REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 24 Pr-6256/2021-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji Luciji Miše, u pravnoj stvari tužiteljice R.P. iz N.B., OIB: …, koju zastupa punomoćnica T. C. G., odvjetnica u Z., protiv tuženika škola, P. B., OIB: …, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 25. listopada 2022. u prisutnosti zamjenice punomoćnice tužiteljice N.N., odvjetničke vježbenice i punomoćnika tuženika E.K., ravnatelja, dana 1. prosinca 2022.,

p r e s u d i o  j e

I./ Nalaže se tuženiku ŠKOLA, P.B., OIB: … da tužiteljici R.P. iz N.B., OIB: …, isplati iznos od 7.563,46 kn / 1.003,85 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom:

- na iznos od 511,35 kn / 67,87 EUR od dana 16. veljače 2016. godine do isplate,

- na iznos od 517,13 kn / 68,63 EUR od dana 16. ožujka 2016. godine do isplate,

- na iznos od 500,18 kn / 66,39 EUR od dana 16. travnja 2016. godine do isplate,

- na iznos od 511,35 kn / 67,87 EUR od dana 16. svibnja 2016. godine do isplate,

- na iznos od 514,34 kn / 68,26 EUR od dana 16. lipnja 2016. godine do isplate,

- na iznos od 496,68 kn / 65,92 EUR od dana 16. srpnja 2016. godine do isplate,

- na iznos od 606,72 kn/ 80,53 EUR od dana 16. kolovoza 2016. godine do isplate,

- na iznos od 604,47 kn / 80,23 EUR od dana 16. rujna 2016. godine do isplate;

- na iznos od 617,24 kn/ 81,92 EUR od dana 16. listopada 2016. godine do isplate;

- na iznos od 618,84 kn/ 82,13 EUR od dana 16. studenog 2016. godine do isplate;

- na iznos od 631,06 kn/ 83,76 EUR od dana 16. prosinca 2016. godine do isplate;

- na iznos od 696,16 kn / 92,40 EUR od dana 16. siječnja 2017. godine do isplate;

- na iznos od 737,94 kn / 97,94 EUR od dana 16. veljače 2017. godine do isplate; sve kamate izuzev zatezne kamate za iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u svakom pojedinom bruto iznosu, te sve kamate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

II./ Nalaže se tuženiku ŠKOLA, P.B., OIB: … da tužiteljici R.P. iz N.B., OIB: …, naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 3.984,38 kuna / 528,82 EUR sa zateznom kamatom koja teče od 1. prosinca 2022. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena u roku od 15 dana.

III./ Odbija se zahtjev tuženika za naknadom parničnog troška.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da kao radnik tuženika, koji predstavlja javnu službu, zahtijeva isplatu razlike u plaći temeljem odredaba Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. i Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011. Navodi da mu je tuženik od prosinca 2015. godine pa nadalje plaću obračunavao po osnovici od 5.108,84 kune umjesto po osnovici od 5.415,37 kuna, sukladno članku III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, a u periodu od srpnja 2016. do siječnja 2017. plaću nije obračunao po osnovici od 5.478,19 kuna, odnosno za prosinac 2016. i siječanj 2017. po osnovici od 5.541,74 kuna (osnovica uvećana za polovicu utvrđene razlike između pariteta od 1,16% te osnovica uvećana za daljnjih 1,16%), sukladno članku IV. stavku 2. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama. Stoga postoji dug tuženika prema tužitelju s osnove razlike u plaći kako je to navedeno u tužbenom zahtjevu. Tužitelj se pritom poziva na Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama od 23. studenog 2006. sklopljen između Vlade RH i sindikata javnih službi (kojim je ugovoreno povećanje osnovice za izračun plaća u javnim službama za po 6% u 2007., 2008. i 2009. godini), Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. (kojim je osnovica zbog recesije privremeno zamrznuta na razini iz 2008. na iznos od 5.108,84 kuna, dok je povećanje osnovice za preostalih 6% iz 2009. sporazumno odgođeno sukladno članku III. Dodatka Sporazuma, a odredbama članaka IV.-V. je ugovoreno daljnje postepeno povećanje osnovice radi uskladbe plaća u javnim službama s prosječnim plaćama u RH), Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. (kojim su korigirani uvjeti i promijenjena je metodologija za povećanje osnovice te kojim je ciljana cijena rada javnih službi u odnosu na prosječnu plaću u privredi RH s razine 92:100 povećana na razinu 95:100 s ugovorenim rokom prilagodbe do kraja 2016.), a koje Izmjene su usvojene i u obliku Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011. te predstavljaju kolektivni ugovor. Nastavno tužitelj navodi da su Vlada RH i sindikati javnih službi 28. prosinca 2012. usvojili Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka Sporazumu radi pojašnjenja primjene članka IV. stavka 5. u vezi s člankom VII. stavkom 1. Izmjena Dodatka Sporazuma. Tužitelj navodi da je 28. kolovoza 2015.

