REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ex. Vojarna „Sv. Križ“ Dračevac

Split

Poslovni broj: Pr-5470/2021-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji Katici Bojčić Vidović, a na prijedlog više sudske savjetnice Mirande Marušić, u pravnoj stvari tužiteljice Z. D. iz

P., OIB:…, zastupane po punomoćnici M.

P., odvjetnici u S., protiv tuženika P. z.r.o.s.u. r., S., OIB: … , zastupane po zz i ravnateljici I. Š., a ona po punomoćnicima J. J. i A. J.,

odvjetnicima u S., radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 24.listopada 2022. u prisutnosti punomoćnice tužiteljice i punomoćnice tuženika, dne 5.prosinca 2022.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku P. Z. R. O. S.

S. U. R., S., OIB: …, da u roku od 15

dana isplati tužiteljici Z. D., P., OIB:…, iznos od 5.204,03 kuna / 690,69 eura[1] bruto uvećano za zakonske

zatezne kamate koje teku:

- na iznos od 478,64 kuna teče od 16.travnja 2016

- na iznos od 479,89 kuna teče od 16.svibnja 2016.

- na iznos od 475,89 kuna teče od 16. lipnja 2016.

- na iznos od 480,13 kuna teče od 16. srpnja 2016.

- na iznos od 502,78 kuna teče od 16. kolovoza 2016.

- na iznos od 524,13 kuna teče od 16. rujna 2016.

- na iznos od 483,51 kuna teče od 16.listopada 2016.

- na iznos od 483,39 kuna teče od 16.studenog 2016.

- na iznos od 494,73 kuna teče od 16. prosinca 2016.

- na iznos od 479,83 kuna teče od 16. siječnja 2017.

- na iznos od 321,11kuna teče od 16.veljače 2017. pa do isplate, u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope za stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, dok se odbija kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu koji se odnosi na isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u gore dosuđenom bruto iznosu.

II. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužiteljici troškove ovog postupka u iznosu od 4.453,13 kuna / 591,03 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja presude pa do isplate po stopi određenoj, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope za stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena.

Obrazloženje

1.Tužiteljica je dne 9.travnja 2021.kod ovog suda podnijela tužbu protiv tuženika. Tužbom tužiteljica potražuje od tuženika kao poslodavca, isplatu razlike plaće temeljem odredbe iz čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26.listopada 2011. i Arbitražne odluke od 7.prosinca 2011. u iznosu od 9.900,00 kn bruto zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja na svaki pojedini mjesečni iznos teče od dospijeća do isplate, kao i da tužiteljici isplati parnični trošak sa zateznom kamatom od donošenja prvostupanjske presude do isplate, sve u roku od 15 dana.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi kako se protivi ovako sastavljenoj tužbi kao nepotrebno nepreciznoj jer se potražuje iznos od 9.900,00 kn sa zakonskim kamatama od 2016.g. što je suprotno zakonskim odredbama ZOO-a. Nadalje navodi kako je tužitelj i sam mogao izračunati razliku plaće sukladno izmjenama podataka ousklađenju plaća za 2016.g. jer ima sve platne podatke i nije bilo zapreke da za platne podatke sazna i u računovodstvu tuženika. Stoga da je tužba nepodobna i nepotpuna za vođenje sudskog postupka. Nadalje navodi da tužitelj nije označio da li isplatu traži za bruto iznos ili za neto iznos već jedino u „iznosu“ , a trebalo bi potraživati neto iznos jer ,u slučaju prihvaćanja tužbe,doprinose će isplatiti sam tuženik. Tuženik dalje ističe da nisu definirane zakonske kamate te nije jasno kolike i od kada tužitelj potražuje zakonske kamate ,svakako ne prije saznanja za svoje eventualne obveze. Tuženik iskazuje kako je spreman dostaviti izračun neto iznosa moguće razlike plaće (iako je taj podatak trebao „odraditi“ tužitelj). Opreza radi se ističe prigovor promašene pasivne legitimacije jer bi eventualne isplate trebala isplatiti Republika Hrvatska budući tuženik nije dobio za predmet spora novčana sredstva od RH te ističe prigovor zastre jer se potraživanje odnosi na 2016.godinu.

