Poslovni broj: Gž-1018/2023-3

1

 

 

 

 

 

 

 

Poslovni broj: Gž-1018/2023-3

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

Županijski sud u Puli – Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca Mirne-Nade Terlević Sebastijan, kao predsjednice vijeća, Miroslava Ružića, kao člana vijeća i suca izvjestitelja, te Zorana Šarića, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja V. L. iz Z.,  OIB: …, zastupanog po punomoćniku Š. P., odvjetniku iz Z., protiv tuženice R. H., OIB: …, zastupane po O. državnom odvjetništvu u Z., radi utvrđenja i trpljenja, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude O. suda u Z. poslovni broj: P-… od 17. svibnja 2023., na sjednici vijeća održanoj 21. ožujka 2024.,

 

 

p r e s u d i o   j e

 

I Odbija se kao neosnovana žalba tuženice i potvrđuje presuda Općinskog suda u Z. poslovni broj: P-… od 17. svibnja 2023.

 

II Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženice za naknadu troškova postupka koji se odnosi na troškove žalbenog postupka.

 

             

Obrazloženje

 

1. Pobijanom presudom prvostupanjskog suda suđeno je:

 

„I. Utvrđuje se da je tužitelj V. L., OIB:… stekao pravo vlasništva dijela nekretnine oznake dio čest. zem. … površine … m2, k.o. C., a koji dio je na geodetskoj skici lica mjesta, izrađenoj od P. N., dipl.ing.geod., U. ovlaštenog inženjera geodezije, od 04.04.2019. godine, označen točkama i slovima „A-B-C-D-A“ u površini od 1248 m2 i to označeni dio za cijelo, a koja skica čini sastavni dio ove presude, što je tužena dužna priznati i trpjeti da tužitelj temeljem ove presude, a nakon njezine pravomoćnosti, ishodi u zemljišnoj knjizi uknjižbu prava vlasništva na svoje ime za cijelo na novoformiranoj čestici nastaloj po izvršenoj parcelaciji gore navedene predmetne nekretnine, uz istovremeno brisanje postojećeg zemljišnoknjižnog upisa, sve u roku od 15 dana.

II. Dužna je tužena naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 826,20 Eur-a u roku od 15 dana.“

2. Protiv navedene presude žalbu, pravovremeno, podnosi tuženica. Žalbu podnosi zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primijene materijalnog prava i odluke o troškovima postupka. U žalbi, u bitnomu, navodi: da je prvostupanjski sud tužbu tužitelja trebao odbaciti budući zahtjev za mirno rješenje spora ne sadrži sve ono što bi trebala sadržavati tužba, a što je propisano sukladno odredbama 186.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - u daljnjem tekstu: ZPP); da je sud prvog stupnja pogrešno utvrdio činjenično stanje u ovomu predmetu te je na takvo pogrešno utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenio materijalno pravo, a počinio je i bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP; da iz dokumentacije koju je tužitelj dostavio ne proizlazi da je on vlasnik upravo dijela „utužene“ predmetne nekretnine; da kako je na predmetnoj nekretnini u zemljišnim knjigama upisano suvlasništvo tužitelja i tuženice, tužitelj ne može tražiti utvrđenje prava vlasništva na predmetnoj nekretnini; da se, dakle, u konkretnomu slučaju radi o razvrgnuću suvlasničke zajednice koji postupak nije parnični postupak već izvanpranični postupak pa se, posljedično tomu, tužitelj sukladno zakonskim odredbama trebao prethodno obratiti nadležnom Ministarstvu radi razvrgnuća suvlasničke zajednice glede predmetne nekretnine; da tužitelj nije stekao pravo vlasništva predmetne nekretnine po niti jednoj osnovi iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje u tekstu: ZVDSP); da kako je tužbu tužitelja trebalo odbaciti odnosno, podredno, tužbeni zahtjev tužitelja trebalo je odbiti u cijelosti onda u takvomu slučaju njoj pripada pravo na naknadu parničnog troška u ovomu postupku.

 

2.1. Žalbeni je prijedlog da se prvostupanjska presuda preinači na način da se predmetna tužba odbaci odnosno, podredno, da se tužbeni zahtjev u cijelosti odbije kao neosnovan i tužitelja obveže da tuženici naknadi prouzročeni joj parnični trošak zajedno s troškovima žalbenog postupka odnosno, podredno, da pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

3. Sa žalbom tuženice postupljeno je prema odredbi članka 359. stavka 1. ZPP.

 

4. U odgovoru na žalbu tužitelj predlaže odbiti žalbu tuženice kao neosnovanu.

 

5. Žalba tuženice nije osnovana.

