Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Zadar, Borelli br.9

Poslovni broj: 44 P-1507/2020-19

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, po sutkinji toga suda Nediljki Dereta, u pravnoj stvari tužiteljice J. S. G., I., G., V. G. …, OIB:…, zastupana po punomoćniku A. B., odvjetniku u B., protiv tuženika pod 1) Republike Hrvatske, zastupane po zakonskom zastupniku ODO-GUO u Zadru radi brisanja, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 22. studenog 2022., u nazočnosti punomoćnika tužiteljice A. B. i punomoćnice zz. tuženice K. P., više državnoodvjetničke savjetnice, te objave 30. studenog 2022.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„ Na nekretnini č.zem.412/231 iz zk. ul. … k.o. D. nalaže se brisnaje založnog prava ,uknjiženog na temelju rješenja Općinskog suda u Zadru posl.br.31 OVR-212/2020 od dana 29.04.2020. u korist Republike Hrvatske ,Ministarstvo financija,Porezne uprave, Područnog ureda Zadar na teret navedene nekretnine što je tužena dužna trpjeti ,koje brisanje će provesti Zemlišnoknjižni odjel Općinskog suda u Zadru“

II. Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženici parnični trošak u iznosu od 4.500,00 kuna, /447,94 eura (tečaj 7,53450) u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.

Tužiteljica u tužbi zaprimljenoj pred ovim sudom 14. rujna 2020. navodi da

se obratila tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora. Navedeni zahtjev kod tuženika je zaprimljen 5. lipnja 2020. pod brojem N-DO-73/20. Do današnjeg dana tužiteljica nije dobila nikakav odgovor. U zk. ul…. k.o. D. upisana je č.zem. 412/231.Uvidom u C list–teretovnica proizlazi: Uknjižba, založno pravo, rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj: 31 Ovr -212/2020-2 od 29.4.2020, prava na temelju ovršne isprave–rješenja o ovrsi predlagateljice osiguranja Republike Hrvatske, Ministarstva financija-Porezne uprave, Područnog ureda Zadar, Klasa:

UP/I-415-02/2017-001/00166, Urbroj: 513-007-13/2019-04 od 2. travnja 2019. Radi osiguranja novčane tražbine predlagateljice osiguranja prema protivnici osiguranja na ime poreza i drugih javnih davanja u iznosu od 50.068,38 kuna (glavnica u iznosu od 32.809,36b kuna i zakonske zatezne kamate u iznosu od 17.259,02 kuna zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na iznos glavnice teče od 24. lipnja 2019. po stopi od 6,54 % godišnje od 1. srpnaj 2019. do 31.prosinca 2019. po stopi od 6,30 od 1. siječnja 2020. po stopi od 6,11, a u slučaju promjene prema stopi koja se određuje za svako polugodište,uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena pa do isplate te radi osiguranja troškova ovog postupka osiguranja u iznosu od 1.000,00 kuna na teret čest. tzem. 412/231, neplodno površine za 5760/28800 dijela za korist Republika Hrvatska, Ministarstvo Financija –Porezna uprava, Područni ured Zadar. Tužiteljica je vlasnica i posjednica č.zem. 412/231 k.o. D.. Tužiteljica je vlasništvo predmetne nekretnine stekla od svoje majke M. M. temeljem darovnog ugovora , a koji ugovor je ovjeren kod javnog bilježnika E. B. iz Z. pod brojem Ov-7459/2019. Majka od tužiteljice M. M. je vlasništvo predmetne nekretnine stekla od svoje majke pok. A. P. ud. pok. S. P.. Na predmetnoj nekretnini nalazi se nekretnina te je u pogledu navedene kuće ishodovano rješenje o izvedenom stanju. Tužiteljica i njezin brat D. G.. u pogledu č.zem. 412/231 (vlasništvo tužiteljica) i č.zem 412/230 sve k.o. D. (vlasništvo njezina brata) pred OS Zadar Z.k. odjel pokrenuli su pojedinačno ispravni postupak u 11. mjesecu 2019. Navedeni postupak je u tijeku te se vodi pod brojem Z-20137/2019 te je u zk. ul. … k.o. D. izvršena zabilježba otvaranja navedenog postupka. U PI … k.o. D. u pogledu predmetne nekretnine majka od tužiteljice je upisana kao suposjednik. Međutim navedeno nije točno. Prednica tužiteljice je na predmetnoj kući izgradila kuću te je ista sa svih strana omeđena starim betonskim zidovima. Tužiteljica je zajedno s bratom D. G. pred Općinskim sudom u Zadru P-866/20 pokrenula postupak radi rješavanja. Nadalje, tužiteljica navodi da kad riješi svoje vlasništvo njezina će nekretnina biti opterećena „dugom“ kojega ista nije napravila. Stoga je ista prisiljena ustati ovom tužbom te predlaže da naslov donese presudu kao u izreci.

