Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 82 Gž-1176/2021-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Suzane Kapustić, kao predsjednice vijeća, Gordane Držaić, kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Jadranke Travaš, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja P. Š. iz V., OIB: …, zastupan po punomoćniku V. G., odvjetniku u P., protiv 1. tuženice M. R., OIB: … i 2. tuženika I. R., OIB: …, oboje iz V., oboje zastupani po punomoćnicima J. R. i M. B., odvjetnicima u Zajedničkom odvjetničkom uredu J. R. & M. B., P., radi trpljenja, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Požegi, poslovni broj P-170/2018-34 od 27. studenoga 2020., u sjednici vijeća održanoj 6. prosinca 2022.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Požegi, poslovni broj P-170/2018-34 od 27. studenoga 2020.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troška žalbe.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troška odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda suđeno je:

„I Tuženi M. R., OIB: … i I. R., OIB: …, oboje iz V. dužni su trpjeti da tužitelj P. Š. iz V., OIB: … izvodi radove, a po potrebi i postavi skelu na k.č.br. 850 u naravi dvorište, stambena zgrada i gospodarske zgrade površine 369 m2, upisanoj u z.k.u.br. 107 k.o. V. i to uz sjeverni zid tužiteljeve stambene zgrade te pušnice koja je sastavni dio toga zida, koji je sagrađen na samoj međi između čestica k.č.br. 851 upisanoj u z.k.ul.br. 108 k.o. V. od 1259 m2 u vlasništvo tužitelja i k.č.br. 850 upisanoj u z.k.ul.br.107 k.o. V. u vlasništvu tuženika, a sve radi popravka i žbukanja navedene pušnice, u trajanju do 7 dana od početka radova.

II Tužitelj je dužan odmah nakon uporabe tuženikove nekretnine dovesti istu u stanje u kojem se nalazila prije toga, a počinjenu štetu naknaditi po općim propisima o odgovornosti za štetu.

III Tužitelj P. Š. iz V., OIB: … dužan je tuženima M. R., OIB: … i I. R., OIB: …, oboje iz V., na ime naknade za privremenu uporabu njihove nekretnine prije započinjanja radova platiti iznos od 1.500,00 kn.

IV Nalaže se tuženicima M. R., OIB: … i I. R., OIB: …, oboje iz V., da tužitelju P. Š. iz V., OIB: … na ime naknade troškova parničnog postupka plate iznos od ukupno 3.487,04 kuna, u roku od 15 dana.“

2. Protiv te presude pravovremenu žalbu podnijeli su tuženici zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku, „Narodne novine“, broj: 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22- dalje: ZPP) s prijedlogom da se prvostupanjska presuda ukine, podredno preinači sukladno žalbenim navodima. Zatražili su trošak žalbe specificiran u žalbi.

3. Odgovor na žalbu podnio je tužitelj s prijedlogom da se žalba tuženika odbije kao neosnovana. Zatražio je trošak odgovora na žalbu specificiran u odgovoru na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući prvostupanjsku presudu u okviru žalbenih navoda u odnosu na bitne povrede odredaba parničnog postupka i po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP ovaj sud je utvrdio da prvostupanjska presuda sadrži jasne i razumljive razloge o odlučnim činjenicama koji razlozi su usuglašeni sa stanjem spisa te ne postoji proturječnost između onoga što se u obrazloženju navodi o sadržaju zapisnika i isprava priležećih spisu i samih zapisnika i isprava, tako da se pravilnost i zakonitost prvostupanjske presude u cijelosti može ispitati pa nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju ukazuje žalba tuženika.

6. Tuženici neosnovano ističu bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 12. ZPP, odnosno da je prvostupanjski sud prekoračio tužbeni zahtjev, jer je dopustio žbukanje zida pušnice.

7. Prvenstveno valja navesti da je tužbeni zahtjev prekoračen ako je odlučeno o nečem drugom, a ne o onome što je traženo kao i ako je dosuđeno više od onoga što je traženo.

