmana nesporne veličine od 46,23 m2, prema nespornoj cijeni iz vještačenja usporednom metodom iz 2022. od 5.811,35 kuna (771,29 eura) po m2, ukupno 269.000,00 kuna, pri čemu vještak u apartman prema nalazu izgleda nije ni ušao, vjerojatno je da se i radi o prenisko utvrđenoj cijeni) bi trećoj osobi doista vjerojatno nastala teško nadoknadiva šteta jer se od ovršenika (protiv kojeg ovrhovoditelji i sami nesporno vode ovršne postupke jer ne mogu naplatiti svoje tražbine) izvjesno ne bi mogao naplatiti, a nekretnina (što već i samo po sebi pretpostavlja visoku vrijednost) bi bila prodana.

14. Slijedom navedenog, valjalo je odbiti žalbu ovrhovoditelja i potvrditi odluku prvostupanjskog suda, sve prema odredbi čl. 380. točka 2. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a. O trošku je odlučeno prema odredbi članka 166. stavka 1. u vezi s člankom 154. stavkom 1. ZPP-a i člankom 21. stavkom 1. OZ-a.

U Puli, 21. ožujka 2024.

Sutkinja

Mirna-Nada Terlević Sebastijan