2. U odgovoru na tužbu tuženica Republika Hrvatska navodi da se u cijelosti protivi činjeničnim navodima tužbe i postavljenom tužbenom zahtjevu. Tužiteljica tužbenim zahtjevom traži brisanje založnog prava na kat. čest.423/231 k.o. D.. Općinski sud u Zadru Zemljišnoknjižni odjel je na temelju rješenja Općinskog suda u Zadru posl. br. Ovr -212/2020 od 29.04 2020 uknjižio založno pravo pod br. Z-9636/2020 na suvlasničkom udjelu D. I. koja je upisana kao suvlasnica predmetne nekretnine u zemljišnoj knjizi. Zakonom o zemljišnim knjigama propisano je da se smatra da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično stanje i pravno stanje zemljišta. Kako D. I. ima dospjeli porezni dug , a ista je upisana kao suvlasnica predmetne nekretnine, a što je utvrđeno uvidom u zemljišnu knjigu to je na njezinom suvlasničkom udjelu zakonito uknjiženo založno pravo. Slijedom svega navedenog budući navodi iz tužbe kao niti dokumentacija koje je dostavljena uz tužbu ne ukazuje na njezinu osnovanost predlaže da sud u cijelosti odbije tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan.

3. Tužitelj po punomoćniku na ročištu 28.rujna 2022. je predložio prekid postupka do pravomoćnog okončanja postupka koji je tužiteljica pokrenula rješavanja vlasništva, a koji se postupak vodi pred ovim sudom pod naslovnim poslovnim brojem P 866/20 obzirom da tijek ovog postupka ovisi o ishodu navedenog postupka.

4. Pun. zz tuženice na ročištu od 28.rujna 2022. ističe kako se protivi prijedlogu tužitelja za prekid postupka budući založno pravo prati nekretninu neovisno o upisanom vlasniku iste. Ističe kako je Ministarstvo financija Porezna uprava Područni ured Zadar Služba za naplatu i ovrhe dostavila ovom odvjetništvu 10. studenog 2020. očitovanje, Klasa: 415-02/20-01/9, Urbroj: 513-07-13/20-11 iz kojega u bitnome proizlazi da je 22. listopada 2012. D. I. sklopila Ugovor o kupoprodaji sa E. J., (OIB: …), između ostalih i čest. zem. 412/231, z. k. ul. …, površine 108, 86 m2 ( za 5760/28800 dijela od ukupne površine od 545 m2) k.o. D.. Temeljem navedenog kupoprodajnog ugovora Porezna uprava PU Zadar donijela je privremeno porezno rješenje 14. svibnja 2013., kojim je obveznici D. I. utvrđena obveza poreza na promet nekretnina u iznosu od 37. 674, 77 kuna. Rješenje je postalo izvršno 8. lipnja 2013. Budući porezna obveznica nije platila utvrđenu obvezu poreza ni nakon opomene poslane 9. veljače 2016., nadležna porezna uprava donijela je 31. siječnja 2017. rješenje o ovrsi pljenidbom i prijenosom novčanih sredstava, između ostalog i zbog duga poreza na promet nekretnina, kako je prethodno naznačeno. Budući porezna obveznica ni nakon toga nije platila dužnu obvezu, 3. veljače 2020. dostavljen je zahtjev za podnošenje prijedloga za osiguranje novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na čest. zem. u suvlasničkom udjelu ovršenice, I. D.. Dana 23. kolovoza 2019. tužiteljica kao daroprimateljica je darovnim ugovorom sklopljenim sa majkom M. M. kao darovateljicom, kako ista tvrdi da je stekla čest. zem. 412/231 k.o. D. kako je u ugovoru navedeno za cijelo bez navođenja površine darovane nekretnine. Dana 9. lipnja 2020. tužiteljica se putem odvjetničkog ureda A. B. iz B. n/m obratila sa zahtjevom za mirno rješenje spora na način da traži brisanje tereta upisanog na predmetnoj čest. zem. upisano u korist RH- Ministarstvo financija Porezne uprave. Slijedom navedenoga zahtjeva očitovao se središnji ured Porezne uprave u kojem se u bitnom navodi kako je u trenutku podnošenja prijedloga za uknjižbu založnoga prava u korist Ministarstva financija Porezne uprave kao suvlasnica predmetne nekretnine u zemljišnim knjigama bila upisana D. I. iz K., koja se i dalje vodi kao suvlasnica iste u citiranom suvlasničkom dijelu od 5760/28800, na kojem predmetnom dijelu je osiguran dužnikov, odnosno dug I. D., a da je Porezna uprava u trenutku podnošenja zahtjeva za prisilno založno pravo postupila s punim povjerenjem u zemljišne knjige.