8. Tužitelj je već u tužbi zatražio da se tuženicima naloži da trpe izvođenje radova, po potrebi i postave skele na svojoj nekretnini radi popravka i žbukanja pušnice, a koji tužbeni zahtjev je prvostupanjski sud prihvatio. Iz navedenog proizlazi da prihvaćajući dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na žbukanje zida pušnice prvostupanjski sud nije prekoračio tužbeni zahtjev, jer niti je odlučeno o nečem drugom od onoga što je traženo niti je dosuđeno više od onoga što je traženo.

9. Obzirom na vrstu spora tužitelj se prije podnošenja tužbe nije trebao obratiti tuženicima radi mirnog rješenja spora, niti je zbog toga trebalo tužbu odbaciti, pa stoga nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 14. ZPP na koju sadržajno upućuje žalba tuženika.

10. Pravilno je prvostupanjski sud odbio zahtjev za izuzeće građevinskog vještaka A. B. Tuženici u žalbi ponavljaju razloge za izuzeće vještaka, a koji razlozi su pravilno otklonjeni od strane prvostupanjskog suda i koje obrazloženje prihvaća i ovaj sud, jer tuženici nisu dokazali postojanje okolnosti koje bi dovodile u sumnju nepristranost sudskog vještaka (čl. 254. st. 1. u vezi s čl. 71. toč. 7. ZPP).

11. Ispitujući prvostupanjsku presudu po službenoj dužnosti temeljem već navedene odredbe čl. 365. st. 2 ZPP ovaj sud je utvrdio da nisu počinjene niti ostale bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9. i 13. ZPP.

12. Time što prvostupanjski sud nije proveo sve po tuženicima predložene dokaze izvođenje daljnjih dokaza nije počinjena bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi s čl. 220. ZPP niti je činjenično stanje ostalo pogrešno i nepotpuno utvrđeno.

13. Prvenstveno valja navesti da prema odredbi čl. 220. ZPP sud odlučuje o tome koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđenja odlučnih činjenica.

14. Prvostupanjski sud je u skladu s citiranom odredbom ocijenio da daljnje izvođenje dokaza, a na predložene okolnosti nije potrebno, jer je činjenično stanje u pogledu predmeta spora dovoljno utvrđeno drugim provedenim dokazima.

15. Dakle, ovlaštenje je suda ocijeniti postojanje potrebe za izvođenje dokaza kao i ovlaštenje na slobodan izbor dokaznih sredstava, pa neizvođenjem svih predloženih dokaza sud nije postupio protivno odredbama ZPP, niti su neizvođenjem predloženih dokaza u ovom predmetu tuženici onemogućeni raspravljati pred sudom, radi čega nisu počinjene gore navedene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ukazuje žalba tuženika.

16. Nije ostvaren niti žalbeni razlog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja jer je prvostupanjski sud na osnovi izvedenih dokaza i njihove ocjene (čl. 8. ZPP) utvrdio sve odlučne činjenice od kojih zavisi zakonitost presuđenja u ovoj pravnoj stvari.

17. Predmet spora je zahtjev tužitelja za privremenu uporabu nekretnine tuženika radi popravka i žbukanja pušnice sagrađene na nekretnini tužitelja i postave skele u tu svrhu.

