Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž-805/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Karlovcu, u vijeću sastavljenom od sudaca, Vesne Stokrp predsjednice vijeća, Alenke Laptalo, člana vijeća i suca izvjestitelja, te Michala Danečeka, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja P. B.1 iz M., OIB:…, zastupan po punomoćnicima B. Š., N. T. i L. Š., odvjetnicima u P., protiv tuženice D. Š. pok. V. iz N. S., OIB: …, zastupane po punomoćniku Z. M., odvjetniku u M., radi predaje u posjed, povodom žalbe tužitelja podnesene protiv presude Općinskog suda u Metkoviću broj P-129/2022 od 12. listopada 2022., u sjednici vijeća održanoj dana 30. studenog 2022.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Metkoviću broj P-129/2022 od 12. listopada 2022.

II. Odbija se tužitelj sa zahtjevom za naknadu troškova u povodu žalbe.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom pod točkom I. izreke, odbijen je tužbeni zahtjev, koji glasi:" Nalaže se tuženici da tužitelju preda u suposjed prizemlje nekretnine u naravi stambene zgrade u K., koja se nalazi na adresi …, a koja nekretnina je položena u k.o. K., upisana u z.u. 766 kao kat.čest.300, te da mu nadoknadi parnične troškove u iznosu od 5.312,50 kn sa zakonskim zateznim kamatama po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3%-tna poena, koje kamate teku od presuđenja do isplate, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe."

Pod točkom II. izreke, naloženo je tužitelju da tuženoj naknadi parnične troškove u iznosu od 6.562,50 kn.

2. Prvostupanjsku presudu pobija tužitelj pravovremeno podnesenom žalbom zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Prigovara da je počinjena bitna povreda postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP, da je izreka u proturječju sa obrazloženjem, da nedostaju razlozi o odlučnim činjenicama, a oni koji su izneseni su nejasni i proturječni, da postoji proturječnost razloga sa sadržajem isprava koje se nalaze u spisu.Ističe da traži predaju u suposjed samo s osnova nasljedstva oca, temeljem rješenja o nasljeđivanju kojim je stekao suvlasništvo u 1/10 dijela.Smatra nejasnim na temelju čega se u presudi tvrdi da su stranke postigle dogovor, pa makar i prešutni, kada tužitelj ni sa kime nije postigao dogovor.Ukazuje da iz iskaza tuženice proizlazi da je kat kuće sagradio brat R. B., pa ako je tako, onda je nejasno što bi imala dijeliti sa bratom R., a još je manje jasno što bi tužitelj trebao dijeliti sa bratom, kada tužitelj od početka postupka ne spominje kat.Tvrdi da ugovor o doživotnom nije uopće sklopio R., već je ugovor sklopila tužena i njime stekla 6/10 dijela prizemlja kuće.Stoga smatra pogrešnim zaključak suda da tuženica s bratom R. ima 9/10 dijela, jer ona ima suvlasnički dio u prizemlju, a ne spori tužitelju 1/10.Stoga u žalbi zaključuje da tužiteljeva 1/10 dijela egzistira u pogledu cijele nekretnine, odnosno prizemlja.Predlaže drugostupanjskom sudu da prihvaćanjem žalbe pobijanu presudu preinači na način da usvoji tužbeni zahtjev u cijelosti, ili da presudu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.Traži trošak žalbe.

3. Odgovor na žalbu je podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Prvostupanjska presuda nije zahvaćena bitnim povredama odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. Zakona o parničnom postupku ( NN 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 28/13, 70/19 i 80/22 – dalje: ZPP), na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti primjenom članka 365. stavak 2. tog Zakona.

6. Presuda nije zahvaćena bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP, na koju se poziva žalba.Izreka presude je jasna i razumljiva, ne proturječi razlozima koji sadrže potpune, jasne i određene razloge o svim odlučnim činjenicama koji nisu međusobno proturječni, niti o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.U obrazloženju presude izloženi su zahtjevi stranaka, njihovi navodi o činjenicama na kojima se zahtjevi temelje, navedeni bitni dokazi kojima su utvrđene činjenice koje formiraju činjenično stanje, a tako utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud je doveo u vezu sa konkretnim normama materijalnog prava.

7. U ovom predmetu tužitelj, kao jedan od suvlasnika stambene zgrade, traži od tužene kao drugog suvlasnika, predaju u suposjed prizemlja stambene zgrade.

8. Iz nespornih činjenica i isprava koje se nalaze u spisu proizlazi:

- da je u ostavinskom postupku iza oca stranaka pok. V. B., umrlog 7. veljače 2006., rješenjem o nasljeđivanju broj O-38/06 24. ožujka 2006., predmetna kuća kao izvanknjižno vlasništvo ostavitelja raspoređena zakonskim nasljednicima, i to: tužitelju u 1/10 dijela, tuženoj u 2/10 dijela, bratu stranaka R. B. u 1/10 dijela, te majci stranaka, sada pokojnoj P. B.2 u 6/10 dijela,

- da je majka stranaka za života otuđila svoj suvlasnički dio od 6/10 dijela ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju od 2. svibnja 2006., sklopljenim sa tuženom i sinom R. B., kao davateljima uzdržavanja, sastavljen u formi javnobilježničke isprave javnog bilježnika M. P. u M. pod posl. brojem OU-126/06,

- da je kat kuće u posjedu R. B., brata stranaka, dok je sporno prizemlje u posjedu tužene.