4.1.Pun. zz. tuženice na ročištu odd 22. studenog 2022. i ističe kako je Porezna uprava doista zaprimila kao što je istakla 2019. ugovor o kupoprodaji između M. M. te njene djece J. S. G. i D. G.. Porezna uprava nije u obvezi utvrđivati tko je vlasnik predmetne čest. zem. već je u obvezi razrezati porez na nekretnine prilikom realizacije kupoprodajnog ugovora. Također se ističe kao i do sada da je prisilno založno pravo zasnovano na suvlasničkom udjelu D. I., a koja je stekla 108 m2 predmetne čest. zem. 412/231 k.o. D. temeljem kupoprodajnog ugovora iz 2012., te je nadležna Porezna uprava razrezala porez na nekretnine, koji D. I. nije podmirila, koja je potom opomenuta te joj je naposljetku zasnovano prisilno založno pravo na njezinom suvlasničkom udjelu predmetne čest. zem. za koji nije podmirila poreznu obvezu. U trenutku podnošenja ugovora o darovanju M. M. nije bila vlasnica predmetne čest. zem. za cijelo već samo u suvlasničkom udjelu od 1152/28800 dijela, te se dodatno ističe kako je njeno ime pogrešno upisano kao G. M.. Slijedom navedenoga RH je u svrhu zaštite svojih imovinskih prava na zakonu osnovanom zasnovala založno pravo, a budući porezni dug D. I. nije podmiren nema osnove za brisanje založnog prava te se sukladno navedenom predlaže zadržati prisilno založno pravo na suvlasničkom udjelu zk. suvlasnice D. I. za udio od 5760/28800 dijela.

5. Tijekom postupka sud je izveo dokaze uvidom i čitanjem dokumentacije koja prileži spisu i to: darovni ugovor (l.s.14-17),zk. izvadak(l.s.9-13), rješenje o izvedenom stanju (l.s. 7,8), zk. ul. … k.o. D. (l.s. 9), posjedovni list …(l.s.19), izvod iz katastarskog plana za kč. 412/231 (l.s.20), izvod iz katastarskog plana za kč. 412/230 (l.s.21), z.k. izvadak … k.o. D. od 20.09.2020 ( 33-35), presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj: 93 P-297/21-13 od 14.listopada (l.s.67-74),presudu Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž-1077/2021 od 20.srpnja 2022.(l.s.60- 65), očitovanje MF Porezne uprave ,Područnog ureda Zadar od 17.11. 2022.(l.s.80) ,u svojstvu svjedoka saslušani su N. P. i A. L. na ročištu od 26. listopada 2022. (l.s.54-56) te je saslušana tužiteljica.

6. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

7. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari jest zahtjev tužiteljice da se naloži brisanje založnogprava na nekretnini č.zem.412/231 iz zk. ul. … k.o. D. ,uknjiženog na temelju rješenja Ovog suda posl.br.31 OVR-212/2020 od 29.04.2020. u korist tuženice na teret navedene nekretnine što je tužena dužna trpjeti a koje brisanje će provesti Zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Zadru.

8. Odredbom čl. 219. Zakona o parničnom postupka (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, dalje ZPP) propisano je da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

9. Iz darovnog ugovora (l.s.14-17) proizlazi da je M. M. kao darovateljica sa tužiteljicom kao obdarenicom 20.kolovoza 2020. Zaključila darovni ugovr kojim je M. M. darovala tužiteljici, svojoj kćeri č. zem. 412/231 za cijelo.

