Republika Hrvatska
Županijski sud u Zadru
Zadar, Ulica plemića Borelli 9
Poslovni broj: 8 Gž-1145/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zadru, po sutkinji Sanji Dujmović, u ostavinskom postupku iza smrti pok. D. T., pok. N., iz S., rođenog ..., a preminulog ..., radi ukidanja potvrde pravomoćnosti i ovršnosti, odlučujući o žalbi predlagateljice V. R., OIB: …, iz S., …, zastupane po punomoćniku J. M., odvjetniku iz O. d. Lj.-V. & P. iz S., …, protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj O-5026/2022. od 31. listopada 2022., dana 2. prosinca 2022.,
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba predlagateljice V. R. i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj O-5026/2022. od 31. listopada 2022.
Obrazloženje
1. Uvodno označenim rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:
''Odbacuju se kao nedopušteni prijedlozi V. R. za ponavljanje ostavinskog postupka iza pok. D. T. i za ukidanje klauzule pravomoćnosti ovosudnog rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-2023/89 od dana 28. svibnja 1990. godine, utvrđuje se da se neće ponovo raspravljati ostavina iza pok. D. T. te se V. R., OIB: … upućuje da svoje pravo može ostvariti u parnici.''
2. Protiv citiranog rješenja žalbu je izjavila predlagateljica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi ističe kako osporena presuda nije pravilna ni zakonita. Naime, da je počinjena bitna povreda iz odredbe čl. 354. st. 1. u svezi čl. 8. Zakona o parničnom postupku jer da sukladno toj odredbi sud nije vezan nikakvim formalnim, zakonskim pravilima, prilikom ocjene dokaza. Jedini kriterij za utvrđivanje vjerodostojnosti dokaznih sredstava i njihove dokazne snage je uvjerenje suca. Svakako, sud je dužan savjesno i brižljivo ocijeniti svaki dokaz pojedinačno i usporediti ga s drugim dokazima te ga ocijeniti da li proturječi drugim dokazima ili se u bitnim dokazima s njim podudara. Sud treba usporediti dokaze sa rezultatima cjelokupnog postupka i na temelju takve ocjene dokaza izraditi svoje uvjerenje o tome je li neka činjenica postoji ili ne postoji. Sud nije tako postupio, nije ni savjesno ni brižljivo ocijenio dokaze u postupku. Osporenom presudom da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku zbog koje nije moguće ispitati pobijanu presudu. Ističe kako je dovoljno pročitati obrazloženje presude, s jedne strane te izreku s druge strane i da je odmah jasno da je počinjena navedena bitna povreda. Obrazloženje je potpuno u nesuglasju sa rezultatima svih izvedenih dokaza tijekom postupka. Posebno ističe da se radi o prijedlogu nasljednice koja nije sudjelovala u postupku. Nadalje, da ne postoji zakonski razlog za odbačajem prijedloga te ukoliko sud zauzima stav da se u naravi radi o parničnom postupku tada je rješenjem trebao uputiti u parnicu. Radi navedenog žalba se ukazuje osnovanom te se predlaže istu prihvatiti i rješenje preinačiti odnosno rješenje ukinuti i predmet vratiti na ponovno postupanje.
2.2. Žalba nije osnovana.
3. Koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13. i 70/19. i 80/22.; dalje ZPP) u svezi pravnih pravila Zakona o sudskom vanparničnom postupku (Službene novine broj 185-XLV od 1. kolovoza 1934.; dalje ZSVP) koja se primjenjuju na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. ("Narodne novine", broj 73/91), te po ocjeni ovog suda, sud prvog stupnja pri donošenju pobijanog rješenja (žalba pogrešno upućuje na presudu) nije počinio bitnu povredu odredaba postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi čl. 8. ZPP u svezi čl. 381. istog Zakona, na koju predlagateljica ukazuje u žalbi. Naime, po ocjeni ovog suda, sud prvog stupnja je, s obzirom na stanje spisa predmeta, pravilno provjerio činjenice od kojih zavisi primjena procesnog prava odnosno postojanje procesnih pretpostavki za ponovno (ne)vođenje ostavinskog postupka iza smrti pok. D. T.
4. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju u žalbi ukazuje predlagateljica, budući da je izreka pobijanog rješenja razumljiva, ne proturječi sama sebi ili razlozima rješenja, rješenje ima razloge o odlučnim činjenicama koji su jasni i nisu proturječni, o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.
5. Prvostupanjski sud, nadalje, nije počinio niti bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, a na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, po čl. 365. st. 2. u svezi čl. 381. istog Zakona.
