REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 4511/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, Goranke Barać – Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Damira Kontreca člana vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice LČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Pero Tolić, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika IČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koga zastupa punomoćnik Mirko Kozina, odvjetnik u Splitu, radi iseljenja i predaje u posjed, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru, poslovni broj Gž-996/2021-10 od 1. lipnja 2022. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ps-31/20 od 10. svibnja 2021., na sjednici održanoj 30. studenoga 2022.,
r i j e š i o j e :
Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije odbacuje se.
Obrazloženje
1. Tuženik je u prijedlogu za dopuštenje revizije Vrhovnom sudu Republike Hrvatske predložio dopustiti reviziju protiv presude Županijskog suda u Zadru, poslovni broj Gž-996/2021-10 od 1. lipnja 2022. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ps-31/20 od 10. svibnja 2021., ističući pet pravnih pitanja koja smatra važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
2. Na prijedlog nije odgovoreno.
3. Prijedlog za dopuštenje revizije nije dopušten.
4. Tuženik navodi da prijedlog za dopuštenje u osnovi podnosi jer je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku došlo do težih povreda odredaba parničnog postupka čime su tuženiku povrijeđena temeljna ljudska prva zajamčena Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Navedeni razlog za dopuštenje revizije u čl. 385 a Zakona o parničnom postupku unesen je čl. 62. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 80/22, dalje: ZID ZZK) koji je stupio na snagu 19. srpnja 2022., dok je u prijelaznim i završnim odredbama ZID ZZK propisano da će se postupci pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršiti primjenom odredbi Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 70/19, dalje: ZPP/19), a iznimno odredbe članaka 58. do 73. toga Zakona o reviziji primjenjivat će se i na sve postupke u tijeku u kojima do stupanja na snagu ovoga Zakona nije donesena drugostupanjska odluka. Međutim, obzirom da je u konkretnom slučaju postupak pokrenut 26. travnja 2016., a drugostupanjska presuda je donesena 1. lipnja 2022., dakle prije stupanja na snagu ZID ZZK, to je odluku o prijedlogu za dopuštenje revizije potrebno donijeti primjenom odredbi ZPP/19.
5. Dakle, prema odredbi čl. 385 a st. 1. ZPP/19 Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako se može očekivati odluka o nekom pravnom pitanju koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, a osobito:
- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem odluka suda drugog stupnja odstupa od prakse revizijskog suda, ili
- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem nema prakse revizijskog suda, pogotovo ako sudska praksa viših sudova nije jedinstvena, ili
- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem sudska praksa revizijskog suda nije jedinstvena, ili
- ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskoga suda temelji na tom shvaćanju, ali bi - osobito uvažavajući razloge iznesene tijekom prethodnoga prvostupanjskoga i žalbenoga postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnoga suda Republike Hrvatske, Europskoga suda za ljudska prava ili Suda Europske unije - trebalo preispitati sudsku praksu.
6. Prema odredbi čl. 387. st. 3. ZPP/19 u prijedlogu stranka mora određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg predlaže da joj se dopusti podnošenje revizije te određeno izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno u smislu odredaba čl. 385.a st. 1. ovoga Zakona. Ako se prijedlog za dopuštenje revizije podnosi zbog različite prakse viših sudova, stranka je uz prijedlog dužna dostaviti odluke sudova na koje se poziva ili ih određeno naznačiti.
7. U prijedlogu za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude tuženik ističe slijedeća pitanja:
"1. Postupaju li prvostupanjski sud i drugostupanjski sud arbitrarno kad odlučuju o zahtjevu za iseljenje iz nekretnine koja je u izvanknjižnom (predmnijevanom) vlasništvu tuženika, a za koju je istovremeno tuženik pokrenuo parnicu radi utvrđenja svog prava vlasništva, baš na toj nekretnini?
2. Može li pravni sljednik samo jednog dijela samostalne cjeline oporučnog nasljednika (kao tužitelj) koji se samo greškom suda upisao u zemljišne knjige kao cjeline (svih samostalnih uporabnih dijelova nekretnine) postati vlasnik čitave nekretnine?
3. Jesu li niže stupanjski sudovi bili ovlašteni nastaviti postupak za iseljenje iz nekretnine ako je tuženik zajedno sa ostalim suvlasnicima pokrenuo parnični postupak radi utvrđenja prava vlasništva upravo na nekretnini koja je predmet postupka?
4. Može li sud utemeljiti svoju odluku na dokazima koje je sud utvrdio u nekom drugom postupku (u konkretnom slučaju - u postupku koji se vodio pred istim sudom pod poslovnim brojem P-198/07, a u kojem postupku se nije odlučivalo o tome, tko ima jače pravo na vlasništvo), koji se temelji na drugoj činjeničnoj odnosno pravnoj osnovi?
5. Može li tužiteljica koja je samo greškom suda upisana u zemljišne knjige kao vlasnica svih samostalnih uporabnih dijelova nekretnine sa uspjehom uspjeti u parnici za iseljenje iako je tuženik istovremeno podnio tužbeni zahtjev za utvrđenje prava vlasništva baš tog dijela nekretnine?"
8. Što se tiče postavljenih pitanja, uz to što su ta pitanje usko vezana za činjenične okolnosti konkretnog slučaja, tuženik u prijedlogu za dopuštenje revizije nije naveo niti valjane razloge zbog kojih smatra da su ona važna za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, u smislu citirane odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP/19. Naime u prijedlogu za dopuštenje revizije je iznesena tvrdnja da je u konkretnom slučaju riječ o pitanjima o kojima revizijski sud nije zauzeo shvaćanje, ali nije dokumentirano da bi o tim pitanjima viši sudovi imali različitu praksu, već se tuženik poziva na pogrešnu primjenu materijalnog prava i bitne povrede odredaba parničnog postupka, a što nije predmet odlučivanja u povodu prijedloga za dopuštenje revizije.
9. Stoga, pitanja iz prijedloga nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu jer s obzirom na to kako su formulirana i situaciju u ovome predmetu, Vrhovni sud Republike Hrvatske u odnosu na osporenu odluku nema razloga ujednačavati primjenu prava i preispitivati sudsku praksu.
10. Slijedom navedenog, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za postupanje revizijskog suda propisane odredbom čl. 385.a st. 1. ZPP/19 i dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude, valjalo je, na temelju odredbe čl. 392. st. 1. i 6. u vezi s čl. 387. st. 5. ZPP/19, riješiti kao u izreci.
Zagreb, 30. studenoga 2022.
Predsjednica vijeća:
Mirjana Magud