zavod (dalje: DZS) objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za

drugo tromjesečje 2015. u kojoj se navodi kako je BDP realno veći za 1,2% u drugom tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014., a koji statistički pokazatelji su potvrđeni i procjenom DZS-a od 4. rujna 2015. Dana 27. studenog 2015. DZS je objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015. u kojoj se navodi kako je BDP realno veći za 2,8% u trećem tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014., a koji statistički pokazatelji su potvrđeni i procjenom DZS-a 4. prosinca 2015. Tužitelj smatra, s obzirom da aritmetička sredina gore navedene dvije stope realnog rasta BDP-a iznosi upravo 2%, da je krajem studenog 2015. ispunjen uvjet iz članka III. Izmjena Dodatka Sporazumu jer su u tom mjesecu objavljeni relevantni podaci DZS-a, a kako je člankom VII. c stavkom 3. Izmjena Dodatka Sporazumu ugovoreno. BDP je i dalje nastavio rasti pa je tako 4. ožujka 2016. DZS objavio procjenu tromjesečnog BDP-a za četvrto tromjesečje 2015. u kojoj se navodi kako je BDP realno veći za 1,9% u odnosu na isto tromjesečje 2014. DZS je 20. listopada 2016. objavio Priopćenje za javnost u povodu objave usklađenih tromjesečnih podataka BDP-a od prvog tromjesečja 2014. do drugog tromjesečja 2016. prema BDP-u za 2014. Iz revidiranih podataka proizlazi da bi, bez zaokruživanja, kvartalna stopa rasta BDP-a za drugi kvartal 2015. iznosila 1,24561%, dok bi za treći kvartal iznosila 2,78247%. Stoga tužitelj smatra da revidirani podaci DZS-a jasno pokazuju da su uvjeti za povećanje osnovice iz članka III. Izmjena Dodatka Sporazumu ispunjeni s danom 4. prosinca 2015. Nadalje, iz podataka DZS-a proizlazi da paritet za 2015. godinu iz članka IV. stavka 1. alineje 1. Izmjena Dodatka Sporazumu iznosi 85,9:100 (odnos između mjesečne osnovne bruto plaće početnika s VSS-om u javnim službama prosječno za 12 mjeseci u 2015. koja iznosi 6.225,44 kune i prosječne mjesečne nominalne bruto plaće u privredi u RH u 2015. koja iznosi 7.247,50 kuna). Odnos pariteta 85,9:100/87,9:100 iznosi 0.9768 odnosno 97,68% (sukladno odredbi članka IV. stavka 1. Izmjena Dodatka Sporazumu) iz čega proizlazi da je paritet iz 2015. godine za 2.33% manji od pariteta iz 2008. godinu. S obzirom da se Vlada RH nije odazvala pozivu sindikata javnih službi od 2. lipnja 2016., time je, protivno načelu savjesnosti i poštenja, spriječila ispunjenje uvjeta koji je određen na teret Vlade RH, odnosno državnog proračuna pa tužitelji smatraju da treba uzeti da je zbog opisanog propuštanja i povrede ugovornih obveza od strane Vlade RH ispunjen uvjet, odnosno da je kvocijent pariteta utvrđen. Kvocijent pariteta odrediv je u smislu odredbe članka 272. ZOO jer se može odrediti temeljem objektivnih statističkih podataka DZS-a dostavljenih sindikatima javnih službi sukladno članku VII. b stavku 10. Izmjena Dodatka Sporazumu. Slijedom navedenog, a sukladno članku IV. stavku 1. Izmjena Dodatka Sporazumu i članku 297. stavku 4. ZOO, treba uzeti da je kvocijent tj. odnos pariteta utvrđen 4. lipnja 2016. u iznosu od 85,9:100/87,9:100 iz čega proizlazi da je paritet iz 2015. godine 2,33% manji od pariteta iz 2008. Primjenom članka IV. stavka 2. Izmjena Dodatka Sporazumu, kojom je određeno da se osnovica uvećava za polovicu utvrđene razlike između pariteta, osnovica se od srpnja 2016. do siječnja 2017. uvećava za daljnjih 1,16%. S obzirom da su ispunjeni uvjeti za obračun plaće tužitelja po povećanoj osnovici za razdoblje od prosinca 2015. do zaključno siječnja 2017., to tužitelj predlaže da sud prihvati tužbeni zahtjev i naloži tuženiku da mu naknadi parnični trošak.