3.Podneskom od 20.listopada 2022. tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev na način kako glasi u izreci ove presude. Tuženik nije imao primjedbi na visinu uređenog tužbenog zahtjeva.

4. U postupku je izveden dokaz pregledom Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 1.09.2010. sklopljenog između tuženika i tužiteljice, obračunskih isprava za isplatu plaće - naknade tužiteljice za razdoblje od ožujka 2016.g. do prosinca 2016. i tablice izračuna razlike plaće za tužiteljicu.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatom razlike plaće za razdoblje od ožujka 2016. do siječnja 2017.,kako je uređeno podneskom tužiteljice od 20.listopada 2020.

6. Među strankama nije sporno:

- da je tužiteljica bila zaposlenica tuženika u utuženom razdoblju temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme,

- da joj je tuženik u vremenu od ožujka 2016. do prosinca 2016. obračunao i isplaćivao plaću na temelju osnovice od 5.108,84 kn, a za mjesec siječanj 2017. na temelju osnovice od 5.212,02 kn .

- da tuženik kao poslodavac predstavlja javnu službu u smislu odredbe članka 2. Zakona o plaćama u javnim službama (NN 27/01 i 39/09, dalje: ZPSJ).

- da su Vlada RH i Sindikati javnih službi i to: Sindikat hrvatskih učitelja, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski liječnički sindikat, Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara-medicinskih tehničara, te Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi zaključili 23.studenoga 2006. Sporazum o osnovici za plaću u javnim službama, a kojim Sporazumom su ugovorili da se osnovica za izračun plaće u javnim službama povećava za 6% u 2007., 2008., te u 2009. i da navedene obračunske osnovice se primjenjuju od 1.1. svake godine,

- da su Vlada RH i isti Sindikati javnih službi zaključili 13.svibnja 2009. Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, a temeljem kojeg Dodatka su se suglasili o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz 2008. u visini od 5.108,84 kn bruto time da su u čl. III. utvrdili način povrata osnovice, a to na način da se osnovica za obračun plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn nakon što službeni pokazatelji DZS-a ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto, a to u odnosu na isto razdoblje prethodne godine te u čl.

IV. odredili i način usklađivanja pariteta između prosječne mjesečne bruto plaće početnika sa VSS-om u javnim službama (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu bruto minimalnu plaću u Republici Hrvatskoj,

- da su Vlada RH te Sindikati javnih službi zaključili 26.listopada 2011. Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama s tim da te izmjene nisu potpisane po Samostalnom sindikatu zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske iako su po predstavnicima tog sindikata parafirane, a kojim izmjenama je promijenjen čl. III. Dodatka, te čl. IV. koji su se odnosili na način povrata osnovice i način usklađivanja pariteta, a promijenjen je i čl. VII. u kojem su utvrđeni odgovarajući uvjeti nužni za ostvarivanje odredbi Dodatka te Izmjena i dopuna i to na način da se ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativni rast u nekom u razdobljima opisanih u čl. III. do V. ovih Izmjena i dopuna uskladba se odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao,

- da je 7.prosinca 2011. Arbitraža, koja je sastavljena temeljem Sporazuma o arbitraži donijela Arbitražnu Odluku kojom je utvrdila sadržaj Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće, a kako je i to prethodno opisano,

- da su Vlada RH te Sindikati javnih službi koji su potpisali naprijed spomenute Izmjene od 26.listopada 2011. donijeli 28.prosinca 2012. Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna o osnovici plaće za javne službe, a to u odnosu na član IV. u vezi s članom VII. Dodatka Sporazumu,

- da je negativni rast BDP-a prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku trajao neprestano od četvrtog tromjesečja 2011. do zaključno trećeg tromjesečja 2014. tj. 12 tromjesečja uzastopno,

- da je u drugom tromjesečju 2015. zabilježen rast BDP-a u 1,2%, a u trećem tromjesečju 2015. rast BDPA-a od 2,8% što daje aritmetičku sredinu od 2,0% time da je posljednji podatak za rast BDP-a u trećem tromjesečju od strane DZS-a objavljen dana 4.prosinca 2015.,