18. Prvostupanjski sud je u postupku nalazom i mišljenjem građevinskih vještaka A. B. i P. M. u bitnome utvrdio da je istu potrebno sanirati na način da je potrebno srušiti dio oštećenog zida od opeke, razbiti i ukloniti nekvalitetni dio temelja, odnosno nadtemeljnog zida, te nakon sanacije ponovno ozidati zid opekom u produženom mortu. Zidanje se može obaviti i s nekretnine tužitelja, no tu dolazi u pitanje postavljanje zadnjeg reda cigle koji je teško obraditi bez skele, eventualno je moguće isto obaviti s deke u toj pušnici, no u toj situaciji teško je obaviti radove bez postavljanja skele. Za izvođenje radova na žbukanju vanjskog dijela pušnice neophodno je koristiti dio parcele tuženika kako bi se radovi izveli prema pravilima struke, jer bi izvođenje radova sa parcele tužitelja bilo improviziranje. U ovom slučaju može se postaviti skela širine oko 80 cm i to može biti skela na kotačima odnosno bilo koja laka skela koja se može po potrebi maknuti tako da se sklela po potrebi dogura i nakon dovršetka radova određenog dana izgura van kako bi tuženici automobilom mogli ući u dvorište. Dalje je utvrđeno da je trajanje predviđenih radova 7 dana, a iznos naknade za nepotpuno izvlaštenje i korištenje 3 m[2] nekretnine iznosio bi 324,08 kn. Imajući u vidu da tijekom tog razdoblja će tuženicima biti otežan ulaz u dvorište odnosno kuću sud je odredio naknadu za uporabu zemljišta u iznosu od 1.500,00 kn.

19. Suprotno navodima žalbe prvostupanjski sud je proveo vještačenje u skladu s odredbama čl. 258. do 261. ZPP, odnosno odredio je zadatak vještačenja, strankama po provedenom vještačenju dostavio pisani nalaz i mišljenje i odredio saslušanje vještaka radi usuglašavanja njihovog nalaza i mišljenja, odnosno omogućio strankama da se očituju na nalaz i mišljenje vještaka.

20. Činjenica da li tužitelj na svojoj nekretnini ima drugu pušnicu koju koristi, činjenica da se sporna pušnica ponekad koristi, da se koristi i zato da bi velika količina dima tom prilikom ulazila u kuću tuženika nije relevantna za ovaj postupak. Naime, u ovom postupku imajući u vidu tužbeni zahtjev potrebno je samo utvrditi da li je za popravak pušnice i njezino žbukanje potrebno da se privremeno koristi nekretnina tuženika za izvođenje radova na popravku i žbukanju, a kako bi se ista privela svojoj svrsi, jer je stara i dotrajala. Korištenje pušnice protivno njezinoj namjeri, odnosno izlaganje nekretnine tuženika prevelikoj količini dima prilikom njezinog korištenja može imati eventualno obilježja štetnih imisija, a što ne utječe na korištenje tuđe nekretnine odnosno trpljenje da se ista koristi za izvođenje radova na popravku i žbukanju pušnice.

21. Na tako pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, koje navodima žalbe tuženika kojima se preocjenjuju izvedeni dokazi nije dovedeno u sumnju, prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo kada je prihvatio tužbeni zahtjev.

22. Odredbom čl. 107. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14- dalje: ZV) određeno je da vlasnik nekretnine na kojoj je nužno obaviti radove potrebne za njezinu uporabu ili korištenje može privremeno uporabiti tuđe zemljište radi izvođenja radova, postavljanja skele i sl., ako se to na drugi način ne može izvesti.

23. Nametanje obveze drugoj strani da trpi upotrebu svog zemljišta radi potrebe susjedne nekretnine predstavlja ograničenje prava vlasništva, a takvo ograničenje proizlazi iz susjedskog interesa koje je u konkretnoj pravnoj stvari opravdano, jer tužitelj nema druge mogućnosti za izvođenje radova na popravku i žbukanju pušnice u skladu s pravilima struke nego postaviti skelu radi izvođenja radova na pušnici na dijelu koji graniči s nekretninom tuženika.