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka osporava tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja. Tuženik osporava pravnu valjanost pravnih izvora na koje se tužitelj poziva. Navodi da Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama nije sklopio jedan od potpisnika Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama i Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (sindikat) pa iste smatra pravno nevaljanim. Nadalje, osporava pravnu narav i valjanost Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 23. studenog 2006., Dodatka Sporazumu od 13. svibnja 2009. i Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011. navodeći da isti predstavljaju običan ugovor, a ne kolektivni ugovor iz razloga što nisu bili sklopljeni na zakonit način jer istom nisu prethodili zakoniti kolektivni pregovori, za iste nikada nije bio ustanovljen Odbor sindikata za kolektivne pregovore, odnosno on nije imenovan po Gospodarsko-socijalnom vijeću, a istim se sadržajno niti ne utvrđuju konkretna prava zaposlenih koja bi se izravno i neposredno mogla primijeniti. Slijedom navedenog, smatra da ne postoji utuživa obveza uvećanja/podizanja iznosa osnovice plaće u javnim službama, odnosno drugih usklađivanja plaća iz citiranih pravnih izvora. Ističe da su Arbitražna odluka i Vjerodostojno tumačenje pravno nevaljani budući da istima nedostaje suglasnost volje, pristanak i potpis sindikata. Također, osporava i činjenični navod iz tužbi u pogledu primjene osnovice za obračun plaća u javnim službama smatrajući da se uređenje plaće i osnovice plaće u javnim službama uređuje Zakonom o plaćama u javnim službama i Zakonom o osnovici plaće u javnim službama koji predstavljaju ius cogens. Nadalje, osporava navode da je u primjeni članak III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu iz 2011. od prosinca 2015., s obzirom da je člankom VII. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu iz 2011. regulirano da se uskladba odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, trajao. Prema stajalištu tuženika, s obzirom da je u određenom razdoblju realni tromjesečni rast BDP-a bio negativan, proizlazi da se uskladba primjenom članaka III. do V. Izmjena i dopuna Sporazuma iz 2011. treba odgoditi za dvanaest uzastopnih tromjesečja, počevši od siječnja 2016. nadalje, a budući da Izmjene i dopune Dodatka Sporazuma iz 2011. imaju ugovoreno vremensko važenje od pet godina, isto je isteklo 25. listopada 2016., što ukazuje da do "uskladbe" osnovice plaća u javnim službama temeljem navedenih Izmjena ne bi ni došlo u razdoblju važenja i primjene istih. Smatra da pravna nevaljanost Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama implicira i neprimjenjivost članka IV. te odgodu primjene istog za vrijeme cijelog trajanja do Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu. Na temelju svega navedenog, tuženik predlaže u cijelosti odbiti tužbeni zahtjev tužitelja uz naknadu troškova tuženiku.

3. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu.

4. Ocjenom provedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, dalje: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja, kao radnika tuženika, za isplatu razlike plaće temeljem odredaba članaka III. i IV. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011. i Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011.

6. Među strankama nije sporno, a što proizlazi i iz dokumentacije u spisu, da je tužitelj u utuženom razdoblju bio zaposlen kod tuženika, da je tuženik kao poslodavac predstavljao javnu službu, u smislu odredbe članka 2. Zakona o plaćama u javnim službama ("Narodne novine" broj: 27/01, 39/09), da je tuženik u utuženom razdoblju tužitelju isplaćivao plaću po osnovici od 5.108,84 kuna te nije sporna niti sama visina tužbenog zahtjeva, odnosno razlika plaće koju tužitelj potražuje od tuženika.

7. Sporno je u ovom postupku pravno pitanje - je tuženik tužitelju trebao u razdoblju od prosinca 2015. do lipnja 2016. plaću obračunati i isplatiti po osnovici od 5.415,37 kuna, temeljem odredbe članka III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu, odnosno u razdoblju od srpnja 2016. do studenog 2016. po osnovici od 5.478,19 kuna, a za prosinac 2016. i siječanj 2017. po osnovici od 5.541,74 kuna, temeljem odredbe članka IV. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu. Sporna je i sama pravna valjanost navedenih Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma te podredno, jesu li ispunjeni uvjeti za primjenu te odredbe (pod uvjetom da je valjana) ili je pak ista odgođena pa i prestala važiti budući da je primjena Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu istekla 26. siječnja 2017.

8. Za odlučivanje u ovom premetu mjerodavno je sljedeće:

- 23. studenog 2006. Vlada RH i sindikati javnih službi i to: Sindikat, sindikat, sindikat, Sindikat, sindikat, sindikat, sindikat te sindikat djelatnika zaključili su Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama, kojim su ugovorili da se osnovica za izračun plaće u javnim službama povećava za 6% u 2007., zatim u 2008., te u 2009. i da se navedene obračunske osnovice primjenjuju od 1. siječnja svake godine,

- 13. svibnja 2009. Vlada RH i isti sindikati javnih službi zaključili su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama temeljem kojeg su se suglasili o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz 2008. u visini od 5.108,84 kuna bruto, s time da su u članku III. utvrdili način povrata osnovice na način da se osnovica za obračun plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kuna nakon što službeni pokazatelji DZS-a ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine te u članku IV. odredili i način usklađivanja pariteta između prosječne mjesečne bruto plaće početnika sa VSS-om u javnim službama (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu bruto minimalnu plaću u Republici Hrvatskoj,

- 26. listopada 2011. Vlada RH i sindikati javnih službi sklopili su Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama s tim da te izmjene nisu potpisane po sindikatu

Hrvatske iako su po predstavnicima tog sindikata parafirane, a kojim izmjenama su promijenjeni članci III. I IV. Dodatka, koji su se odnosili na način povrata osnovice i način usklađivanja pariteta. Promijenjen je i članak VII. u kojem su utvrđeni odgovarajući uvjeti nužni za ostvarivanje odredbi Dodatka te Izmjena i dopuna i to na način da se uskladba odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao, ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativni rast u nekom u razdobljima opisanih u člancima III. do V. citiranih Izmjena i dopuna

- člankom XI. navedenih Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu propisano je da se Dodatak Sporazumu i navedene izmjene i dopune smatraju ugovorom na određeno vrijeme u trajanju od pet godina s time da se ugovorne strane obvezuju u dobroj vjeri pristupiti produljenju roka trajanja ovih izmjena i dopuna za godinu dana u slučaju da u razdoblju od potpisivanja Izmjena i dopuna zaključno do kraja 2016. bude zabilježen realni međugodišnji rast BDP-a manji od 3%. Zbog pravila o produženoj primjeni kolektivnih ugovora iz članka 199. stavka 1. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/14; dalje: ZR) primjena Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu istekla je 26. siječnja 2017.