7.Između parničnih strankama sporna je osnovanost tužbenog zahtjeva. U odnosu na prigovor promašene pasivne legitimacije, za navesti je kako je isti neosnovan budući da je upravo tuženik u utuženom razdoblju bio poslodavac tužiteljice sa kojim je zaključila ugovor o radu pa je isti u obvezi obračunavati i isplaćivati plaće zaposlenika sukladno ugovoru o radu, Kolektivnim ugovorima, Zakonu o radu te ostalim mjerodavnim zakonskim propisima. Sporno je i je li potraživanje tužiteljice zastarjelo.

8.Tužbeni zahtjev je osnovan u pretežitom dijelu.

9. Prigovor zastare nije osnovan budući je tužba podnesena 9.travnja 2021. , a uzimajući u obzir zastarni rok od 5 godina propisan odredbom čl. 139. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17 i 98/19 dalje: ZR), to potraživanje tužiteljice nije zastarjelo jer je najstarije potraživanje za ožujak 2016. dospjelo na naplatu 16. travnja 2016. , dakle unutar zastarnog roka.

10. Tužiteljica tužbeni zahtjev temelji na čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011. kojim je utvrđeno da će se osnovica u iznosu od 5.415,37 kn primjenjivati čim službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku (dalje: DZS) ukažu na rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto .

11. U utuženom razdoblju plaća tužiteljice je definirana čl. 4. ZPJS kojim je propisano da plaću službenika i namještenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik i namještenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Osnovica plaće je regulirana čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama (NN 39/09, 124/09, dalje: ZOPJS) na način da je određeno da se osnovica plaće u javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade RH i sindikata javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja državnog proračuna RH za narednu godinu osnovicu plaće u javnim službama određuje Vlada RH posebnom odlukom.

12. Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12, 150/13, 153/13 dalje: TKU), koji je bio na snazi u utuženom razdoblju, u čl. 51. propisuje da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću,

a osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža te dodaci na osnovnu plaću.

13. Imajući u vidu gore navedeno, ovaj sud smatra da Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama sklopljene 26. listopada 2011.(dalje u tekstU:Izmjene Dodatka ) predstavljaju KU sklopljen sukladno odredbama čl. 2. ZOPJS te odredbe čl. 51. st. 4. TKU kojom je bila utvrđena primjena Dodatka Sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna na područje visine plaće u javnim službama. Člankom 51. st. 4. TKU je bilo i propisano da ugovorne stane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze, važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim dokumentima. Iz navedenih razloga Izmjene Dodatka, a na koje se tužiteljica poziva u tužbi predstavljaju pravno valjani kolektivni ugovor što proizlazi i iz činjenice da su Vlada RH i Sindikati javnih službi dana 28. prosinca 2012. usvojili Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka radi pojašnjenja primjene čl. IV. st. 5., a u svezi sa čl. VII. st. 1. Izmjena Dodatka. U tome smislu uvjeti za povećanje osnovice temeljem odredbe članka III. spomenutih Izmjena Dodatka ispunjeni su krajem 2015., s početkom primjene od siječnja 2016., a što proizlazi i iz sadržaja odredbi članka III. Izmjena Dodatka. Odredbe Izmjena Dodatka bile su na snazi do 26. siječnja 2017. jer je čl. XI Izmjena Dodatka ugovoreno trajanje na određeno vrijeme od 5 godina, koje je vrijeme produženo za tri mjeseca sukladno citiranom čl. 199. st. 1. ZR-a.

14. Dakle, tuženik je tužiteljici za utuženo razdoblje bio u obvezi obračunavati i isplatiti plaću po osnovici od 5.415,37 kn budući da je ispunjen uvjet za primjenu više osnovice u odnosu na osnovicu temeljem koje je tužiteljici isplaćena plaća u utuženom razdoblju jer je došlo do rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a, za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (prosječno 2 ili više posto).