10. Iz rješenja o izvedenom stanju (l.s. 7,8) proizlazi da se ozakonjuje završena slibiodnostojeća manje zahtjevna stambena zgrada visine 8,31 m te max. Vanjskih tlocrtnih dimenzija 14,50 mx10,00 m s tri etaže -sutereno,pritzemljom i mkatom s jednom stambenom jedinicom ,višestrešnog krova,izgrađena na k.č. 412/231 k.o. D. te da je završena slobodnostojeća pomoćna zgrada ,namjena garaža i spremište ,visine 2,83 m te max vanjskih tlocrtnih dimenzija 9,22 x4,40 sa jednom etažom –prizemljem(Pr),ravnog krova,izgrađena na k.č- 412/231

10.1. Iz zk. ul. … k.o. D. (l.s. 9) proizlazi da je čest. zem 412/231,neplodno zemljište , površine 545 m2 upisano kao suvlasništvo više osoba , a između ostalih M. G. za suvlasnički udio od 1152728800, te D. I. za suvlasnički udio 5760)28800.

10.2. Iz posjedovnog lista …(l.s.19) proizlazi da su kao suposjednici čest. zem 412/231upisani V. S. , M. M., S. P. i K. N..

10.3. Iz izvod iz katastarskog plana za kč. 412/231 (l.s.20) proizlazi da se na istoj nalaze dva objekta (veći i manji)

10.4. Iz z.k. izvadak … k.o. D. od 20.09.2020 ( 33-35) u listu C se navodi da je temeljem zahtjeva Z-9636/20 upisano založno pravo temeljem rješenja OS u Zadru poslovni broj OVR-212/2020-2 od 29.04 2020. na temelju ovršne isprave predlagateljice RH Ministarstvo financija Porezna uprava Područni ured Zadar Klasa: 415-02/2017-001/01166, Urbroj: 513-007-13/219-04 od 2. travnja 2019. te radi osiguranja novčane tražbine predlagateljice osiguranja prema protivnici osiguranja na ime poreza i drugih javnih davanja u ukupnom iznosu od 50.068.38 te radi troškova osiguranja od 1000,00 kuna na teret čest.zem. 412/231,neplodno površine 545 m2 uknjiženog prava vlasništva na ime I. D. OIB: … iz K. za 5760/28800 dijela za korist RH MF- Porezne uprave , Područni ured Zadar.

10.5. Iz očitovanja MF Porezne uprave, Područnog ureda Zadar od 17.11. 2022.(l.s.80) proizlazi da je konkretnom predmetu Poreznoj upravi obveza poreza na promet nekretnina prijavljena 23.8.2019. od strane javnog bilježnika i za darovni ugovor sklopljen između darovateljice M. M. i i tužiteljice kao daroprimateljiece te da je metodologijom ovršnog postupka u poreznoj upravi propisano kako će se na zahtjev treće osobe za brisanje založnog prava s njezine nekretnine Porezna uprava izdati brisovno očitovanje ako su kumulativno ispunjeni slijedći uvjeti: ako brisovno očitovanje traži osoba koja je stekla pravo vlasništva na nekretnini , a nije porezni dužnik za čiji dug je osiguranje zasnovano prisilnim putem ili njegov nasljednik (fizička osoba koja je s dužnikom u krvnom srodstvu ili tazbini do 2 koljena, pravna osoba koja je preuzela dzužnika pravnu osobu ili njezin pravni sljednik;

-ako je treća osoba nekretninu stekla na temelju kupoprodajnog ugovora koji je zaprimljen u Ministarstvu financija Poreznoj upravi radi utvrđivanja obveze poreza prije podnošenja prijedloga (zahtjeva) Porezne uprave za zasnivanje prisilnog založnog prava na predmetnoj nekretnini.Ovdje nalaze shodno istaći kako se navedeno odnosi na osobu koja je već stekla pravo vlasništva , a ne predmnjevanog vlasnika i mišljena su kako su promašeni navodi tužitelja kako porezna uprava nije postupala u dobroj vjeri već smatraju kako je na strani tužiteljice izostalo postupanje u skladu s odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima jer svoje pravo nije provela u zemljišnim knjigama niti ga učinila vidljivim trećim osobama kroz zemljišne knjige u obliku zabilježbe, predbilježbe ili sličnoga.

