Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: 26 Gž Ovr-625/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu po sutkinji Sanji Bađun kao sucu pojedincu u ovršnom predmetu ovrhovoditelja H. r., OIB: …, Z., kojeg zastupa punomoćnica M. Č. odvjetnica u Z., protiv ovršenice A. P., OIB: … iz B., radi ovrhe na temelju vjerodostojne isprave, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Bujama od 12. kolovoza 2022. broj Ovrv- 1556/21-3, dana 30. studenog 2022.

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba ovrhovoditelja i ukida rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Bujama od 12. kolovoza 2022. broj Ovrv-1556/21-3.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud je donio rješenje kojim je obustavio ovrhu.

2. Pravodobno izjavljenom žalbom navedeno rješenje pobija ovrhovoditelj iz svih zakonskih žalbenih razloga propisanih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., u daljnjem tekstu: ZPP), predlažući drugostupanjskom sudu preinačiti/ukinuti rješenje i zaključkom pozvati ovrhovoditelja na uplatu predujma.

3. Žalba ovrhovoditelja je osnovana.

4. U obrazloženju rješenja prvostupanjski sud navodi da je javni bilježnik B. T. poslao ovrhovoditelju podatke za uplatu predujma javnobilježničkih troškova uz upozorenje da se daljnja radnja neće provesti ukoliko ovrhovoditelj ne plati predujam u roku od 8 dana, da je ovrhovoditelj zaprimio poziv javnog bilježnika 3. veljače 2022. i da u roku od 8 dana nije platio predujam troškova, nakon čega je javni bilježnik spis dostavio sudu. Pozivajući se na čl. 14. st. 2. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., u daljnjem tekstu: OZ) koji propisuje da je ovrhovoditelj odnosno predlagatelj osiguranja dužan troškove postupka predujmiti u roku koji sud odredi, te da će sud obustaviti ovrhu odnosno osiguranje ako troškovi ne budu predujmljeni u tomu roku a bez toga se ovrha ili osiguranje ne mogu provesti, a ako u roku ne budu predujmljeni troškovi o kojima ovisi poduzimanje neke radnje o kojoj ne ovisi provedba ovrhe ta se radnja neće provesti, kao i na st. 11. citirane zakonske odredbe koja propisuje da je ovrhovoditelj dužan po pozivu javnog bilježnika predujmiti troškove postupka o kojima ovisi poduzimanje neke radnje u roku koji odredi bilježnik, te da ako u roku ne budu predujmljeni troškovi radnja se neće provesti, prvostupanjski sud zaključuje da bez uplate predujma troškova javni bilježnik nije dužan izdati rješenje ovrsi i slijedom toga provedba ovrhe nije moguća, radi čega je izrekom rješenja obustavio ovrhu.

5. U žalbi ovrhovoditelj navodi da je izreka rješenja kontradiktorna obrazloženju i da o odlučnim činjenicama postoji kontradikcija u odnosu na provedene dokaze čime je počinjena bitna povreda odredaba postupka, da je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno i da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo. Navodi da je rješenje doneseno protivno čl. 14. st. 2. OZ-a jer sud nije pozvao ovrhovoditelja na uplatu predujma, nije odredio rok za uplatu, a niti mu je dostavio račun javnog bilježnika za uplatu, a smatra da je sud sve to bio dužan učiniti primjenom čl. 14. st. 2. OZ-a, obzirom ovlasti iz čl. 14. st. 2. OZ-a ima samo sud a ne javni bilježnik. Kako sud nije postupio na navedeni način to ovrhovoditelj zaključuje da nije bilo uvjeta za donošenje pobijanog rješenja.

6. Ispitujući rješenje u okviru žalbenih navoda i po službenoj dužnosti ovaj sud utvrđuje da prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od bitnih povreda na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti u žalbenom postupku primjenom čl. 365. st. 2. ZPP-a u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a, pa niti bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju ukazuje ovrhovoditelj obzirom rješenje nije kontradiktorno i sadrži razloge o činjenicama na kojima je utemeljeno i nema nedostataka radi kojih se ne bi mogla ispitati njegova zakonitost.

