REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 27 Pr-7801/2020-44

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Idi Vrančić, u pravnoj stvari tužitelja R.Z., Z., OIB: …, zastupan po punomoćniku M.K., odvjetniku iz Z., protiv tuženika R.H., OIB: …, zastupan po O.G.D.O. u Z., Zagreb, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 19. listopada 2022. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja P.Š., odvjetničkog vježbenika te punomoćnice tuženika V.V.Lj., zamjenice OGDO u Zagrebu, sukladno odredbi čl. 335. st. 4. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka Ustavnog suda RH, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda RH, 70/19, 80/22), dana 2. prosinca 2022. objavio je i

p r e s u d i o  je

I/ Nalaže se tuženiku R.H., OIB: 52634238587 da tužitelju R.Z. iz Z., OIB: …, na ime razlike plaće isplati ukupan iznos 6.842,25 kn / 908,12 eura[1] bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 78,28 kn od 16.09.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 142,96 kn od 16.11.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 268,05 kn od 16.01.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 298,88 kn od 16.02.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 149,44 kn od 16.05.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 157,32 kn od 16.06.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 450,36 kn od 16.07.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 157,32 kn od 16.09.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 150,12 kn od 16.11.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 143,64 kn od 16.01.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 314,64 kn od 16.02.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 143,64 kn od 16.04.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 150,84 kn od 16.06.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 158,88 kn od 16.07.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 303,92 kn od 16.09.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 162,04 kn od 16.02.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 178,24 kn od 16.05.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 155,00 kn od 16.06.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 325,52 kn od 16.07.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 158,80 kn od 16.09.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 169,36 kn od 16.12.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 354,88 kn od 16.01.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 162,00 kn od 16.02.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 177,44 kn od 16.05.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 324,00 kn od 16.06.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 356,48 kn od 16.07.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 162,76 kn od 16.09.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 356,48 kn od 16.01.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 167,64 kn od 16.02.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 387,28 kn od 16.07.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 176,04 kn od 16.09.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, po stopi propisanoj čl. 29. Zakona o obveznim odnosima, koja je određena uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnji dan polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena do 31. srpnja 2015., a od 1. kolovoza 2015. do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

II/ Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 9.265,63 kn / 1.229,76 eura[1] zajedno s zakonskim zateznim kamatama određenoj po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena koja teče od 2. prosinca 2022. pa do isplate, u roku od 15 dana.

III/ Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška parničnog postupka u iznosu od 703,12 kn / 93,32 eura[1] zajedno s zakonskim zateznim kamatama određenoj po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena koja teče od 2. prosinca 2022. pa do isplate.

Obrazloženje

1. Tužitelj R.Z. (dalje u tekstu: tužitelj) u tužbi od 2. kolovoza 2019. navodi da zaposlen kod tuženika R.H. (dalje u tekstu: tuženik) kao djelatnik ministarstva. Tužitelj je u utuženom razdoblju ostvario prekovremeni rad na način da je radio blagdane i neradne dane koji padaju od ponedjeljka do petka, a koje tuženik nije izuzeo iz izračuna redovnog mjesečnog fonda radnih sati, te je na taj način kod tužitelja došlo do prekovremenog rada koji tužitelju nije plaćen, a koji prelazi redovni mjesečni fond radnih sati. Sukladno odredbi čl. 44. st. 1 toč. 2 Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Narodne novine broj 93/08, 89/12, 104/13- osnovni tekst i Dodatak I, 150/13, 153/13-Dodatak II i Dodatak III - Narodne novine 71/16) i čl. 38. st. 1. toč. 2 Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Narodne novine 112/17) svaki službenik ima pravo na uvećanje plaće od 50% za prekovremeni rad. Istim odredbama utvrđeno je da se prekovremenim radom službenika koji rade u smjenama ili turnusima smatra svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda sati. Tužitelj je svoj rad obavljao u smjenama i turnusu, a tuženik nije evidentirao niti isplaćivao naknadu za cjelokupni prekovremeni rad u mjesecima kada je radni dan pao od ponedjeljka do petka. Tužitelj koji je radi na blagdan ima pravo na uvećanje osnovne plaće za rad na blagdan, a ukoliko stvarno odrađeni sati prelaze redovni mjesečni fond radnih sati, tužitelj ima pravo i na uvećanje plaće s naslova prekovremenog rada. Nakon izvođenja dokaza financijskim vještačenjem tužitelj konačno postavlja tužbeni zahtjev u podnesku od 12. svibnja 2022. tražeći isplatu ukupnog iznosa od 6.842,25 kn / 908,12 eura[1] uvećano za zakonske zatezne kamate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti te predlaže isti odbiti. Ističe prigovor dvostruke listispendencije, budući tužitelj u tužbi koja je podnesena 16. siječnja 2019. potražuje također razliku plaće s naslova prekovremenog rada i to za utuženo razdoblje koje se odnosi na period od 15. listopada 2013. do 1. kolovoza 2018., a ovdje se potraživanje odnosi na period od 2. kolovoza 2014. do 2. kolovoza 2019. Također predlaže odbaciti tužbu u dijelu koji se odnosi na period od 2. kolovoza 2018. do 2. kolovoza 2019., obzirom da za isti period ne postoji zahtjev za mirno rješenje spora. Slijedom navedenog predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.