 

6. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih navoda žaliteljice, a pazeći pri tomu dodatno - po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavka 2. ZPP na bitne povrede odredaba parničnog postupka i na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odnosu na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka, ocjena je ovog drugostupanjskog suda da je pobijana presuda zakonita i pravilna.

 

7. Prije svega, u ovoj pravnoj stvari, obzirom na žalbene razloge tuženice u dijelu u kojemu ukazuje na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP, valja istaknuti da prvostupanjski sud nije počinio ovu bitnu povredu odredaba parničnog postupka obzirom da su u pobijanoj presudi navedeni dovoljno jasni razlozi o odlučnim činjenicama, a obrazloženje navedene presude nije proturječno niti nejasno, a niti o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika, zbog čega pobijana presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati njezina zakonitost i pravilnost.

 

7.1. Suprotno žalbenim navodima žaliteljice, prvostupanjski sud nije počinio niti bitnu povredu odredba parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavka 1. u vezi odredbe članka 186.a ZPP na koju sadržajno i to paušalno ukazuje tuženica, jer se tužitelj prije podnošenja ove tužbe 6. rujna 2022. obratio nadležnom državnom odvjetništvu s „prijedlogom“ za mirno rješenje spora (stranice 5 i 6 spisa) koji sadržajno, u bitnomu, ipak sadrži sve potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, radi čega je žalba tuženice i u ovomu dijelu neosnovana.

 

7.2. Prvostupanjski sud nije počinio niti bitnu povredu odredba parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavka 1. u vezi odredbe članka 19. ZPP na koju sadržajno  ukazuje tuženica, uzimljući u obzir da je tuženica u odgovoru na tužbu (a to čini i u žalbi) osporila da je tužitelj od svojih prednika stekao u ovomu postupku „utuženi“ realni dio predmetne nekretnine pa je, posljedično tomu, tu spornu odlučnu činjenicu, suprotno žalbenim navodima žaliteljice, trebalo raspraviti u parničnom postupku pa je žalba i u tomu dijelu neosnovana.

 

7.3. Osim toga, prvostupanjski sud nije počinio niti ostale bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe članka 365. stavka 2. ZPP, radi čega ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje da nije ostvaren zakonski žalbeni razlog bitnih povreda odredaba parničnog postupka.

 

8. U ovomu postupku niti materijalno pravo nije pogrešno primijenjeno.

 

9. Predmet ovoga spora je zahtjev tužitelja za utvrđenjem da je on stekao pravo vlasništva dijela nekretnine označene kao k. č. br. …, površine … m2, k.o. C., a koji dio je na geodetskoj skici lica mjesta od 4. travnja 2019., izrađenoj od P. N., dipl. ing. geod., označen točkama i slovima „A-B-C-D-A“ u površini od 1248 m2, a koja skica čini sastavni dio presude, što je tuženica dužna priznati i trpjeti da tužitelj temeljem te presude, a nakon njezine pravomoćnosti, ishodi u zemljišnoj knjizi uknjižbu prava vlasništva na svoje ime u cijelosti na novoformiranoj čestici nastaloj po izvršenoj parcelaciji navedene predmetne nekretnine, uz istovremeno brisanje postojećeg zemljišnoknjižnog upisa.

 

10. Prvostupanjski sud je nakon dovoljne raspravljenosti svih, za ovaj spor, pravno relevantnih činjenica utvrdio (članak 8. ZPP):

 

- da je predmetna nekretnina označena kao k. č. br. …, oranica površine 1667 m2, upisana u zk. ul. … k.o. C. kao suvlasništvo tužitelja V. L. u ¾ dijela i tuženice R. H. u … dijela;

- da iz iskaza svjedokinje I. F. proizlazi da su ona i njezini rođaci iz Z. i to H. M., M. M., T. E. i E. P. te G. B. iz O. prodali tu zemlju tužitelju prije 7-8 godina, možda i više godina, o čemu postoje kupoprodajni ugovori, a to je bilo poljoprivredno zemljište na koje je ona dolazila s roditeljima još kao dijete i sjeća se ondje nalazilo par voćaka i jedan badem, a davno i jedan vinograd;

- da iz iskaza svjedokinje I. F. proizlazi i da je to zemljište nekoć, a i danas  ograđeno suhozidom i koje je, kao takvo, odvojeno od preostaloga dijela toga zemljišta koje je nekoć obrađivao P. Z. i koje kao optantsku imovinu nastavno stekla tuženica R. H.;