9. U činjeničnoj osnovi tužbe, tužitelj je naveo da je suvlasništvo kuće stekao nasljeđivanjem oca, da je izvjesno vrijeme zajedno sa tuženicom koristio prizemlje kuće, da mu tuženica brani pristup u prizemlje, iako je smrću majke stekao nasljednički suposjed prizemlja temeljem članka 17. Zakona o nasljeđivanju ( NN 48/03, 163/03 i 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19 dalje: ZN ).U odnosu na kat kuće u tužbi tvrdi da kat koristi brat R. prema postignutom dogovoru.

10. Temeljem stranačkih iskaza i iskaza u postupku saslušanih svjedoka (N. B. i M. T. ), prvostupanjski sud je utvrdio da je između suvlasnika još za života majke stranaka postignut sporazum prema kojem brat R. koristi kat kuće, majka sa tuženom prizemlje, a tužitelj ostavu i garažu.Kod činjenice da je suvlasnički dio pokojne majke iznosio 6/10, tužene 2/10 i brata stranaka R. B. 1/10, pravilnost utvrđenja o postojanju realiziranog sporazuma suvlasnika za života majke nije dovedena u pitanje žalbenim tvrdnjama da tužitelj nije sudjelovao u tom sporazumu.Prema odredbi članka 42. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, donošenje odluke suvlasnika o podjeli posjeda i/ili izvršavanju vlasničkih ovlasti posao je redovite uprave, a prema odredbama članka 40. stavak 1. i 2. ZV, o poslovima koji se tiču samo redovitoga upravljanja stvarju odlučuju suvlasnici većinom glasova, time da se većina glasova računa po suvlasničkim dijelovima, a ne broju suvlasnika.

11. Tužitelj je na ročištu od 1. listopada 2022., naveo da je njega i brata podijelio za života otac tako da bratu pripadne kat kuće, a tužitelju prizemlje, da je za između njega i brata postojao dogovor da majka koristi prizemlje kuće što je usuglašeno s ocem, ali da nikakve dogovore u vezi prizemlja nije imao sa tuženom.Činjenica da se nakon smrti majke, tužitelj ne slaže sa postojećim sporazumom o izvršavanju posjeda prizemlja, ne može izmijeniti sporazum suvlasnika postignut još 2006., nakon smrti oca stranaka.Odlučivanje o izmjenama i opozivu prijašnje odluke suvlasnika o podjeli posjeda i izvršavanju vlasničkih ovlasti, posao je redovite uprave o kojem odlučuju suvlasnici čiji suvlasnički dijelovi čine većinu ( članak 42. stavak 2. ZV ).Tužitelj koji je suvlasnik u 1/10 dijela predmetne kuće, ne može izmijeniti postojeći sporazum o načinu izvršavanja posjeda postignut između suvlasnika čiji suvlasnički dijelovi čine većinu.Sporazum o izvršavanju posjeda iz 2006 godine, ne može se mijenjati jednostranim odustankom jednog od suvlasnika čiji suvlasnički dio ne čini većinu.Podnošenjem tužbe u ovom sporu iz članka 46. stavak 1. ZV, kojom tužitelj kao suvlasnik u 1/10 dijela traži zaštitu suposjeda, ne može se opozvati postojeći sporazum o podjeli posjeda i izvršavanju vlasničkih ovlasti ( u tom smislu odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev 2384/1998 od 18. travnja 2000.).Tužitelj je kao suvlasnik 1/10 dijela, vezan sporazumom suvlasnika realiziranim 2006. godine.

12. Smrću majke tužitelj nije stekao nasljednički posjed prizemlja.Na nasljednike prelazi samo posjed koji je ostavitelj imao u pogledu predmeta ostavine.Prema odredbi članka 5. stavak 3. Zakona o nasljeđivanju ( NN 48/03, 163/03 i 35/05, 127/13, 33/15, dalje: ZN ), ostavina se sastoji od svega što je bilo ostaviteljevo u trenutku njegove smrti.Obzirom da majka stranaka u trenutku smrti nije bila suvlasnica predmetne kuće, jer je valjanim ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju za života otuđila svoj suvlasnički dio, njezin suvlasnički dio od 6/10 ne ulazi u ostavinu, pa tužitelj smrću majke nije stekao nasljednički posjed prizemlja.S osnove zakonskog nasljeđivanja majke tužitelj nema valjanu osnovu i zakoniti način stjecanja suposjeda prizemlja dijela kuće.Tužitelj nije predmnjevani suvlasnik iz osnove nasljeđivanja majke, pa mu po toj osnovi ne pripada pravo na zaštitu suposjeda iz članka 166. u vezi članka 46. stavak 1. ZV.

13. Iz ovih razloga je ovaj sud, ne nalazeći osnovanim žalbene navode, niti našavši da postoje razlozi na koje pazi po službenoj dužnosti, temeljem članka 368. ZPP, žalbu odbio kao neosnovanu i potvrdio prvostupanjsku presudu.

14. Budući tužitelj nije uspio sa žalbom, temeljem članka 166. stavak 1. ZPP, odbijen je sa zahtjevom za naknadu troškova u povodu žalbe.

U Karlovcu, 30. studenog 2022.

Predsjednik vijeća:

Vesna Stokrp,v.r.