Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Poslovni broj: Gž-1959/2022-3
Split, Gundulićeva 29a
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to Andree Boras Ivanišević kao predsjednice vijeća, te Denis Pancirov Parcen kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te Borisa Mimice kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice B. K. V., OIB: …, iz Z., koju zastupa punomoćnik D. V., odvjetnik u Z., protiv tuženika C. O. d.d., OIB: …, Z., kojega iz radnog odnosa zastupa K. S., dipl. iur. iz Z., radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-1452/19-17 od 22. travnja 2022., u sjednici vijeća održanoj dana 1. prosinca 2022.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-1452/19-17 od 22. travnja 2022., u pobijanom dijelu u iznosu iznad 28.760,00 do 36.800,00 kuna (za 8.040,00 kuna).
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom pobijanom presudom suđeno je:
"I. Nalaže se tuženiku CO d.d. isplatiti tužiteljici B. K.-V. iznos od 36.800,00 kn sa zateznom kamatom tekućom od 2. travnja 2019. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, kao i naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 12.111,00 kn sa zateznom kamatom tekućom od 22. travnja 2022. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.
II. Odbija se zahtjev tužiteljice za isplatu preostalog zatraženog iznosa od 2.000,00 kn."
2. Pravovremeno podnesenom žalbom tu presudu za iznos od 8.040,00 kuna i u odluci o troškovima postupka pobija tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava, te odluke suda o troškovima postupka, predlaže da se žalba prihvati, prvostupanjska presuda preinači u smislu žalbenih navoda po potrebi vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, te sukladno tome donese nova odluka o troškovima postupka.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući pobijanu presudu povodom žalbe tuženika glede ukazane bitne povrede odredaba Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje u tekstu: ZPP), iz članka 354. stavak 2. točke 11. ovaj sud utvrđuje da prvostupanjski sud nije počinio ukazanu bitnu povredu, budući da presuda sadrži jasne, valjane i obrazložene razloge o odlučnim činjenicama te se ista može ispitati.
6. Nije počinjena ni bitna povreda iz članka 354. stavka 1. u svezi sa člankom 8. ZPP-a, budući da prvostupanjski sud temeljem savjesne i brižljive ocjene dokaza, kako svakog dokaza zasebno, tako i njihovoj ukupnosti donio odluku u konkretnoj pravnoj stvari.
7. Istovremeno ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, temeljem odredbe članka 365. stavka 2. ZPP-a, ovaj sud je utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio ni jednu od bitnih povreda normiranih odredbom članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a.
8. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da joj tuženik nadoknadi štetu koja je nastala 16. prosinca 2016. prilikom njena stradavanja u Zagrebu, na križanju T. i B. Ul. kada je zbog oštećenja na nogostupu krivo stala te se na taj način ozlijedila.
9. Među strankama nije sporno da je za održavanje površine na kojoj se dogodio pad, nadležno Trgovačko društvo Z. H. d.o.o. koji je u to vrijeme imao ugovorenu policu osiguranja od odgovornosti kod tuženika.
10. Nadalje je nesporno da je tužiteljica zadobila tom prilikom tjelesne ozljede, provodila liječenje.
11. Nesporno je dakle da je tužiteljica pretrpjela povredu prava osobnosti, koju normira odredba članka 19. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 25/13, 78/15, 29/18 i 126/21, dalje: ZOO) jer je tužiteljici u konkretnom slučaju povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, te joj pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu.