11. Svjedok N. P. je izjavio da mu je poznato da je majka tužiteljice M. M. darovala jednu nekretninu sinu, a drugu - spornu nekretninu je darovala kćeri J. S. G., a te dvije nekretnine se nalaze jedna do druge time da je nekretnina koju je darovala J. S. iza bratove, gledajući od ceste. M. M. spornu nekretninu koju je darovala svojoj kćeri da je sama izgradila, a teren na kojem ju je izgradila je dobila od svog oca pok. S.. Predmetna nekretnina s jedne strane – južne strane bila je ograđena suhozidom, a kada je M. počela graditi kuću ogradila je predmetnu nekretninu betonskim zidovima sa sve tri preostale strane. Zemljište na kojem je M. izgradila kuću prije je bila "ograda" koju su prednici tužiteljice koristili za ogrjev. Da mu je poznata i D. I. i njezin otac A. Đ. te da D. I., koliko on zna, nije polagala nikakva vlasnička prava na predmetnu nekretninu tužiteljice, ali da mu je poznato da je otac D. I. – A. Đ. kupio teren od tužiteljičinog strica M. na kojemu je A. postavio montažni drveni objekt, a kada se A. kćer D. udala za K. I. – oni su na tom terenu sagradili kuću.

11.1. Svjedokinja A. L. je navela da joj je poznato da su bila tri brata - M., M. i S. koji su imali zemljište koje je bilo ograđeno pa su to zvali „ograda“ i tu se nalazila šuma koju su oni koristili na ogrjev. M. M., majka tužiteljice je bila kćer S. i naslijedila je svog oca, a njezin stric M. je otišao u A., tamo je i umro, ali je u K. ostavio suprugu D. i kćer te mu je kćer umrla, tako da je žena ostala sama pa se ona najprije priklonila M. i njegovoj obitelji, a nakon toga je živjela sa S. i njegovom obitelji do kraja života. Istoj su najviše pomagali M. M. i njezina majka i sjeća se da se govorilo po selu da će svoj imetak D. ostaviti S. djeci iz drugog braka odnosno majci tužiteljice M. i njezinom bratu S.. Budući je M. M. više pomagala toj strini D., govorilo se da će ista više ostaviti njoj nego njezinom bratu S.. Kad se predmetna "ograda" braće M., S. i M. podijelila 1948. S. je dobio dva dijela, a M. treći i to zato što je D. S. odnosno njegovoj djeci ostavila svoj dio. Nakon toga M. M. je napravila dvije kuće i jednu je ostavila sinu D., a drugu tužiteljici S. J. G.. Da joj nije poznato da bi netko osporavao vlasništvo predmetne nekretnine tužiteljici i njezinim prednicima te da smatra kako D.

I. ne polaže nikakva vlasnička prava na predmetnoj nekretnini.

12. Tužiteljica je u svom iskazu navela da su bila su tri brata – M., M. i S. P., s time da je S. bio njezin djed. Imenovana braća su se podijelila 1948. i predmetna čestica je pripala njezinom djedu S.. Djeda S. je naslijedila njezina baka A. P., a baku A. P. su naslijedili njezina majka M. M., koja je ranije imala prezime G., a djevojačko prezime joj je P. i njezin ujak S. P.. Njezinoj majci su diobom s bratom, pripale čestice 412/231 i 412/230 te je ista na te dvije čestice sagradila kuće time da je na čestici 412/231 sagradila kuću 1982. , a na čest. 412/230 1974. Te dvije čestice su bile ograđene zidom.Njezina majka je s bratom D. i s njom 20. 8. 2019. zaključila darovni ugovor time da je njoj darovala spornu nekretninu 412/231 koja je već bila legalizirana, a bratu je darovala nekretnine č. zem. 412/230 i č. zem. 412/232. Međutim kada je ona htjela srediti vlasništvo 2020. shvatila je da je na njezinoj nekretnini upisano založno pravo za porezni dug D. I., a koja je upisana i kao suvlasnica ove predmetne nekretnine te ona ne zna kako je do toga došlo jer D. I. nije suvlasnica predmetne nekretnine i ista ima svoju nekretninu. Od kada ona zna za sebe nitko nikada nije ometao niti nju niti njene prednike u posjedu.

