Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-1904/2022-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to Dragice Samardžić kao predsjednice vijeća, Ankica Matić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Vesna Kuzmičić kao članica vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice-protutužene Z. B. rođ. N. pokojnog M., iz S., OIB: …, zastupane po punomoćnicima V. L. i Ž. V., odvjetnicima u S., protiv tuženika-protutužitelja Hrvatske šume d.o.o. Z., UŠ P. S. iz S., OIB:…, zbog činjenja i utvrđenja, odlučujući o žalbi tuženika-protutužitelja protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P- 4108/21-9 od 30. kolovoza 2022., u sjednici vijeća održanoj dana 1. prosinca 2022.

p r e s u d i o  j e

Prihvaća se žalba tuženika-protutužitelja kao osnovana, te pobijana prvostupanjska presuda preinačuje na način da se:

- odbija tužbeni zahtjev tužiteljice-protutuženice pod točkom I. i III. izreke kao neosnovan, a koji glasi:

"I. Nalaže se tuženiku-protutužitelju Hrvatske šume d.o.o. Z., UŠ PS da u roku od 15 dana demontira i ukloni montažni objekt – motrionicu koja se nalazi na nekretnini tužiteljice-protutužene Z. N., a koja u nalazu i mišljenju tj. skici vještaka geodeta Z. R. predstavlja lik omeđen slovima E-F-G-H iscrtan kosim linijama, površine 176 m[2] , i smještena je na čest.zem.318/2 K.O. S. (katastarske oznake čest.zem.2445/3), koja nekretnina je u istom nalazu i mišljenju tj. skici vještaka geodeta Z. R. označena slovima ABCDEA i ukupne je površine 951 m[2] , kulture: pašnjak, te se ovlašćuje tužiteljicu-protutuženu Z. N., da putem treće osobe o trošku tuženika- protutužitelja Hrvatske šume d.o.o. Z., UŠ PS i sve ukoliko isti tuženik-protutužitelj sam ne ukloni predmetni montažni objekt –motrionicu u ostavljenom mu roku, isti predmetni objekt – motrionicu ukloni.

III. Nalaže se tuženiku-protutužitelju Hrvatske šume d.o.o. Z., UŠ PS, da u roku od 15 dana isplati tužiteljici-protutuženoj Z. N. prouzročeni parnični trošak u iznosu od 43.782,50 kn zajedno sa zateznom kamatom koja teče od presuđenja, a koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, do isplate."

- prihvaća protutužbeni zahtjev tuženika-protutužitelja pod točkom II. izreke kao osnovan, a koji glasi:

„Utvrđuje se da je tuženik-protutužitelj Hrvatske šume d.o.o. Z., UŠ PS, isključivi vlasnik i posjednik dijela čestice zemljišta 318/2 K.O. S., površine 176 m[2] , u naravi promatračnica i zemljište za redovitu uporabu zgrade, označene na skici lica mjesta, od 01. kolovoza 2011.g., sudskog vještaka Z. R., slovima E,F,G i H, šifrirano crno, koja skica čini sastavni dio ove presude, pa je isti, temeljem ove presude, ovlašten zatražiti i ishoditi uknjižbu vlasništva predmetne nekretnine u zemljišnim knjigama naslovnog suda na svoje ime, uz istodobno brisanje s imena tužiteljice-protutužene Z. N."

Obrazloženje

1. Sud prvog stupnja donio je presudu koja glasi:

"I. Nalaže se tuženiku-protutužitelju Hrvatske šume d.o.o. Z., UŠ PS da u roku od 15 dana demontira i ukloni montažni objekt – motrionicu koja se nalazi na nekretnini tužiteljice-protutužene Z. N., a koja u nalazu i mišljenju tj. skici vještaka geodeta Z. R. predstavlja lik omeđen slovima E-F-G-H iscrtan kosim linijama, površine 176 m[2] , i smještena je na čest.zem.318/2 K.O. S. (katastarske oznake čest.zem.2445/3), koja nekretnina je u istom nalazu i mišljenju tj. skici vještaka geodeta Z. R. označena slovima ABCDEA i ukupne je površine 951 m[2] , kulture: pašnjak, te se ovlašćuje tužiteljicu-protutuženu Z. N., da putem treće osobe o trošku tuženika- protutužitelja Hrvatske šume d.o.o. Z., UŠ PS i sve ukoliko isti tuženik-protutužitelj sam ne ukloni predmetni montažni objekt –motrionicu u ostavljenom mu roku, isti predmetni objekt – motrionicu ukloni.