- navedene Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu usvojene su i u obliku

Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011.,

- 28. prosinca 2012. Vlada RH i sindikati javnih službi koji su potpisali naprijed spomenute Izmjene od 26. listopada 2011. donijeli su Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama, i to u odnosu na članak IV. u vezi s člankom VII. Dodatka Sporazumu.

9. Pored navedenog, valja reći da je člankom 51. stavkom 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine" broj: 115/10, dalje: TKU/10), sklopljenim 4. listopada 2010., ugovoreno da su Dodatak Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenog 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim dokumentima. Isto je propisano i člankom 51. stavkom 3. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine" broj: 141/12, dalje: TKU/12) od 12. prosinca 2012.

10. Slijedom navedenog, za zaključiti je da Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. predstavljaju pravno valjani kolektivni ugovor, sklopljen sukladno odredbi članka 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama. Činjenica je da su plaće zaposlenih u javnim službama regulirane Zakonom o plaćama u javnim službama, međutim, sukladno odredbi članka 192. ZR, kolektivnim ugovorom se mogu urediti i druga pitanja iz radnog odnosa. Budući da je pitanje plaća važan dio radnog odnosa upravo se člankom 51. TKU/12 uređuje i definira plaća zaposlenih u javnim službama. Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. zaključene su na rok od 5 godina (članak IX. Izmjena i dopuna), što znači da bi istekle 26. listopada 2016., ali sukladno odredbi članka 199. stavka 1. ZR na njih se primjenjuju pravila o produženoj primjeni kolektivnih ugovora, što znači da važe i daljnja tri mjeseca od isteka roka na koji su bile zaključene. Slijedom navedenog, prema ocjeni ovog suda, rok važenja navedenih Izmjena je istekao 26. siječnja 2017.

11. Neosnovan je prigovor tuženika o nevaljanosti Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. te, sukladno tome, i Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011., koja potvrđuje sadržaj odredbe članka III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. Naime, odlučno je to da izmjene kolektivnih ugovora ne moraju biti potpisane od svih izvornih potpisnika kolektivnog ugovora, već pojedini sindikati ne smiju biti protivno zakonu isključeni iz kolektivnog pregovaranja i sklapanja kolektivnog ugovora. Ovo pravno stajalište proizlazi iz odluka Vrhovnog suda RH (Revr-408/12 od 3. travnja 2013., Revr- 847/10 od 7. prosinca 2011., Revr-1797/09 od 7. veljače 2012.) te Odluke Ustavnog suda RH broj U-III-3535/13 od 5. ožujka 2015. Tuženik nije dokazao da bi sindikat bio protuzakonito isključen iz pregovaranja (što bi onda predstavljalo povredu tog postupka), to tim više što je navedeni sindikat parafirao Izmjene dodatka Sporazumu, što znači da je ravnopravno s ostalim sindikatima sudjelovao u pregovorima.

12. Nadalje, valja reći da je sindikat pravilno zastupljen u pregovorima i kad zastupnici nekih od zastupljenih sindikata ne sudjeluju u pregovorima jer su to odbili, te da je sindikat u pregovorima pravilno zastupljen i onda kad drugi zastupljeni sindikat kod poslodavca iz bilo kojeg razloga odbije sudjelovati u pregovorima, a koje stajalište je zauzeto i u presudi Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovnog broja Gž-13/02. U konkretnom slučaju, niti jedna od potpisnica, a osobito Vlada Republike Hrvatske u zakonski predviđenom postupku ničim nije osporila niti osporavala valjanost Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu pa je neosnovan spomenuti prigovor ništetnosti, istaknut u tom pravcu od strane tuženika u ovom postupku.