Da ne zna tko je E. A. J.. Nakon sklapanja darovnog ugovora s majkom u mjesecu kolovozu 2019. istog je odmah proslijedila odvjetniku kako bi je u ZK. Odjelu uknjižio kao vlasnika na predmetnoj nekretnini i da je sve vezano za uknjižbu prepustila odvjetniku. Navodi da ne zna tko je E. A. J.. Da je ona nakon sklapanja darovnog ugovora s majkom u mjesecu kolovozu 2019. istog odmah proslijedila odvjetniku kako bi je u ZK. Odjelu uknjižio kao vlasnika na predmetnoj nekretnini i da je sve vezano za uknjižbu prepustila odvjetniku.

12.1.Pun. Zz tuženice je imala primjedbu na iskaz tužiteljice navodeći budući predmet postupka ove pravne stvari nije utvrđenje prava vlasništva već je predmet brisanje založnog prava uknjiženog temeljem rješenja Općinskog suda u Zadru posl. broj Ovr-212/2020 od 29. travnja 2020. te je istaknula kako je prisilno založno pravo zasnovano temeljem pozitivnih zakonskih propisa, te tužiteljica nije dokazala kako je isto neosnovano zasnovano. Slijedom navedenog ostaje kod svih navoda iznijetih tijekom postupka te predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice.

13. Sud u ovom postupku nije prihvatio iskaze svjedoka niti iskaz tužiteljice budući smatra kako su isti irelevantni za utvrđenje činjeničnog stanja u ovom predmetu .

14. Sud je odbio prijedlog tužitelja za prekid postupka do pravomoćnog okončanja postupka koji je tužiteljica pokrenula radi rješavanja vlasništva a koji postupak se vodi pred ovim sudom pod posl.broem P 866/20 jer smatra da tijek ovog postupka ne ovisi o ishodu navedenog postupka.

15. Člankom 297. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20-dalje u tekstu: OZ) propisano je da se na nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi založno pravo zasniva uknjižbom. Pri uknjižbi založnoga prava u zemljišnoj će se knjizi naznačiti ovršivost tražbine radi osiguranja kojega je uknjižba određena (st. 2.).

15.1. Po čl. 298. st. 1. OZ uknjižba založnoga prava i zabilježba ovršivosti tražbine imaju takav učinak da se ovrha na toj nekretnini može provesti i prema trećoj osobi koja je tu nekretninu kasnije stekla.

15.2. Stavkom 2. istog članka propisano je da će se u slučaju iz stavka 1. ovoga članka ovrha na nekretnini odrediti protiv osobe koja je upisana kao vlasnik, i to na temelju ovršne isprave na temelju koje je u zemljišnu knjigu upisano založno pravo i zabilježba ovršivosti te izvatka iz zemljišne knjige iz kojega proizlazi da je ta osoba upisana kao vlasnik nakon upisa založnoga prava i zabilježbe ovršivosti.

15.3. Odredbom čl. 290. st. 1. OZ propisano je da se na osiguranje tražbine prema ovom dijelu Zakona na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o ovrsi radi ostvarenja tražbine.

15. 4.Prema čl. 84. st. 1., 2., 3. i 4. OZ, čim donese rješenje o ovrsi, sud će po službenoj dužnosti zatražiti da se u zemljišnoj knjizi upiše zabilježba ovrhe. Tom zabilježbom ovrhovoditelj stječe pravo da svoju tražbinu namiri iz nekretnine (pravo na namirenje) i u slučaju da treća osoba kasnije stekne vlasništvo te nekretnine. Nakon zabilježbe ovrhe nije dopušten upis promjene prava vlasništva niti kojeg drugoga stvarnog prava utemeljen na raspoložbi ovršenika, bez obzira na to kad je ta raspoložba poduzeta. Promjena vlasnika nekretnine tijekom ovršnoga postupka ne sprječava da se taj postupak nastavi protiv novoga vlasnika kao ovršenika.

16. Tuženica protiveći se tužbenom zahtjevu tužitelja poziva se na odredbu čl. 8. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 63/19- dalje u tekstu ZZK), po kojoj se smatra da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje zemljišta.

17. Zaštita povjerenja u zemljišne knjige, te djelovanje povjerenja istinitost propisane su odredbama čl. 122., odnosno 123. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 100/04, 79/06, 141/06, 146/08, 38/08 i 153/09, 143/12 i 152/14-dalje u tekstu: ZV). Načelo povjerenja u zemljišne knjige odnosi se na sve one koji postupaju u dobroj vjeri s povjerenjem u zemljišne knjige, ne znajući da ono što je u njih upisano nije potpuno ili da je različito od izvanknjižnog stanja.