24. Odredbom čl. 100. ZV susjedska prava uređena su kao ovlasti kojima se radi uzajamnog obzirnog izvršavanja prava vlasništva daju vlasniku nekretnine ovlasti da u vezi s izvršavanjem svojeg prava vlasništva zahtijeva od osobe koja je vlasnik druge nekretnine da ona u njegovom interesu trpi, propušta ili čini glede svoje nekretnine ono što je određeno zakonom. U tom smislu vlasnik nekretnine na kojoj je nužno obaviti radove potrebne za njezinu uporabu ili korištenje može privremeno uporabiti tuđe zemljište rad izvođenja radova, postavljanja skele i slično ako se to na drugi način ne može izvesti na način kako to propisuje odredba čl. 107. ZV, s time da onaj tko je upotrijebio tuđu nekretninu za takve potrebe dužan ju je čim prestane potreba za takvu uporabu dovesti u stanje u kojem se nalazila, a pored toga počinjenu štetu naknaditi po općim propisima odgovornosti za štetu, te na zahtjev vlasnika nekretnine koja je privremeno upotrijebljena platiti privremenu naknadu koja ne može biti manja od one na koju bi imao pravo da je bilo provedeno nepotpuno izvlaštenje njegova zemljišta.

25. U odnosu na visinu naknade koja je određena za privremenu upotrebu nekretnine tuženika, a kojoj visini tuženici prigovaraju valja navesti da je sud odredio istu u iznosu koji višestruko premašuje naknadu na koju bi tuženici imali pravo da je provedeno nepotpuno izvlaštenje zemljišta, imajući u vidu da se radi o dijelu nekretnine tuženika kojim se koriste za pristup do svoje kuće, kao i da će im u tom vremenski ograničenom periodu biti otežan ulaz u dvorište, odnosno kuću jer se ulazna vrata nalaze s dvorišne strane kuće.

26. Suprotno navodima žalbe tuženika sud je prilikom određivanja naknade uzeo u obzir obzir specifične okolnosti slučaja koje tuženici navode u svojoj žalbi (otežan ulazak u kuću za vrijeme vršenja radova) i pravilno odredio visinu naknade za uporabu nekretnine, pa stoga i po mišljenju ovog suda nema opravdanog razloga da se ista odredi u većem iznosu.

27. Susjedska prava mogu se izvršavati samo u mjeri i na način koji će na što je manje mogući način ograničiti ili opteretiti, odnosno uznemiriti vlasnika susjedne nekretnine koji je istovremeno radi izvršenja tog istog prava dužan trpjeti, propustiti ili nešto učiniti na nekretnini u svojem vlasništvu od onog koji nekretninu posjeduje na temelju prava izvedenog iz njegovog, a u ovom slučaju radi se o pravu pristupa tužitelja na nekretninu tuženika radi potrebe izvođenja radova (popravak i žbukanje pušnice) koji se ne mogu izvesti sa nekretnine tužitelja.

28. U ovom predmetu radi se o susjedskim pravima, a ne o stjecanju stvarnopravnih ovlaštenja na nekretnini tuženika, već o vremenski ograničenom privremenom korištenju nekretnine tuženika u svrhu uređenja susjedskih prava primjenom instituta susjedskih prava. Iz navedenog razloga neosnovano je pozivanje tuženika na njihovo pravo na dom, jer se ne radi o zadiranju tužitelja u dom tuženika koja bi imala za posljedicu gubitak doma, već se radi o vremenski ograničenom privremenom posezanju u nekretninu tuženika, a sve kako je već navedeno u svrhu uređenja susjedskih odnosa.

29. Odluka o troškovima pravilna je kako u osnovi tako i u visini odmjerenih troškova (čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP).

30. Tuženici su izgubili parnicu u cijelosti pa stoga nema osnove da im se dosude troškovi vještačenje koje su predujmili.

31. Tuženicima nije dosuđen trošak žalbe, jer sa žalbom nisu uspjeli.

32. Tužitelju nije dosuđen trošak sastava odgovora na žalbu, jer sud ovaj trošak ne smatra potrebnim za vođenje postupka.

33. Slijedom izloženoga valjalo je žalbu tuženika odbiti kao neosnovanu i prvostupanjsku presudu potvrditi temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP.

U Zagrebu 6. prosinca 2022.

Predsjednica vijeća

Suzana Kapustić, v.r.