K-921/2020

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu Katarini Peršen, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanja Maje Šarić kao zapisničara, u kaznenom postupku protiv optužene J. R. B. zbog protupravnog djela zakonskog obilježja kaznenog djela iz članka 315. stavak 1. Kaznenog zakona(„Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21 – u daljnjem tekstu: KZ/11), u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Splitu broj KO-DO-4249/20, nakon održane javne rasprave ..., …, uz prisutnost optužene, branitelja po sl.dužnosti

H. B., odvj. u Splitu, zastupnika optužbe zamjenika ODO-a u Splitu A. A., a objavljene …

p r e s u d i o  j e

Na temelju članka 554. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br.:152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda RH, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22 - dalje u tekstu: ZKP/08),

u t v r đ u j e  s e

da je:

optužena J. R. B., OIB: …, kćer pok. I. i N. R.

B. rođ. G., rođena ... u ..., s prebivalištem u …, …, državljanka R. H., po zvanju profesorici vjeronauka, po zanimanju medicinskoj sestri, u mirovini, neudana, majka jednog punoljetnog djeteta, sa završenim T. fakultetom u … srednjih imovinskih prilika, vlasnici stana na adresi prebivališta, bez čina, neodlikovana, neosuđivana,

- ... oko … sati u …, ispred stambene zgrade na

adresi …, u stanju shizoafektivne psihoze zbog koje nije mogla shvatiti značenje svog postupanja niti vladati svojom voljom, u nakani da napadne policijske službenike Policijske postaje K. P. V. i J. U., koji su intervenirali povodom

dojave o oštećivanju imovine i narušavanja javnog reda i mira, u njihovom pravcu bacila najmanje tri kamena težine oko 3 kg, uz riječi "i policiju ste zvali, sad će i oni dobit' svoje", pogodivši pritom kamenom J. U. u podlakticu lijeve ruke, dok se P.

V. uspio izmaknuti i izbjeći udarce.

II. Dakle, silom i prijetnjom uporabe sile, napala policijske službenike kada obavljaju službenu dužnost, čime je počinila protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela protiv službene dužnosti – napad na službenu osobu – djelo opisano u čl. 315. st. 1. Kaznenog zakona(„Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 – dalje u tekstu KZ/11) u vezi sa čl. 24. st. 2. KZ/11.

III. Na temelju čl. 554. st. 1. ZKP/08, utvrđuje se da je optužena J. R. B. protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela protiv službene dužnosti – napad na službenu osobu – djelo opisano u čl. 315. st. 1. KZ/11 u vezi sa čl. 24. st. 2. KZ/11 počinila u stanju neubrojivosti.

IV. Na temelju čl. 554. st. 1. ZKP/08. određuje se optuženoj J. R. B. psihijatrijsko liječenje na slobodi u trajanju od … mjeseci te se upozorava optužena da će psihijatrijsko liječenje na slobodi biti zamijenjeno prisilnim smještajem u psihijatrijsku ustanovu ako do dana određenog rješenjem o upućivanju u psihijatrijsku ustanovu ne započne liječenje na slobodi.

V. Na temelju čl. 148. st. 1., u vezi s čl. 145. st. 2. t. 1. i 6. ZKP/08, optužena J. R. B. dužna je podmiriti troškove ovog kaznenog postupka u ukupnom iznosu od …, što preračunato u eure prema fiksnom tečaju

konverzije … iznosi …, od čega se iznos od … kuna odnosi na trošak provedenog psihijatrijskog vještačenja, … … na troškove prijevoza svjedoka J. U., a iznos od … predstavlja paušalnu svotu.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podnijelo je … optužnicu broj KO-

DO-4249/20 od …, protiv optužene J. R. B., zbog kaznenog djela

iz članka 315. stavka 1. KZ/11, sa zahtjevom da se utvrdi da je ista djelo počinila u stanju neubrojivosti te da joj se odredi psihijatrijsko liječenje na slobodi sukladno odredbi čl. 51. st. 2. Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama („Narodne novine“ b.76/14).

2. Rasprava je održana …. obzirom je sukladno članku 552. stavak 2.

ZKP/08. sudski vještak dr. S. B. neposredno pred započinjanje rasprave utvrdila da je optužena sposobna shvatiti prirodu i svrhu kaznenog postupka, razumjeti pojedine procesne radnje i njihove posljedice, sporazumjevati se s braniteljem i davati mu upute, aktualno je raspravno sposobna.

3. Prilikom očitovanja na upit je li počinila protupravno djelo optužena je navela kako će se braniti šutnjom.

4. Na raspravi je ispitan vještak dr. S. B. koje ja navela kako ostaje u cijelosti pri svom nalazu i mišljenju izrađenog .... po nalogu ODO Split. Na upit zastupnice optužbe vještakinja navodi da postoji i dalje vrlo mala vjerojatnost da bi ispitanica zbog težih duševnih smetnji zbog kojih je nastupila njena neubrojivost mogla ponovno počiniti kazneno djelo, a za otklanjanje te opasnosti dovoljno je nastaviti njeno psihijatrijsko liječenje na slobodi koje ista uredno provodi.