13. U vezi ispunjenja uvjeta za povrat osnovice, valja navesti da je iz službenih pokazatelja DZS, a na koje se članak III. i poziva, vidljivo da je tromjesečni BDP u drugom tromjesečju 2015. bio realno veći za 1,2% u odnosu na isto tromjesečje 2014., a u trećem tromjesečju 2015. je bio realno veći za 2,8% u odnosu na isto tromjesečje 2014. pa stoga jasnim proizlazi da je za dva tromjesečja uzastopno došlo do rasta međugodišnjeg realnog tromjesečja prosječno 2 posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja tj. 1,2%+2,8%=4%:2=2%) tako da su krajem 2015. ispunjeni uvjeti iz članka III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu za primjenu osnovice za obračun plaće u javnim službama od 5.415,37 kuna bruto. 14. Odredbom članka IV. stavka 1. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011. određeno je da će točno šest mjeseci nakon objave podataka iz članka III. Izmjena i dopuna ugovorne strane utvrditi paritet između mjesečne osnovne bruto plaće početnika s VSS u javnim službama prosječno za 12 mjeseci (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu mjesečnu nominalnu bruto plaću u privredi u RH u prethodnoj godini i istog pariteta iz prethodne alineje u 2008.

15. Predmetnom spisu prileže statistički podaci DZS iz kojih proizlazi da je prosječna plaća početnika s VSS za 12 mjeseci u 2015. iznosila 6.225,44 kune, dok je prosječna mjesečna nominalna bruto plaća u privredi u RH u 2015. iznosila 7.247,50 kuna. Odredbom članka VII. b stavcima 3. i 8. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu ugovoreno je da paritet za 2008. godinu iznosi 87,9:100, dok bi prema citiranim podacima DZS paritet za 2015. godinu iznosio 85,9:100. Sukladno članku IV. stavku 1. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu kvocijent pariteta se stavlja u odnos s naprijed navedenim paritetima. Paritet iz 2015. je tako za 2,33% manji od pariteta iz 2008. Odredba članka IV. stavka 2. Izmjena i dopuna Dodatka utvrđuje korigiranje osnovice za obračun plaća u slučaju smanjenja pariteta u odnosu na 2008. godinu i to od prvog sljedećeg mjeseca nakon utvrđene razlike, tako da se ista uvećava za polovicu utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog postotnog rasta prosječne bruto plaće u privredi u RH u tekućoj godini, sve s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine. Iz navedenog slijedi da bi osnovicu za srpanj 2016. valjalo uvećati za daljnjih 1,16%, a takva osnovica bi iznosila 5.478,19 kune, dok tuženik u postupku ovaj izračun nije osporio. Nadalje, sukladno odredbi članka IV. stavka 3. Izmjena i dopuna Dodatka, nakon 5 mjeseci od početka primjene korigirane osnovice, sukladno prethodnom stavku, osnovica će se uvećati za preostalih 50% utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog rasta prosječne plaće u privredi RH u tekućoj godini s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine. Iz navedenog slijedi da se osnovica za prosinac 2016. i siječanj 2017. povećava za daljnjih 1,16% te sukladno navedenom uvećanju, osnovica iznosi 5.541,74 kuna, a koju visinu tuženik nije osporavao. 16. U predmetnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za primjenu odredbe članka VII. stavka 1. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., koja propisuje da ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u člancima III. do IV. navedenih Izmjena i dopuna, uskladba se u tom slučaju odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a trajao u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Naime, odredba članka VII. stavka 1. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu propisuje da odgoda uskladbe nastupa ako bi u nekom od razdoblja opisanim u člancima III.-V. bio zabilježen negativan rast BDP-a, s tim da iz odredbe članka III. proizlazi da se ista odredba odnosi na razdoblje od trenutka ispunjenja uvjeta za povećanje osnovice pa nadalje, tj. ubuduće. Iz podataka o realnom tromjesečnom stanju BDP-a u navedenim razdobljima, a koje je objavio zavod Republike Hrvatske,

vidljivo je da od četvrtog kvartala 2014. pa nadalje nije bilo negativnog rasta BDP- a, već upravo suprotno, vidljivo je da je BDP stalno rastao. U tom smislu navedena odredba članka VII. stavka 1. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. se ne odnosi na povrat osnovice iz članka III., niti se tako može tumačiti, već isključivo na usklađenje osnovice iz članka IV. i V. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu.