7. Međutim, osnovani su žalbeni navodi kojima ovrhovoditelj ističe da je rješenje doneseno pogrešnom primjenom materijalnog prava, ali ne iz razloga koje sadržajno navodi ovrhovoditelj. Naime, čl. 14. st. 9., 10. i 11. OZ-a izričito propisuju pravo javnog bilježnika na naknadu troškova kada postupa po prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave i dužnost ovrhovoditelja predujmiti troškove po pozivu javnog bilježnika, kao i posljedicu ukoliko predujam troškova ne bude podmiren. Osim toga čl. 4. st. 1. Pravilnika o naknadi i nagradi javnih bilježnika u ovršnom postupku (Narodne novine br. 9/21., u daljnjem tekstu: Pravilnik), koji je važio u vrijeme podnošenja prijedloga za ovrhu, propisuje da javni bilježnik neposredno od ovrhovoditelja naplaćuje pripadajuću mu naknadu, nagradu i naknadu troškova, dok čl. 7. st. 1. Pravilnika propisuje da za radnje javnog bilježnika u vezi zaprimanja prijedloga za ovrhu, slanja obavijesti ili prosljeđivanja prijedloga nadležnom sudu radi donošenja odluke, prosljeđivanja prijedloga za ovrhu nadležnom sudu kao prijedloga za izdavanje platnog naloga, kao i donošenja rješenja o obustavi ovrhe koje je doneseno prije rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, javnom bilježniku pripada predujam naknade iz članka 5. Pravilnika u iznosu od 25,00 kuna koji je ovrhovoditelj dužan platiti u roku od osam dana po pozivu javnog bilježnika. Obzirom na navedeno nisu osnovani žalbeni navodi kojima ovrhovoditelj ističe da javni bilježnik nije imao ovlasti zahtijevati plaćanje predujma naknade za postupanje po prijedlogu za ovrhu.

8. Prvostupanjsko rješenje o obustavi ovrhe doneseno je pogrešnom primjenom materijalnog prava prije svega iz razloga što ovrhe nema obzirom u postupku nije doneseno rješenje o ovrsi, pa sud nije mogao obustaviti nepostojeću ovrhu.

9. Nadalje, razlozi radi kojih javni bilježnik prosljeđuje spis sudu određeno su propisani čl. 281. OZ-a, pa tako ako javni bilježnik ocijeni da prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave nije dopušten ili uredan, proslijedit će predmet nadležnom sudu u skladu sa čl. 287. OZ-a radi donošenja odluke (st. 5.), ako javni bilježnik zaprimi prijedlog za ovrhu protiv ovršenika osobe s prebivalištem ili sjedištem izvan Republike Hrvatske, smatrat će se da je zaprimio zahtjev za izdavanje platnog naloga sukladno odredbama zakona kojim se uređuje parnični postupak te neće donijeti rješenje o ovrsi već će proslijediti predmet nadležnom sudu u skladu sa čl. 287. OZ-a radi donošenja odluke (st. 6.), a javni bilježnik će donijeti i dostaviti rješenje o ovrsi sukladno odredbama st. 4. toga članka, ili će spis proslijediti sudu sukladno odredbama st. 5. i 6. toga članka najkasnije u roku od 30 dana računajući od isteka roka iz st. 4. toga članka, odnosno od dana zaprimanja prijedloga u slučaju st. 5. i 6. toga članka (st. 7.).

10. Iz navedenog je razvidno da neplaćanje predujma naknade javnog bilježnika nije obuhvaćen citiranom zakonskom odredbom kao pretpostavka temeljem koje javni bilježnik spis prosljeđuje sudu. To nastavno znači da spis u tom slučaju ostaje kod javnog bilježnika jer ne postoji zakonska osnova da se spis proslijedi sudu, kao niti zakonska osnova za postupanje suda u situaciji kada nisu predujmljeni troškovi javnog bilježnika.

11. Stoga je ovaj sud prihvatio žalbu ovrhovoditelja i primjenom čl. 380. toč. 3. ZPP-a u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a ukinuo prvostupanjsko rješenje bez vraćanja predmeta na ponovno odlučivanje obzirom je sud dužan predmet vratiti javnom bilježniku.

U Varaždinu 30. studenog 2022.

Sutkinja

Sanja Bađun, v.r.