REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 1330/2019-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Mirjane Magud predsjednice vijeća, Goranke Barać - Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Damira Kontreca člana vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice M. H. iz K., OIB: …, zastupane po punomoćniku I. M., odvjetniku u Z., protiv tuženice Republike Hrvatske, Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, Z., OIB: …, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Karlovcu, Građansko – upravnom odjelu, radi utvrđenja diskriminacije i naknade štete, odlučujući o reviziji tužiteljice izjavljene protiv presude Županijskog suda u Splitu, poslovni broj: Gž R-236/2018-2 od 18. listopada 2018. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj Pn-107/2016- 18 od 8. prosinca 2017., na sjednici vijeća održanoj 30. studenoga 2022.,
p r e s u d i o j e :
Revizija tužiteljice se odbija.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Županijskog suda u Splitu, poslovni broj: Gž R-236/2018-2 od 18. listopada 2018. odbijena je žalba tužiteljice i potvrđena presuda Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj Pn-107/2016-18 od 8. prosinca 2017., kojom je, u točki I. izreke, odbijen tužbeni zahtjev koji glasi:
"I. Utvrđuje se da se tuženik Republika Hrvatska, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, oglušilo na Zahtjev tužiteljice M. H. za davanjem mišljenja o statusu direktora Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka i pitanja da li je isti državni dužnosnik i obveznik dostave imovinske kartice u smislu Zakona o sprečavanju sukoba interesa, a potom je protiv tužiteljice M. H. pokrenuo postupak u kojem je donio Odluku SI-19/13 od 20.06.2013.g. kojom je tužiteljici naložio razrješenje situacije sukoba interesa i kaznio ju novčanom kaznom u iznosu od 7.000,00 kn, čime je povrijedio njezino pravo na jednako postupanje na osnovi društvenog položaja, u odnosu na osobe istog društvenog položaja kao i tužiteljica.
II. Nalaže se tuženiku Republika Hrvatska, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa na ime nematerijalne štete isplatiti tužiteljici M. H. iznos od 90.000,00 kuna zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 30.03.2016.g. po stopi od 8,14% godišnje, dok će se u slučaju promjena, zakonska zatezna kamata obračunavat po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, koju prosječnu kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka prema čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, u roku od 15 dana.
III. Nalaže se tuženiku Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa na ime materijalne štete isplatiti tužiteljici M. H. iznos od 7.000,00 kuna zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog iznosa pa do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, za pet postotnih poena, a od 01.08.2015.g. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5 (pet) postotnih poena pa do isplate, i to:
- na iznos od 3.500,00 kn od 05.11.2013. pa do isplate
- na iznos od 3.500,00 kn od 03.12.2013. pa do isplate
IV. Nalaže se tuženiku da Presudu kojom je utvrđena povreda prava na jednako postupanje o svom trošku objavi u J. l., V. l. i P. d., u roku od 15 dana.
V. Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici prouzročeni parnični trošak.“
II. Nalaže se tužiteljici da tuženici naknadi parnični trošak u iznos od 6.750,00 kuna, u roku od 8 dana."
2. Protiv drugostupanjske presude reviziju je podnijela tužiteljica pobijajući je suštinski zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka te zbog pogrešne primjene materijalnog prava, a ukazujući na sporno materijalno pravno pitanje koje smatra važnim za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni. Tužiteljica predlaže da revizijski sud preinači pobijanu presudu u skladu s revizijskim razlozima ili da nižestupanjske presude ukine i predmet vrati na ponovno suđenje. Traži i naknadu troškova revizije.
3. Tuženica na reviziju nije odgovorila.
4. Revizija nije osnovana.
5. Prije svega valja reći da je prema odredbi čl. 23. Zakon o suzbijanju diskriminacije (“Narodne novine”, broj: 85/08 i 112/12), u antidiskriminacijskim sporovima revizija uvijek dopuštena. Stoga je ovaj sud reviziju tužiteljice cijenio kao reviziju iz čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13, 28/13 i 89/14
- dalje: ZPP), a u skladu s pravnim shvaćanjem zauzetim na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda broj: Su-IV-16/2021-8 održanoj 26. travnja 2021., prema kojem je u postupcima radi zaštite od diskriminacije iz čl. 17. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije (u kojima se ne primjenjuju odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku iz 2019.) dopuštena revizija iz čl. 382. st. 1. ZPP.
6.1. Neosnovano tužiteljica u reviziji opisno prigovara bitnoj povredi odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, u smislu da prvostupanjska presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, a što drugostupanjski sud nije sankcionirao pobijanom presudom, budući da obje nižestupanjske presude sadrže razloge o činjenicama odlučnim za ovaj spor, posebice u dijelu u kojem sudovi utvrđuju da je tuženica dokazala da diskriminacije nije bilo, a koji razlozi su jasni i međusobno ne proturječje, baš kao što o odlučnim razlozima nema proturječnosti između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i iskaza danih pred sudom i samih tih isprava odnosno iskaza, zbog čega nema bitne povrede odredaba parničnog postupka na koju se opisno ukazuje u reviziji.
6.2. Nadalje, drugostupanjski sud je, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv prvostupanjske presude, ocijenio sve žalbene navode koji su od odlučnog značaja i za iste dao valjane razloge, to nema ni bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi s odredbom čl. 375. ZPP.
7. I materijalno pravo je prilikom donošenja presude pravilno primijenjeno.
8. Tužiteljica smatra da su sudovi, na temelju pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja, izveli pogrešan zaključak kako se tuženica nije ogriješila o pravo tužiteljice na jednako postupanje, kada je ignorirala zahtjev tužiteljice za davanjem mišljenja u skladu sa čl. 6. Zakona o sprečavanju sukoba interesa („Narodne novine“ broj 26/11, 12/12, 126/12, 48/13 i 57/15, dalje: ZSSI) o tome je li ona obveznik postupanja po tom zakonu, te da je time tužiteljica diskriminirana po društvenom položaju u odnosu na druge dužnosnike kojima je tuženica takvo mišljenje dala i naknadno ih nije procesuirala i kaznila za eventualno učinjenu povredu.
9. Odluke sudova nižeg stupnja međutim tužiteljica revizijskim navodima nije dovela u sumnju. Stoga ovaj sud u svemu prihvaća razloge drugostupanjskog suda, zbog čega se u tom dijelu umjesto posebnog obrazloženja revizijski sud poziva na te razloge, a koji će, u skladu s odredbom iz čl. 396.a. st. 1. i 2. ZPP, biti objavljeni na internetskim stranicama suda.
10. Zbog navedenog ne postoje razlozi zbog kojih je revizija izjavljena pa je, na temelju odredbe čl. 393. ZPP, odlučeno je kao u izreci.
Zagreb, 30. studenoga 2022.
Predsjednica vijeća:
Mirjana Magud, v.r.