5. U dokazne svrhe pregledani i pročitani su: nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje za psihijatriju dr. S. B. od .... (list 51-56 spisa), obrazac prijave pacijenta J. R. B. u Z. za hitnu medicinu S.-dalmatinske županije,

Ispostavi hitne medicine … (list 6 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedoka – oštećenika P. V. (list 89-92 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedoka – oštećenika J. U. (list 93-94 spisa).

6. Optužena se branila šutnjom.

7. Iskazi svjedoka-oštećenika P. V. i J. U. su pročitani obzirom su stranke bile suglasne s njihovim čitanjem, stoga kako su u svojim iskazima detaljno i okolnostno opisali sami događaj sud nije našao nužnim da ih se poziva i ispituje na raspravi. Oba svjedoka iskazuju da su pol.službenici PP K, a inkriminirane zgode su intervenirali povodom dojave o oštećenju imovine, narušavanja javnog red i mira, a optužena je prilikom njihove intervencije u njihovom pravcu bacila najmanje 3 kamena težine oko 3 kg, uz riječi "i policiju ste zvali, sad će i oni dobit' svoje", pogodivši pritom kamenom J. U. u podlakticu lijeve ruke, dok se P. V. uspio izmaknuti

i izbjeći udarce.

8. Nadalje, iz nalaza i mišljenja o provedenom psihijatrijskom vještačenju optužene, sačinjenog po stalnoj sudskoj vještakinji S. B. proizlazi da se radi o osobi koja boluje od shizoafektivne psihoze, koja dijagnoza je teža duševna smetnja pa je u vrijeme počinjenja kaznenog djela bila neubrojiva. Također, postoji vjerojatnost da zbog ove teže duševne smetnje počini teže kazneno djelo, ali je za otklanjanje te opasnosti dovoljno njezino liječenje na slobodi, koje imenovana uredno provodi.

9. Stranke nisu imale primjedbi na provedeni dokazni postupak niti daljnjih dokaznih prijedloga, te je stoga pregledan izvadak iz kaznene evidencije za optuženu.

10. Obzirom je optužena kod očitovanja navela kako se brani šutnjom sud je utvrdio činjenično stanje na temelju detaljnih i okolnosnih iskaza ispitanih svjedoka oštećenika

V. i U. pol.službenika PP K. Iskaze oštećenika-svjedoka je ovaj sud smatrao vjerodostojnim ne nalazeći razloga za iznošenjem nestine. Njihove iskaze je cijenio logičnim i uvjerljivim.

U odnosu na odredbu pod točkom II.

11. Nakon što je utvrđeno činjenično stanje kako je i navedeno u optužnici odnosno izreci ove presude sud nalazi utvrđenim da je optužena počinila protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela protiv službene dužnosti – napad na službenu osobu

– djelo opisano u čl. 315. st. 1. Kaznenog zakona u vezi sa čl. 24. st. 2. KZ/11. Uvijek kada se radi o ovakvim kaznenim postupcima, kada je potrebno dati razloge o tome postoji li svijest o protupravnosti, te je li počinitelj postupao s namjerom, potrebno je prije svega voditi računa o tome da se radi o kaznenom postupku koji se vodi prema optuženiku s duševnim smetnjama. Stoga sva ona uobičajena pitanja i dokazi koji se izvode u cilju utvrđivanja svijesti o protupravnosti, o elementima namjere, treba promatrati na jedan objektivan način. Očito je, nema nikakve dvojbe, da se počinitelj protupravnog djela, kod kojeg postoje duševne smetnje, nalazi u specifičnom položaju, bez ikakve dvojbe postoje okolnosti koje utječu na sposobnost njegovog rasuđivanja, na mogućnost vladanja svojom voljom i upravljanja postupcima.

11.1. Upravo zbog toga, Zakon o kaznenom postupku i kaže da se u konkretnom slučaju utvrđuje je li optuženik počinio kazneno djelo ili nije. Kod utvrđivanja ovih objektivnih pokazatelja treba ponašanje optuženika usporediti s ponašanjem prosječne osobe, prosječne po svojim intelektualnim mogućnostima, te prosječne po načinu ponašanja u konkretnoj situaciji. Takve objektivne parametre, koji se mogu pripisati ponašanju prosječne osobe, treba prosuđivati sa stajališta postoji li svijest o protupravnosti, jesu li ostvareni elementi namjere.

11.2. Za postojanje kaznenog djela protiv službene dužnosti – napad na službenu osobu iz članka 315. stavka 12. KZ/11 je od odlučnog značaja je li došlo do napada na službenu osobu. U konkretnom slučaju pol.službenici P. V. i J. U.

djeltanici P. postaje K. su intervenirali povodom dojave o oštećivanju imovine i narušavanja javnog reda i mira, optužena je u njihovom pravcu bacila najmanje tri kamena težine oko 3 kg, uz riječi "i policiju ste zvali, sad će i oni dobit' svoje", pri čemu je pogodila kamenom J. U. u podlakticu lijeve ruke, dok se P. V. uspio izmaknuti i izbjeći udarce.