12. Sporna je visina štete.
13. Prvostupanjski sud je potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje u konkretnoj pravnoj stvari. Tako je utvrdio:
- da je tužiteljica zadobila ozljedu u vidu prijeloma palčane kosti desnog lakta, višekomadnog prijeloma lijeve patele, natučenje desnog ručnog zgloba,
- da joj je prilikom zbrinjavanja na kirurgiji ukazana pomoć u smislu operativnog zbrinjavanja prijeloma ivera, a desni lakat se tretirao konzervativno mobilizacijom nadlaktičnom logetom,
- da je pretrpjela brojne neugodnosti liječenja, kao što su kontrole kirurga, odnosno fizikalna terapija ambulantnog i stacionarnog tipa,
- da je zbog navedene ozljede trpjela bolove jakog intenziteta u trajanju od 4 dana kumulativno, srednje intenziteta 10 dana, a slabog intenziteta 50 dana uključujući i razdoblje razgibavanja,
- da joj je smanjena životna aktivnost trajno za 17% u koju su uračunati povremeni bolovi,
- da je trpjela primarni strah u trenutku ugroženosti istovremenog tjelesnog ozljeđivanja, ali je isti bio intenzivan i kratkotrajan, da je sekundarni strah nastao kao posljedica nastale ozljede i saznanja o trajanju ozljeda jakog intenziteta dva dana, srednjeg intenziteta 10 dana a slabog intenziteta 30 dana, koji strah nije ostavio posljedice,
- da je nastupila naruženost blažeg stupnja vidljivo trećim osobama, jer je lijevo koljeno zaobljeno i uočava se ožiljak s prednje strane dužine 12 cm,
- da joj je bila potrebna tuđa pomoć i njega 4 sata dnevno kroz 20 dana, potom 2 sata dnevno kroz 3 mjeseca.
14. Prvostupanjski sud je na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo odredbu članka 1100. stavka 1. ZOO-a, kojom je propisano da će sud, u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja to opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu nezavisno od naknade imovinske štete i kada nje nema, a odredba stavka 2. istog članka propisuje se da će sud pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazivanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilj kojim služi ta naknada, ali o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njenom naravi i društvenom svrhom.
15. Također tužiteljici u smislu odredbe članka 1095. stavka 1. ZOO-a u svezi sa člankom 964. ZOO-a, trebalo je dosuditi i iznos za naknadu imovinske štete u vidu tuđe pomoć i njege.
16. Prvostupanjski sud je dakle, na pravilno utvrđeno činjenično stanje, pravilno primijenio materijalno pravo i utvrdio da tužiteljici pripada pravična novčana naknada neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti u iznosu od 59.000,00 kuna, te s osnova tuđe pomoći i njege 3.000,00 kuna, dakle sveukupno 62.000,00 kuna.
16.1. Budući da je tuženik tijekom postupka nesporno isplatio tužiteljici iznos od 25.000,00 kuna, to je tužiteljici dosuđen daljnji iznos od 36.800,00 kuna.
17. Također je pravilno određen tijek zatezne kamate jer se tužiteljica obratila tuženiku s odštetnim zahtjevom 1. travnja 2019., to je primjenom odredbe članka 943. ZOO-a u svezi sa člankom 1103. (za neimovinsku štetu) i članka 1086. (za imovinsku štetu) ZOO-a, dosudio kamatu od dana podnošenja zahtjeva odnosno prema traženju tužiteljice sljedećeg dana nakon toga i to kako u odnosu na prvotnopostavljeni, tako i na povećani tužbeni zahtjev.
18. Nije u pravu žaliteljica, da prvostupanjski sud nije mogao dozvoliti preinaku tužbenog zahtjeva nakon zaključenja prethodnog postupka, što je suprotno procesnim odredbama ZPP-a. Naime, u ovom slučaju postavljanjem tužbenog zahtjeva prema orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda Republike Hrvatske ne predstavlja preinaku tužbenog zahtjeva već samo usklađenje tužbenog zahtjeva. Prvostupanjski sud je pravilno prihvatio nove orijentacijske kriterije jer se šteta dosuđuje prema kriterijima koji su vrijedili u trenutku dosuđenja.
19. Zbog iznesenog žalba tuženika odbijena je kao neosnovana, a prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu iznad iznosa od 28.760,00 kuna do 36.800,00 kuna potvrđena, kako u odluci o glavnoj stvari, tako i u odluci o troškovima postupka, temeljem odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a.
20. U nepobijanom dijelu do iznosa od 28.760,00 kuna (točka I. izreke) te u točki II. izreke prvostupanjska presuda ostaje nepromijenjena.
U Splitu, 1. prosinca 2022.
Predsjednica vijeća:
Andrea Boras Ivanišević, v. r.