II. Odbija se tužbeni zahtjev tuženika-protutužitelja Hrvatske šume d.o.o. Z., UŠ PS a koji glasi:

„1.Utvrđuje se da je tuženik-protutužitelj Hrvatske šume d.o.o. Z., UŠ PS, isključivi vlasnik i posjednik dijela čestice zemljišta 318/2 K.O. S., površine 176 m[2] , u naravi promatračnica i zemljište za redovitu uporabu zgrade, označene na skici lica mjesta, od 01. kolovoza 2011.g., sudskog vještaka Z. R., slovima E,F,G i H, šifrirano crno, koja skica čini sastavni dio ove presude, pa je isti, temeljem ove presude, ovlašten zatražiti i ishoditi uknjižbu vlasništva predmetne nekretnine u zemljišnim knjigama naslovnog suda na svoje ime, uz istodobno brisanje s imena tužiteljice-protutužene Z. N..

2.Nalaže se tužiteljici-protutuženoj Z. N. da plati tuženiku- protutužitelju Hrvatske šume d.o.o. Z., UŠ PS, troškove ovog postupka, prema odluci suda.“

III. Nalaže se tuženiku-protutužitelju Hrvatske šume d.o.o. Z., UŠ PS, da u roku od 15 dana isplati tužiteljici-protutuženoj Z. N. prouzročeni parnični trošak u iznosu od 43.782,50 kn zajedno sa zateznom kamatom koja teče od presuđenja, a koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, do isplate."

2. Žali se tuženik-protutužitelj – (u daljnjem dijelu teksta: tuženik) i pobija prvostupanjsku presudu zbog "svih žalbenih razloga", sve sa prijedlogom da se žalba prihvati i postupi u skladu sa istom.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba tuženika je osnovana.

5. Iz spisa proizlazi da je tužbeni zahtjev tužiteljice demontiranje i uklanjanje montažnog objekta- motrionice koja se nalazi na njenoj nekretnini, a označena je u vještvu geodeta Z. R. slovima E-F-G-H površine 76 m[2] i smještena je na čest. zem. 318/2 k.o. S., dok je predmet protutužbenog zahtjeva tuženika utvrđenje da je isključivi vlasnik i posjednik djela čest. zem. 318/2 površine 176 m[2] , u naravi promatračnica i zemljišta za redovitu uporabu zgrade označeno u vještvu sudskog vještaka Z. R. slovima E-F-G-H.

6. Tijekom dokaznog postupka, razriješeno je pitanje aktivne i pasivne legitimacije stranaka.

7. Prema rezultatima dokaznog postupka, proizlazi da je tuženik dao izgraditi osmatračnicu prema Ugovoru o građenju 15. prosinca 1984., te da ista predstavlja objekt koji se sastoji od betonskog podesta i montažnog objekta osmatračnice.

8. Iz rezultata dokaznog postupka nepobitno proizlazi pregledom zk. upisa da je još 1959. temeljem kupoprodajne pogodbe izvršen upis na ime M. N. pok. I., da je na temelju rješenja o nasljeđivanju od 23. srpnja 1980. izvršen upis 13. listopada 2003. na ime tužiteljice i to Z. B. za 1/3 dijela, K. N. za 1/3 dijela i K. N. rođene N. za 1/3 dijela, a dana 2. srpnja 2008. također temeljem rješenja o nasljeđivanju izvršen je upis na ime tužiteljice Z. N. i Z. B. rođena N.

9. Pregledom povijesnog upisa u zemljišnim knjigama vidljivo je da je prijedlog za upis predmetne nekretnine predan 2003. a vlasnik stječe pravo vlasništva u trenutku otvaranja nasljedstva (članak 129. Zakona o nasljeđivanju "Narodne novine" broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19, dalje: ZN).