- da iz iskaza tužitelja V. L. proizlazi da je on o predmetne nekretnine kupio 1248 m2 i to od I. F. prvu četvrtinu, drugu četvrtinu je kupio od njezine obitelji iz Z. i treću četvrtinu je kupio od G. B., nećaka od njihove strine pa je tako stekao ukupno tri četvrtine, a to što je kupio da je ograđeno suhozidom i, kao takvo, fizički odvojeno „od ovoga gdje je upisana Država“;

- da je upravo iz skice izmjere dipl. ing. geod. P. N. od 19. travnja 2021. (na stranica 14 spisa) vidljivo postojanje suhozida kojeg su opisivali svjedokinja I. F. i tužitelj V. L., a koji suhozid ukazuje da je utužena nekretnina zasebni realni dio koji je davno podijeljen u obitelji prodavatelja i da je zasebni realni dio P. Z. optantska imovina koja je vlasništvo sada R. H., dok je tužitelj V. L. kupio upravo utuženi realni dio;

- da tu kupoprodaju po tužitelju potvrđuju Kupoprodajni ugovor od 4. prosinca 2015. sklopljen između I. F. kao prodavateljice i L. V. kao kupca, ovjeren istoga dana po javnom bilježniku u Z. S. G. pod brojem: …, Ugovor o kupoprodaji nekretnina od 24. veljače 2020. sklopljen između G. B. kao prodavatelja po punomoćniku I. F. i V. L. kao kupca, ovjeren istoga dana po javnom bilježniku u Z. J. S. pod brojem OV-…, Ugovor o kupoprodaji nekretnina od 1. lipnja 2017. sklopljen između G. B. kao prodavatelja i V. L. kao kupca, ovjeren istoga dana po javnom bilježniku u Z. S. H. pod brojem OV-… i Kupoprodajni ugovor od  21. siječnja 2019. sklopljen između M. M., T. E., H. M. i E. P. kao prodavatelja, svih zastupanih po punomoćniku I. F. i V. L. kao kupca, ovjerenog 22. siječnja 2019. po javnom bilježniku u Z. A. K. Z. pod brojem: OV-….

 

11. Obzirom na tako utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud je tužiteljev tužbeni zahtjev u cijelosti prihvatio kao osnovan zaključujući da je u konkretnomu slučaju objekt kupoprodaje po tužitelju kao kupcu bio upravo utuženi realni dio nekretnine, koji realni dio nekretnine je kao takav davno prije kupoprodaje nastao diobom u obitelji prodavatelja.

 

12. Cijeneći utvrđeno činjenično stanje prvostupanjskog suda, koje u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud obzirom da žaliteljica takve zaključke nije uspjela dovest u ozbiljnu dvojbu ni svojom žalbom, da je u konkretnomu slučaju objekt kupoprodaje po tužitelju kao kupcu bio upravo utuženi realni dio nekretnine, koji realni dio nekretnine je (ograđen suhozidom) kao takav davno prije kupoprodaje „nastao“ diobom u obitelji prodavatelja, ocjena je i ovog drugostupanjskog suda da je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je kao osnovan prihvatio ovaj zahtjev tužitelja, a za što je ovomu sudu dao dovoljno jasne i uvjerljive razloge.

 

13. Naime, suprotno žalbenim navodima žaliteljice, činjenice odlučne za ovakav pravilan zaključak jasno proizlaze iz sadržaja spomenute geodetske skice lica mjesta, kao i iskaza u postupku saslušane svjedokinje I. F. i tužitelja, kao parnične stranke pa u takav zaključak prvostupanjskog suda, utemeljen na tako utvrđenom činjeničnom stanju, nema razloga sumnjati ni ovaj drugostupanjski sud samo obzirom da iz istih takvih dokaza (utvrđenih činjenica) tuženica za sebe želi ostvariti povoljnije zaključke pa je žalbu žaliteljice valjalo ocijeniti neosnovanom.

 

14. Slijedom navedenog, kako je prvostupanjski sud na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, pravilno primijenio materijalno pravo i kako pri tomu nije počinio one bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje je u žalbi ukazivala tuženica, a niti one na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je žalbu žaliteljice odbiti kao neosnovanu i na temelju odredbe članka 368. stavka 1. ZPP presuditi kao pod točkom I izreke ove presude.

 

15. Kako je žalba tuženice neosnovana, odbijen je kao neosnovan zahtjev žaliteljice za naknadu troška žalbenog postupka (članak 166. stavak 1. ZPP) i odlučeno kao u izreci pod točkom II ove presude.

 

U Puli – Pola 21. ožujka 2024.

 

 

Predsjednica vijeća:

 

Mirna-Nada Terlević Sebastijan