11.3. U konkretnom slučaju kada prosječna odrasla osoba pol.službenika koji interveniraju povodom dojave o oštećivanju imovine i narušavanja javnog reda i mira, u njihovom pravcu baca tri kamena težine oko 3 kg uz riječi da će i policija dobiti svoje, onda se objektivno može zaključiti da je takva osoba svjesna protupravnosti svog ponašanja, da je svjesna da s takvim postupanjem napada službene osobe, te u cijelosti ostvarila u protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela protiv službene dužnosti – napad na službenu osobu – djelo opisano u čl. 315. st. 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br.125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 i 126/19 – u daljnjem tekstu:KZ/11), u vezi sa čl. 24. st. 2. KZ/11 pa ovaj sud smatra kako je opravdano prihvatiti i takvu pravnu kvalifikaciju. Primijenjen je Kazneni zakon koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja kaznenog djela.

U odnosu na odredbu pod točkom III.

12. Što se tiče ubrojivosti optuženika, od samog početka postupka bilo je očito da kod optuženika postoje značajne duševne smetnje. To bi proizlazilo već iz psihijatrijskog vještačenja. Dovoljno je kazati da prema zaključku psihijatrijskog vještačenja dr. B. proizlazi da se radi o osobi koja boluje od shizoafektivne psihoze, koja dijagnoza je teža duševna smetnja pa je u vrijeme počinjenja kaznenog djela bila neubrojiva. Također, postoji vjerojatnost da zbog ove teže duševne smetnje počini teže kazneno djelo, ali je za otklanjanje te opasnosti dovoljno njezino liječenje na slobodi, koje imenovana uredno provodi.

12.1. Dakle, optužena je u vrijeme počinjenja kaznenog djela bila neubrojiva, pa je stoga ovaj sud i donio odluku pod III izreke ove presude kojim se ta bitna činjenica smatra utvrđenom. Nadalje stalni sudski vještak dr. B. u svome vještačenju navodi kako postoji i dalje vjerojatnost da bi optužena zbog težih duševnih smetnji zbog kojih je i nastupila njena neubrojivost mogla ponovno počiniti teže kazneno djelo. Dr. B. navodi kako bi joj za otklanjanje te opasnosti bilo dovoljno njezino liječenje na slobodi, koje imenovana uredno provodi.

12.2. S obzirom na utvrđene činjenice sud je zaključio da je optužena u inkriminiranom vremenu počinila u protupravno djelo zakonskog obilježja kaznenog djela protiv službene dužnosti – napad na službenu osobu – djelo opisano u čl. 315. st. 1. KZ/11., kako je to opisano u izreci i to u stanju neubrojivosti postupila na način kako je to činjenično opisano u izreci.

12.3. Obzirom na ovakve rezultate dokaznog postupka sud je postupajući u skladu s člankom 554. stavak 1. ZKP/08. najprije donio presudu kojom se utvrđuje da je optužena u stanju neubrojivosti počinila protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela protiv službene dužnosti – napad na službenu osobu – djelo opisano u čl. 315. st. 1. KZ/11.

12.4. Stoga je na temelju članka 554. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku, utvrđeno da je optužena J. R. B. protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenih djela protiv službene dužnosti – napad na službenu osobu – djelo opisano u čl. 315. st. 1. Kaznenog zakona, sve uz primjenu članka 24. stavak 2. Kaznenog zakona, počinila u stanju neubrojivosti.

U odnosu na odredbu pod točkom IV.

13. Na temelju čl. 554. st. 1. ZKP/08. optuženoj J. R. B. određeno je psihijatrijsko liječenje na slobodi u trajanju od … mjeseci.

13.1. Naime, na temelju mišljenja vještaka dr. B. utvrđeno je kako postoji i dalje vjerojatnost da bi optužena zbog težih duševnih smetnji zbog kojih je i nastupila njena neubrojivost mogla ponovno počiniti teže kazneno djelo te da je za otklanjanje te opasnosti dovoljno njeno liječenje na slobodi. Ujedno optužena je upozorena da će biti prisilno smještena u psihijatrijsku ustanovu ako do dana određenog rješenjem o upućivanju u psihijatrijsku ustanovu ne započne liječenje na slobodi.

U odnosu na odredbu pod točkom V.

14. Odluka o troškovima postupka donijeta je uzimajući u obzir složenost i trajanje ovog postupka, kao i imovinske prilike optužene koje su takve da će optužena moći podmiriti troškove postupka.

14.1. Naime, optužena je vlasnica stana, prema podacima koje je sama dala je srednjeg imovnog stanja, te je sud mišljenja da može naknaditi troškove postupka bez ugroze svoje egzistencije. Stoga, sud je na temelju članka 148. stavka 1. ZKP/08 optuženoj naložio da podmiri troškove ovog kaznenog postupka u svoti od … kuna. Ta svota se odnosi na … kuna troška

vještačenja po vještaku dr. S. B., iznos od … kuna na ime

troškove prijevoza svjedoka J. U., te paušalnu svotu … kuna.

U Splitu 30. studenoga 2022.

SUDAC

Katarina Peršen, v.r.

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi u dovoljnom broju primjerka ovom sudu. O žalbi odlučuje Županijski sud.