10. Iz spisa proizlazi da tužiteljica do 2003. kada je zatražila upis u zemljišnu knjigu nije poduzimala nikakve radnje u odnosu na predmetnu nekretninu, sve do podnošenja predmetne tužbe 2009.

11. U konkretnom slučaju riječ je o primjeni odredbe čl. 226. st. 1. Zakon o udruženom radu (Službeni list broj 53/76, 8/78, 85/87 i 11/88, dalje: ZUR) prema kojoj je nekretnina prelazila u društveno vlasništvo: - ako je postala društveno sredstvo društvenopravne osobe bez pravne osnove, te – ako vlasnik nije zahtijevao njeno vraćanje u roku od pet godina od saznanja da je nekretnina prešla u sredstva društvenopravne osobe, odnosno najkasnije u roku od deset godina od njenog prelaska u sredstva društvenopravne osobe (uz isključenje ovog pravila ako je posjed pribavljen kaznenim djelom ili u to vrijeme privrednim prijestupom – st. 3. navedene odredbe). U tom smislu, primjenom navedene odredbe bila je riječ o originarnom osnovu stjecanja društvenog vlasništva protekom vremena samo zato što je nekretnina bila u posjedu („društvenim sredstvima“) društvenopravne osobe u određenom vremenskom razdoblju, pa i u okolnostima kada je ta osoba bila nesavjestan posjednik, a vlasnik nije zahtijevao vraćanje posjeda nekretnine u prethodno navedenim rokovima. Tako je primjenom navedene posebne zakonske normative bila isključena građanskopravna zaštita vlasništva bez vremenskog ograničenja propisana odredbama čl. 37. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91). Ovaj specifični institut prelaska nekretnine iz privatnog u društveno vlasništvo protekom vremena ne može se primjenjivati nakon 22. prosinca 1990., nakon proglašenja Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 56/90, 135/97, 8/98 – proč. tekst, 113/00, 124/00 – proč. tekst, 28/01, 41/01 – proč. tekst, 55/01, 76/10 i 85/10 – proč. tekst i 5/14 – u daljnjem tekstu: Ustav RH) koji ne poznaje društveno vlasništvo, tako je za predmet ovog spora bitno jesu li pretpostavke iz odredbe čl. 226. ZUR-a bile ispunjene do 22. prosinca 1990., ili su rokovi koje propisuje navedena odredba bili još otvoreni, na što ukazuje Vrhovni sud Republike Hrvatske.

12. U pitanju je inače originalna osnova stjecanja društvenog vlasništva.

13. S obzirom na odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz spisa proizlazi pasivnost tužiteljice te činjenica da ni do stupanja na snagu Ustava Republike Hrvatske - 22. prosinca 1990. tužiteljica nije tražila pravnu zaštitu.

14. Nesporno proizlazi da rok od 5 godina, koji se traži po ZUR-u ispunjen je već u srpnju 1990. i protekao je od trenutka gradnje osmatračnice iz srpnja 1985. do srpnja 1990., dakle prije donošenja Ustava RH, dok rok od 10 godina istekao je u srpnju 1995. međutim ni u tom zakonskom roku tužiteljica nije poduzimala ni jednu radnju, stoga je očito po ovom osnovu izgubila pravo vlasništva.

15. Budući iz provedenih dokaza proizlazi da je tuženik temeljem članka 226. ZUR-a stekao vlasništvo spornog dijela predmetne nekretnine, to su za odluku o tužbenom zahtjevu irelevantne tvrdnje tuženika da je vlasništvo predmetne nekretnine stekao dosjelošću ili građenjem.

16. Slijedom navedenog trebalo je člankom 373.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 dalje u tekstu: ZPP), prihvatiti žalbu tuženika s obzirom na činjenično stanje koje proizlazi iz spisa i odlučiti na način da se preinači prvostupanjska odluka kao u izreci.

17. Odluka o troškovima postupka je izostavljena jer tuženik nije popisao trošak postupka, pa o istome žalbeni sud nije imao što odlučivati.

U Splitu, 1. prosinca 2022.

Predsjednica vijeća:

Dragica Samardžić, v. r.