18. To dalje znači da se na povjerenje u zemljišne knjige može pozivati samo onaj tko ne zna da zemljišnoknjižno stanje nije identično stvarnom, izvanknjižnom stanju, dakle, onaj tko postupa u dobroj vjeri, kako to propisuje odredba čl. 122. i 123. ZV. Tuženica je kao predlagateljica osiguranja u vrijeme podnošenja prijedloga za osiguranje novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na predmetnoj nekretnini 13. svibnja 2020., bila savjesna budući je u trenutku podnošenja navedenog prijedloga za uknjižbu založnoga prava u korist Ministarstva financija Porezne uprave kao suvlasnica predmetne nekretnine u zemljišnim knjigama bila upisana D. I. iz K., koja se i dalje vodi kao suvlasnica iste u suvlasničkom udjelu od 5760/28800, na kojem predmetnom dijelu je osiguran dužnikov, odnosno dug D. I. te je Porezna uprava u trenutku podnošenja zahtjeva za prisilno založno pravo opravdano postupila s punim povjerenjem u zemljišne knjige.

19. Naime, iz navoda zz tuženice koji se temelje na očitovanju Porezne Uprave Područnog ureda Zadar proizlazi da je 22. listopada 2012. D. I. sklopila Ugovor o kupoprodaji sa E. J., (OIB: …), između ostalih i čest. zem. 412/231, z. k. ul. …, površine 108, 86 m2 ( za 5760/28800 dijela od ukupne površine od 545 m2) k.o. D. na temelju kojeg ugovora je Porezna uprava PU Zadar donijela privremeno porezno rješenje 14. svibnja 2013., kojim je obveznici D. I. utvrđena obveza poreza na promet nekretnina u iznosu od 37. 674, 77 kuna. Navedeno rješenje je postalo izvršno 8. lipnja 2013. te budući porezna obveznica nije platila utvrđenu obvezu poreza ni nakon opomene poslane 9. veljače 2016., nadležna porezna uprava donijela je 31. siječnja 2017. rješenje o ovrsi pljenidbom i prijenosom novčanih sredstava, između ostalog i zbog duga poreza na promet nekretnina, kako je prethodno naznačeno. Budući porezna obveznica ni nakon toga nije platila dužnu obvezu, 3. veljače 2020. dostavljen je zahtjev za podnošenje prijedloga za osiguranje novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na čest. zem. u suvlasničkom udjelu ovršenice, I. D.. Dana 23. kolovoza 2019. tužiteljica kao daroprimateljica je darovnim ugovorom sklopljenim sa majkom M. M. kao darovateljicom, kako ista tvrdi, stekla čest. zem. 412/231 k.o. D. kako je u ugovoru navedeno za cijelo bez navođenja površine darovane nekretnine. Iz navedenog slijedi nedvojben zaključak da je u trenutku sklapanja ugovora između M. M. kao darovateljice i njezine kćeri ovdje tužiteljice o darovanju predmetne nekretnine na istoj u zemljišnim knjigama kao suvlasnica upisana i D. I.,a koja ima porezni dug upravo na promet suvlasničkog dijela predmetne nekretnine te je tuženica s punim pravom podnijela prijedlog za zasnivanje založnog prava na njezinom suvlasničkom dijelu predmetne nekretnine budući je imala puno povjerenje u zemljišne knjige.

20. Kada je odredbom čl. 84. st. 2. i 4. u vezi čl. 290. OZ propisano da ovrhovoditelj stječe pravo na namirenje iz nekretnine koja je predmetom ovrhe i u slučaju da treća osoba kasnije stekne vlasništvo te nekretnine, odnosno da promjena vlasnika nekretnine tijekom ovršnog postupka ne sprječava nastavak postupka i protiv novog vlasnika kao ovršenika, onda pravo ovrhovoditelja treba ocjenjivati u skladu s odredbama čl. 122. i 123. ZV, jer se na njih može pozivati samo onaj tko postupa u dobroj vjeri i s povjerenjem u zemljišne knjige.