6. Iz spisa predmeta proizlazi da je pred Općinskim sudom u Splitu pod poslovnim brojem O-2023/89 proveden ostavinski postupak iza smrti D. T. i da je 28. svibnja 1990. doneseno rješenje o nasljeđivanju kojim je proglašena nasljednicom njegova supruga M. T., kao i to da je 24. ožujka 1993. doneseno rješenje kojim je raspoređena naknadno pronađena imovina ostavitelja na kojoj imovini je također nasljednicom proglašena M. T., a koja rješenja su dostavljena nasljednicama ostavitelja i to imenovanoj supruzi i djeci ostavitelja N. T. i N. P., pa kako protiv istih nije izjavljena žalba to je ostavinski postupak iza smrti ostavitelja D. T. pravomoćno okončan.
7. Nadalje, slijedi da je 4. listopada 2022. kod prvostupanjskog suda zaprimljen prijedlog V. R. rođ. T. o ukidanju klauzule pravomoćnosti i ovršnosti navedenih rješenja odnosno ponavljanje postupka s prijedlogom da se predmet vrati na ponovno odlučivanje.
8. Temeljem izloženih činjenica pobijanim rješenjem prvostupanjski sud je prijedlog V. R. odbacio kao nedopušten i utvrdio da se neće ponovno raspravljati ostavina iza pok. D. T. te da se predlagateljica upućuje da svoje pravo može ostvariti u parnici, a tako donesenu odluku temelji na odredbi čl. 234. i čl. 235. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj 52/71., 47/78. i 56/00.; dalje ZN).
9. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda prvostupanjski sud je s obzirom na izloženo činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo.
10. Naime, o prijedlogu predlagateljice ima se odlučiti primjenom odredbi navedenog ZN s obzirom na sadržaj odredbe čl. 253. st. 1. i 2. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine", broj 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15. i 14/19.; dalje ZN/03) kojim je određeno da se prava stranaka u vezi s nasljeđivanjem prosuđuju po zakonu koji se primjenjivao u času otvaranja nasljedstva te da će se postupovne odredbe toga Zakona primjenjivati na sve slučajeve nasljeđivanja o kojima nije do časa primjene toga Zakona doneseno pravomoćno rješenje o nasljeđivanju, a u konkretnom slučaju ostavitelj je preminuo 1989. te je ostavinski postupak pravomoćno okončan do trenutka primjene ZN/03.
11. Odredbom čl. 234. ZN određeno je da ako nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju neka osoba koja nije učestvovala u postupku za ostavinsku raspravu polaže pravo na ostavinu kao nasljednik, ostavinski sud neće raspravljati ostavinu već će takvu osobu uputiti da može svoje pravo ostvariti u parnici.
12. Prema odredbi čl. 235. ZN kad je ostavinska rasprava završena pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju ili rješenjem o zapisu, a postoje uvjeti za ponavljanje postupka po pravilima parničnog postupka, neće se obnoviti postupak za ostavinsku raspravu već stranke svoja prava mogu ostvarivati u parnici.
13. Dakle, s obzirom na okolnosti konkretnog slučaja tj. da je predlagateljica osoba koja nije učestvovala u postupku za ostavinsku raspravu, a tvrdi da polaže pravo na ostavinu pok. D. T., kao njegova nasljednica te da je doneseno pravomoćno rješenje o nasljeđivanju to, i prema ocjeni ovog drugostupanjskog suda, predlagateljica kao nasljednica koju ne vežu donesena citirana pravomoćna rješenja ne može tražiti da se ostavina ponovno raspravi odnosno obnovi postupak, uz prethodno ukidanje potvrde pravomoćnosti i ovršnosti, već može svoje nasljedno pravo ostvariti samo u parnici.
14. Žalbeni navodi da je prvostupanjski sud nasljednicu V. R. rješenjem trebao uputiti u parnicu ne dovode u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja s obzirom da je pobijanim rješenjem prvostupanjski sud dao uputu istoj da svoje pravo može ostvariti u parnici, a postojanje rješenja o upućivanju u parnicu nije procesna pretpostavka po pokretanje parničnog postupka.
15. Slijedom navedenog, primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP u svezi paragrafa 21. st. 1. ZSVP, žalba predlagateljice odbijena je kao neosnovana te je potvrđeno pobijano prvostupanjsko rješenje.
U Zadru, 2. prosinca 2022.
Sutkinja
Sanja Dujmović, v.r.