15.S obzirom da je tuženik u utuženom razdoblju od ožujka 2016. do prosinca 2016. obračunavao plaću tužiteljici po osnovici od 5.108,84 kn, a za siječanj 2017. po osnovici od 5.211,02 kn, iako je bio u obvezi obračunavati plaću po osnovici od 5.415,37 kn , to je u obvezi naknaditi tužiteljici potraživanje s osnova razlike bruto plaće i naknade plaće.

16. Slijedom navedenog, a kako visina tužbenog zahtjeva nije sporna između stranaka, prihvaćen je kao osnovan obračun razlike plaće tužitelja prema izračunu tuženika koja je trebala biti isplaćena u utuženom periodu u iznosu od zatraženih 5.204,03 kn.

17. Na dosuđeni iznos, tužiteljici su dosuđene i zakonske zatezne kamate sukladno odredbi članka 29. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, dalje ZOO), osim u dijelu koji se odnosi na zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenim bruto iznosima iz točke I. izreke ove presude. To zato jer se bruto plaća sastoji od neto plaće te doprinosa, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

a sukladno odredbi članka 15. st. 3. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 43/13., 120/13., 125/13., 148/13., 83/14. i 143/14.) i članka 17. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 70/13., 160/1. i 157/14), zatezne kamate koje se na zakašnjele isplate plaće isplaćuju po sudskoj presudi ne smatraju se dohotkom i ne podliježu oporezivanju, slijedom čega proizlazi da bruto plaća koja se isplaćuje po sudskoj presudi do trenutka isplate u odnosu na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak nije u potpunosti dospjela pa porez na dohodak i prirez poreza na dohodak dospijevaju na naplatu isplatom plaće. Dakle, porez na dohodak i prirez poreza na dohodak koji čine sastavne dijelove bruto plaće dospijevaju tek s isplatom, što znači da do trenutka isplate nisu dospjeli na naplatu iznosi poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa se na te iznose zatezne kamate ne obračunavaju, a kako je odlučeno u točki I izreke presude.

18. Rok za izvršenje predmetne činidbe određen je sukladno odredbi čl. 328. st.2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22).

19.Tužiteljica u ovom postupku nije uspjela sa svojim zahtjevom tek u neznatnom dijelu (u dijelu zahtjeva za isplatu zatezne kamate), a zbog toga nisu nastali posebni troškovi, pa je temeljem odredbe čl. 154.st.5 ZPP-a pripadaju troškovi prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/12, 103/14, 118/14, 107/15,37/22, dalje u tekstu: Tarifa) i to: za sastav tužbe u iznosu od 750,00 kn prema Tbr. 7. toč. 1. Tarife, za sastav jednog obrazloženog podneska kojim se očituje na odgovor na tužbu od 25.veljače 2022. u iznosu od 750,00 kuna prema Tbr. 8. toč. 1 Tarife, za sastav podneska od 20.listopada 2022. u visini 187,50

kn sukladno Tbr.8.toč.3.Tarife, za zastupanje na dva ročišta na kojima se raspravljalo o glavnoj stvari održanim 12.svibnja 2022. i 24.listopada 2022. u iznosu od po 750,00 kn za svako ročište prema Tbr. 9. toč. 1.Tarife, za zastupanje na ročištu na kojem se raspravljalo o procesnim pitanjima održanom 19.rujna 2022. u iznosu od 375,00 kn prema Tbr. 9. toč. 2.Tarife, odnosno sveukupno 3.562,50 kn, što uvećano za pripadajući iznos PDV-a od 25% daje ukupan iznos od 4.453,13 kn. Svi troškovi koji su dosuđeni tužiteljici su po mišljenju suda bili nužni i opravdani za vođenje ovog postupka prema odredbi iz čl. 155. ZPP-a, te usklađeni sa važećom odvjetničkom tarifom, dok za više zatraženo tužiteljici nije priznat trošak. Na dosuđeni iznos tužiteljici su dosuđene i zatezne kamate počevši od dana 5.prosinca 2022.god., kao dana presuđenja, do isplate, a kao u točki II izreke presude.

U Splitu, 5.prosinca 2022.

Sutkinja:

Katica Bojčić Vidović, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave odluke.

Dna: tužiteljici putem punomoćnice, tuženiku putem punomoćnika, u spis