21. Ovaj sud utvrđuje da je tužiteljica 20.8.2019 zaključila Ugovor o darovanju predmetne nekretnine za cijelo sa upisanim zk vlasnikom ,svojom majkom M. M. kojoj je upisan suvlasnički udio na navedenoj nekretnini za 1152/28800 dok je na istoj nekretnini upisana kao suvlasnica D. I. za suvlasnički udio od 5760/28800 te da ista ima porezni dug koji je nastao prilikom kupoprodaje navedenog suvlasničkog dijela predmetne nekretnine te je na istom suvlasničkom dijelu D. I. tuženica podnijela prijedlog za osiguranje novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na predmetnoj nekretnini koji je podnesen 13.05.2020., a nakon što doneseno rješenje o ovrsi posl. br. Ovr -212/2020 od 29.04 2020.

22. Tužiteljica tužbenim zahtjevom traži brisanje založnog prava na kat. čest.423/231 k.o. D. na kojemu je Općinski sud u Zadru Zemljišnoknjižni odjel temeljem rješenja Općinskog suda u Zadru posl. br. Ovr -212/2020 od 29.04 2020 uknjižio založno pravo pod br. Z-9636/2020 na suvlasničkom udjelu D. I. koja je upisana kao suvlasnica predmetne nekretnine u zemljišnoj knjizi. Međutim, kraj takvog stanja stvari, ovaj sud nalazi da tužiteljica nije dokazala da je predmnijevana vlasnica u smislu odredbe čl. 166. ZV, predmetne nekretnina i da stoga nema pravo tražiti da se nalaže brisanje založnog prava uknjiženog na temelju naprijed navedenog rješenja Općinskog suda u Zadru na teret predmetne nekretnine.

23. Napominje se da je na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održane 22. veljače 2018. zauzeto pravno shvaćanje da predmnijevani vlasnik može uspješno štititi svoje pravo na predmetu ovrhe kada u postupku dokaže da je ovrhovoditelj bio nesavjestan, nepošten, odnosno da je zloupotrijebio svoje pravo. Dakle, na temelju odredbi čl. 122. st.1. ZVDSP i čl. 8. st. 3. ZZK, zakon pruža pravnu zaštitu stjecatelju koji je postupao s povjerenjem u zk knjigu, ako isti nije znao, niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da ono što je upisano nije potpuno ili je različito od izvanknjižnog stanja. Zaštitu svog povjerenja u zemljišne knjige može zahtijevati isključivo onaj tko je prigodom stjecanja prava na nekretnini bio u dobroj vjeri. Dobra vjera je pravni standard koji u konkretnom slučaju podrazumijeva neskrivljeno neznanje da se izvanknjižno stanje razliku od zemljišnoknjižnog. Stjecatelj je postupao u dobroj vjeri ako ni u trenutku sklapanja pravnog posla, a ni u trenutku kad je podnio sudu prijedlog za upis, nije znao, niti je s obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da ono što je upisano u zemljišnim knjigama nije potpuno ili je različito od izvanknjižnog stanja.

24. Kako je po mišljenu suda tuženica postupala u dobroj vjeri, njezino povjerenje u zemljišne knjige uživa zaštitu, jer ista u niti jednom trenutku nije mogla znati da bi izvanknjižno stanje bilo drukčije od zemljišnoknjižnog niti je postupala nemarno da bi s obzirom na okolnosti morala posumnjati da postoji ta razlika.

25. Slijedom svega navedenog valjalo odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice te je riješeno kao u izreci presude.

26. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP, sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15), a sve prema vrijednosti predmeta spora u iznosu od 10.000,00 kn. Na temelju navedenih zakonskih odredbi i Tarife tuženiku pod 1. je valjalo priznati trošak za sastav odgovora na tužbu u iznosu od 1.1250,00 kn (Tbr. 8. toč. 1.), te za zastupanje na ročištima 28. rujna 2021. i 22. studenog 2022. u iznosu od po 1.125,00 kn (Tbr. 9. toč. 1.), što ukupno iznosi 3.375,00 kn/447,94 eura . Tuženiku nije priznat zatraženi trošak sastava podneska OD 12 listopada 2022. jer ga sud ne ocjenjuje potrebnim za vođenje postupka.

U Zadru, 30. studenog 2022.

Sudac

Nediljka Dereta, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda na nadležni Županijski sud, pisano u dovoljnom broju primjerka.

Presuda zbog ogluhe ne može se pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (čl. 353. st. 2. Zakona o parničnom postupku).

D N A:

1. Tužiteljici po punomoćniku

2. Tuženici po zz. ODO-GUO u Zadru