17. Odgoda uskladbe dvanaest neprekidnih kvartala je iskorištena kroz odredbu članka IV. stavka 5. Izmjena Dodatka Sporazumu i temeljem Vjerodostojnog tumačenja od 28. prosinca 2012. jer je odredbom članka IV. stavka 5. Izmjena Dodatka Sporazumu bilo ugovoreno da će, ako se do 31. prosinca 2012. ne ispune pretpostavke iz članka III., Vlada Republike Hrvatske biti u obvezi korigirati i isplatiti povećanu osnovicu plaće od 1. travnja 2013. pa nadalje.

18. Dakle, tuženik je tužitelju, sukladno svemu naprijed navedenom, počevši od prosinca 2015. do lipnja 2016. bio u obvezi obračunati i isplatiti plaću po osnovici od 5.415,37 kuna, od srpnja 2016. do studenog 2016. po osnovici od 5.478,19 kuna te od prosinca 2016. po osnovici od 5.541,74 kuna, uzimajući u obzir odredbe članaka III. i IV. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011.

19. Sve naprijed navedeno je u skladu s pravnim stajalištem Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzetim u presudi poslovnog broja Rev-1111/2020 od 1. prosinca 2020., koja je donesena u činjenično i pravno istovjetnom predmetu.

20. Budući da se najstarije potraživanje tužitelja odnosi na siječanj 2016., koje je dospjelo 16. veljače 2016., a tužba je podnesena 12. veljače 2021., to isto, sukladno odredbi članka 139. ZR, nije u zastari.

21. Slijedom svega navedenog, a imajući u vidu da među strankama nije bila sporna visina tužbenog zahtjeva, usvojen je tužbeni zahtjev tužitelja te odlučeno kao u izreci.

22. Na dosuđene mjesečne iznose razlike plaće, tužitelju je dosuđena zatezna kamata koja teče od 16. u svakom pojedinom mjesecu za protekli mjesec do isplate, sukladno odredbi članka 29. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15; dalje: ZOO) i članka 92. stavka 3. ZR.

23. S obzirom da je sud u dovoljnoj mjeri utvrdio činjenično stanje radi donošenja odluke u ovoj pravnoj stvari, to nije provodio daljnje dokaze kao nepotrebne i neodlučne.

24. Tužitelju je temeljem čl. 154. st. 1. i 155. ZPP-a priznat trošak parničnog postupka, a koji trošak se sastoji od troška zastupanja po punomoćniku u osobi odvjetnika, te je odmjeren sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

25. Tužitelju je priznat trošak sastava tužbe – 750,00 kn (Tbr. 7/1), sastava podnesaka od 6.7.2021. i 31.3.2022. - svaki po 750,00 (Tbr. 8/1), pristupa na ročište – 750,00 kn (Tbr. 9/1) i podneska radi dvojnog iskazivanja – 187,50 kn (Tbr. 8/3), što uz 25% PDV-a (796,88 kn) ukupno iznosi 3.984,38 kn.

26. Tužitelju je na dosuđeni parnični trošak priznata i kamata koja teče od presuđenja do isplate temeljem čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12, 93/14 i 73/17) po stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO-a.

27. Tužiteljev zahtjev za naknadom troška pristupa na ročište za objavu odbijen je jer u smislu čl. 335. ZPP-a otpravak presude može preuzeti u pisarnici suda ili putem e-Oglasne ploče, pa taj trošak nije bio potreban za vođenje spora (čl. 155. st. 1. ZPP-a). Osim toga, tužitelj nije ni pristupio na ročište za objavu.

28. Zahtjev tuženika za naknadom parničnog troška odbijen je jer je izgubio spor (čl. 154. st. 1. ZPP-a).

Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu 1. prosinca 2022.

Sutkinja: Lucija Miše, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana. Žalba se podnosi pisano putem ovog suda nadležnom Županijskom sudu.

DNA:

1. Punomoćniku tužitelja

2. Punomoćniku tuženika