3. U postupku su izvedeni slijedeći dokazi: izvršen je uvid u zahtjev za mirno rješenje spora (str. 5-6 spisa), u rješenja o rasporedu, isplatne liste i evidenciju prisutnosti na radu (str. 29-282 spisa), izveden je dokaz financijskim vještačenjem po vještaku C.F.V. d.o.o. o čemu u spisu prileži pisani nalaz i mišljenje (str. 305-313 spisa).

4. Slijedom svih izvedenih dokaza utvrđeno je da je tužiteljev tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan iz slijedećih razloga.

5. Uvidom u zahtjev za mirno rješenje spora od 1. kolovoza 2018. utvrđeno je da je tužitelj prije podnošenja tužbe sudu podnio Zahtjev za mirno rješenje spora radi isplate potraživanja koje je predmet ovog postupka, te je stoga sud utvrdio da su ispunjene pretpostavke za podnošenje tužbe iz čl. 186.a st. 1. Zakona o parničnom postupku. Nadalje utuženo razdoblje u zahtjevu za mirno rješenje spora odnosi se na period od 1. kolovoza 2013. do 1. kolovoza 2018., međutim tužitelj tužbom obuhvaća razdoblje od 1. kolovoza 2014. do 1. kolovoza 2019. Iako tužitelj za period od 1. kolovoza 2018. do 1. kolovoza 2019. nije podnio zahtjev za mirno rješenje spora, tužba je dopuštena, budući tužitelj nije imao uvjeta 1. kolovoza 2018. postaviti zahtjev za mirno rješenje spora za potraživanje koje u tom trenutku još nije niti nastalo, a isto tako tužitelj nije dužan za potraživanje koje proizlazi iz iste činjenične i pravne osnove, a odnosi se na drugo utuženo razdoblje, podnositi novi zahtjev za mirno rješenje spora. Stoga sud nije prihvatio prijedlog tuženika da se tužba odbaci u tom dijelu.

6. Tuženik je u odgovoru na tužbu istaknuo prigovor dvostruke litispendencije navodeći da tužitelj u tužbi koja je podnesena 16. siječnja 2019. te se vodi pred ovim sudom pod brojem Pr-219/2019 (sada Pr-3156/2021) potražuje također razliku plaće s naslova prekovremenog rada i to za utuženo razdoblje koje se odnosi na period od 15. listopada 2013. do 1. kolovoza 2018., a ovdje se potraživanje odnosi na period od 2. kolovoza 2014. do 2. kolovoza 2019.

7. Sud je izvršio uvid u ovosudni predmet Pr-3156/2021 te je utvrdio da u tom predmetu tužitelj potražuje razliku plaće na ime prekovremenog rada koji je nastao na način da je tužitelj bio obvezan doći pola sata prije preuzimanja smjene, kao i ostati pola sata nakon završetka smjene, po nalogu poslodavca, na koji način je ostvaren prekovremeni rad na strani tužitelja koji nije plaćen. Iako se tužba u predmetu Pr-3156/2021 djelomično odnosi na isto utuženo razdoblje, utvrđeno je da zahtjev tužitelja u tom predmetu ne proizlazi iz iste činjenične osnove, te je stoga valjalo odbiti prigovor dvostruke litispendencije istaknut od strane tuženika.

8. Među strankama nije sporno da je tužitelj zaposlen kod tuženika na radnom mjestu ovlaštene službene osobe. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu razlike plaće s naslova prekovremenog rada koji se ostvario u mjesecima u kojima blagdan, odnosno neradni dan pada od ponedjeljka do petka, a koji rad prelazi redovni mjesečni fond radnih sati.

9. Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (Narodne novine broj: 93/08, 89/12, 104/13, 24/17 i 112/17) zajedno sa pripadajućim Dodacima i izmjenama (Narodne novine broj 89/12, 104/13, 150/13, 153/13, 71/16, 123/16, 12/18) u čl. 44 st. 1. odnosno čl. 38 st. 1., propisuje da se osnovna plaća službenika i namještenika uvećava za svaki sat rada, i to za prekovremeni rad 50%. Prema odredbi čl. 44. st. 10., odnosno čl. 38. st. 10 Kolektivnog ugovora prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prema odredbi čl. 44. st. 12., odnosno čl. 38. st. 12 Kolektivnog ugovora redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati.

10. Naime, prema odredbi čl. 1. st. 2. Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH (Narodne novine broj: 33/96, 96/01,13/02, 112/05, 59/06, 55/08, 74/11,130/11) utvrđeno je koji su neradni dani u RH, a ta odredba primjenjuje se na jednak način na sve radnike u RH. Stoga, ako je zakonom nešto određeno kao neradni dan, istodobno se ne može tretirati kao radni dan u smislu prikaza redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Radi se o kogentnoj odredbi Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH, koja se ne može derogirati drugačijom odredbom Kolektivnog ugovora, odnosno drugačijim tumačenjem Kolektivnog ugovora. Stoga, neovisno o činjenici je li tužitelj dužan raditi u blagdan ili neradni dan prema rasporedu rada, to i dalje ostaje blagdan, odnosno neradni dan za sve radnike u RH, pa tako i za tužitelja, te se isti ne može uvrstiti u redovni mjesečni fond radnih sati, jer se prilikom izračuna redovnog mjesečnog fonda radnih sati ubrajaju samo radni dani u mjesecu, što blagdani, odnosno neradni dani nisu. Obzirom na navedeno i za tužitelja je redovni mjesečni fond radnih sati valjalo obračunati na način da se radni dani u mjesecu (bez blagdana i neradnih dana) pomnože sa 8, a sve preko tog fonda predstavlja prekovremeni rad.

11. Sukladno navedenoj metodologiji sudski vještak C.F.V. d.o.o. je sačinio izračun potraživanja tužitelja s naslova prekovremenog rada koji prelazi redovni mjesečni fond radnih sati, u koji se ne ubrajaju blagdani odnosno neradni dani, te je utvrdio da visina potraživanja tužitelja za razdoblje od 1. kolovoza 2014. do 1. kolovoza 2019. iznosi ukupno 6.842,25 kn.

12. Sud je nalaz i mišljenje vještaka ocijenio stručnim i objektivnim, te je na temelju istog utvrdio visinu potraživanja tužitelja uzimajući u obzir i činjenicu da niti jedna stranka nije prigovorila nalazu i mišljenju sudskog vještaka.

13. Tužitelj je tužbeni zahtjev postavio u skladu sa izračunom sudskog vještaka, te je slijedom navedenog valjalo prihvatiti konačno postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja te donijeti presudu kao u izrijeci.

14. Odluka o isplati zatezne kamate donesena je sukladno odredbi čl. 29. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21) koja propisuje da dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate, a stopa zatezne kamate određena je sukladno odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima koja je propisana za ostale odnose. Dospijeće tražbine utvrđeno je sukladno odredbi čl. 84. st 3. Zakona o radu (Narodne novine broj 149/09, 61/11, 82/12, 73/13) koja propisuje da se plaća i naknada plaće za prethodni mjesec isplaćuje najkasnije do petnaestog dana u idućem mjesecu. Istovjetno je propisano i odredbom čl. 92. st. 3. Zakona o radu (Narodne novine broj 93/14, 127/17, 98/19).

15. Odluka o troškovima parničnog postupka donesena je sukladno odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku koja propisuje da stranka koja u cijelosti izgubi parnicu je dužna protivnoj stranci naknaditi troškove. Visina troška tužitelja određena je sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 142/12, 103/14, 118/14, 107/15 ,37/22, 126/22), budući je tužitelj zastupan po odvjetniku.

16. Trošak tužitelja odnosi se na trošak za sastav tužbe iznos od 750,00 kn (Tbr. 7.1), za sastav tri obrazložena podneska od 24.9.2019., 8.4.2021. i 12.5.2022., iznos od 750,00 kn za svaki podnesak (Tbr. 8.1), za zastupanje na tri ročišta iznos od 750,00 kn za svako ročište (Tbr. 9.1.), za sastav podneska od 30. rujna 2020. iznos od 187,50 kn (Tbr. 8.3.), kao i za pristup ročištu za objavu presude iznos od 375,00 kn (Tbr. 9.3.), što ukupno iznosi 5.812,50 kn, kojem iznosu valja pridodati iznos od 1.453,13 kn na ime PDV-a (Tbr. 42), te iznos od 2.000,00 kn za financijsko vještačenje, što sveukupno iznosi 9.265,63 kn / 1.229,76 eura[1] , koji trošak je tuženik dužan naknaditi tužitelju.

17. Nije osnovan trošak tužitelja koji se odnosi na sastav podneska od 30. rujna 2020. u iznosu od 562,50 kn uvećano za PDV, budući se ne radi o obrazloženom podnesku te je za isti tužitelju priznata nagrada prema Tbr. 8.3. Tarife. Ukupno nije osnovan zahtjev tužitelja u iznosu od 703,12 kn / 93,32 eura[1] .

18. Odluka o kamati na parnični trošak donesena je sukladno odredbi čl. 151. st. 3 Zakona o parničnom postupku koja propisuje da parnični troškovi obuhvaćaju i zatezne kamate od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka.

U Zagrebu, 2. prosinca 2022.

Sutkinja:

Ida

Vrančić, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 8 dana računajući od dana primitka objave ove presude. Žalba se podnosi putem ovog suda u četiri primjerka, a o žalbi odlučuje županijski sud.

Presuda u sporovima male vrijednosti se može pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354 st. 2 t. 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10. i 11. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 467 ZPP-a).

DNA:

1. tužitelju po pun.

2. tuženik po OGDO